POTVRDITI SE VJEROVANJEM Istinskim vjerovanjem ljudi potvruju mnoge

POTVRDITI SE VJEROVANJEM

Istinskim vjerovanjem ljudi potvrđuju mnoge ljudske vrijednosti kao što su: mir, ljubav, tolerancija, odgovornost, samokontrola, samopouzdanje, društvenost, saradnja i pomaganje, vještije rješavanje problema u međuljudskim odnosima kroz insistiranje na pokajanju, izvinjenju, suočavanju sa vlastitim postupcima, milosti i sl.

Ljudske vrijednosti Mir Ljubav Tolerancija Odgovornost Dijalog

Mir ØMir, po UN-ovom tumačenju, predstavlja globalni i dinamični proces kojim bi se trebala ostvarivati socijalna pravda, poštovanje, provedba ljudskih prava, te dobri odnosi između svih zemalja. ØMir je samo središte religijske duhovnosti i on je motiv koji se provlači kroz glavne vjerske knjige: judaizma, islama i kršćanstva. . .

Mir Islam je vjera mira. Termin islam u biti znači: pokoriti se, predati svoju volju višoj istini i zakonu i tako postići mir sa sobom i onima oko sebe. Esselamu-alejkum - ﺍﻟﺴﻼﻡ ﻋﻠﻴﻜﻢ – Mir neka je na vas! (Peace be upon you!) Allahov Poslanik, s. a. v. s. , je rekao: "O ljudi širite selam, održavajte rodbinske veze, hranite gladne. . . (Tirmizi)

Mir Vjerovati znači živjeti u miru sa Bogom, sobom i drugim ljudima. Božije ime, Es-Selam. - Mir Musliman je neko ko se svojevoljno podređuje Božijoj volji i ko u izgradnji mira vidi svoju dužnost. Održavanje mira u savremenom svijetu najveći je izazov ljudima, a posebno vjernicima i vjernicama.

Mir Kur’an nam kazuje da Uzvišeni Allah od ljudi traži da izgrade društvo mira i da žive u miru: “Allah poziva u Kuću mira (Daru-s-selam)(Junus, 25). . . Allah, doista, ne voli one koji zapodijevaju kavgu' (Al Baqara 190) „Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini - kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuva - kao da je svim ljudima život sačuvao. “ (Al-Maida, 32)

Ljubav

Ljubav Vjerovati znači voljeti: voljeti Boga, ono što je On stvorio i sve ono što je dobro. U Kur’anu Uzvišeni se opisuje kao Onog Koji voli (El-Wedud). Ljubav je uzvišena vrijednost u islamu. Kao i sve druge vrijednosti i vrline, i ljubav je blagodat koju Bog, dž. š. , daruje stvorenjima.

Ljubav Bog je najviši i apsolutni izvor ljubavi Čovjekova ljubav prema Bogu i Njegovim atributima izvire iz Božije blizine čovjeku i tajnog, unutrašnjeg međusobnog privlačenja. Čovjekova ljubav prema Bogu izraz je sklonosti ljudske duše prema Božijoj ljepoti i prema svome božanskome porijeklu. Allah je lijep i voli ljepotu. (hadis)

Ljubav Islamska etika nas uči kako čovjek treba iznad svega voljeti Boga kao Izvor svih vrijednosti i vrlina. O tome nam govori i Kur’an: “Reci: Ako Allaha volite, mene slijedite i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti – a Allah prašta i samilostan je. ” (Alu ‘Imran, 31)

Ljubav Iz ljubavi prema Bogu mora proizaći i ljubav prema svemu onome što je Bog stvorio, od ljepota ovog svijeta do Njegovog stvorenja čovjeka. U toj ljubavi potvrđuje etički ideal islama: da se u ime te ljubavi (Bismillah) i s tom ljubavlju čini dobro drugima.

Tolerancija Šta je tolerancija? Tolerancija – lat. tolerantia, tolerare Podnositi, trpjeti; odnos koji u potpunosti prihvaća drugoga; drugačije običaje, druge narode, uvjerenja, mišljenja; Tolerancija je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenju.

Tolerancija Prema Deklaraciji o principima tolerancije (UNESCO 1995): «Tolerancija predstavlja poštovanje, prihvatanje i pravilno ocjenjivanje bogatstva razlika kultura našeg svijeta, našeg načina izražavanja i naših oblika izražavanja naše suštine kao ljudskih bića. Ona nije samo etička dužnost; ona je istovremeno i politička i pravna neophodnost. Tolerancija je vrijednost koja mir čini mogućim i doprinosi da se jedan svijet rata zamjeni kulturom mira. »

Tolerancija • Tolerancija je prije svega podnošenje tuđeg mišljenja, vjerovanja ili pogleda. To je princip neupotrebe nasilja pri pobijanju tuđih mišljenja i stavova, pri zastupanju, propovijedanju i širenju svojih pogleda. •

Tolerancija Islamski teoretičari su prepoznali pet osnovnih principa koji razvijaju duh tolerancije: Ø Insistiranje na jedinstvu i ravnopravnosti svih ljudi ukazujući na njihovo porijeklo (Adem, a. s. , i hzr. Hava) ''O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo, da biste se upoznali. Najugledniji kod Gospodara je onaj koji je najbogobojazniji, najkorsniji. '' El-Hudžurat: 13

Tolerancija Ø Sloboda odabira vjere: U vjeru nema prisiljavanja. . . (El. Bekare, 256) Ø Ø Ø Da je besmisleno upuštati se u vjerske konflikte i da Bog od nas to ne traži: A da je Gospodar tvoj htio On bi vas sljedbenicima jedne vjere učinio. . . (Hud, 118) Zabrana prisiljavanja u vjeru: Da Gospodar tvoj hoće, na Zemlji bi doista bili svi vjernici. Pa zašto onda ti da nagoniš ljude da budu vjernici. (Junus, 99) Samo u miru, sigurnosti i uzajamnim povjerenjem čovječanstvo će doživljeti puni procvat: Ako oni budu skloni miru, budi i ti sklon i pouzdaj se u Allaha. . . (El-Enfal, 61)

U vrijeme osmanske vlasti u Bosanskom ejaletu je bila prisutna vjerska tolerancija. . .

VJERSKA TOLERANCIJA AHDNAMA URUČENA FRA ANĐELU ZVIZDOVIĆU

• Imala je svoju autonomiju i svoje crkvene sudove; • Pravoslavni patrijarh i njegovi episkopi bili su oslobođeni svih poreza Stara pravoslavna crkva u Sarajevu

Najstarija sefardska hagada na svijetu, poznatija kao Sarajevska hagada, čuva se u Zemaljskom muzeju.

Odgovornost 1. 2. 3. 4. U islamskoj etici čovjek je slobodno i odgovorno biće. Nema slobode bez odgovornosti. Na prvoj ljestvici hijerarhije odgovornosti je: Odgovornost prema Bogu Odgovornost prema sebi Odgovornost prema drugima (porodica, rodbina, komšije i drugi ljudi. . . ) Odgovornost spram životne sredine

Odgovornost Od Enesa, r. a, se prenosi da je rekao: » Poslanik nam se nikad nije obratio, a da nije rekao: » Nema imana onaj koji ne osjeća odgovornost za emanet, niti ima dina onaj koji ne poštuje dogovor» ! (Ahmed, et-Taberani i Ibnu Hibban)

Provjerimo sebe Kako očuvati mir? Kako uspostaviti ljubav? Kako razvijati toleranciju? Kako probuditi odgovornost?

Dijalog ØDijalog (grč. “dialogos" što znači razgovor) predstavlja vođenje pismenog ili usmenog razgovora. Kur'an jasno insistira na dijalogu kada kaže: Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepši način raspravljaj! (An-Nahl, 125)

Dijalog Iz načina Mojsijeva, Isusova i Muhamedova dijaloga došlo je do deset općih načela ili pravila za dijalog koji mogu biti paradigma religijskom dijalogu: 1. Iskreni dijalog s Bogom bio je temelj za sve druge nivoe dijaloga Mojsiju, Isusu i Muhamedu. Dijalog s Bogom (molitva) treba mijenjati molitelja, a ne Boga. Polazi od unutrašnjeg očišćenja i obraćenja.

Dijalog 2. Otvorenost prema drugima i drugačijima. Mojsije, Isus i Muhamed otvoreno su vodili dijalog sa svim osobama bez obzira na stalež kojem su pripadali. 3. Poštivanje prava različitosti (tolerancija). Mojsije, Isus i Muhamed su poštivali one koji nisu pripadali njihovim skupinama. 4. Upoznavanje drugoga i njegovih specifičnosti.

Dijalog 5. Zabrana činjenja zla bilo kome. ("Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati“(Fussilet, 34) 6. Zabranjeno je prisiljavati druge da prihvate drugu vjeru. 7. Gostoprimstvo i zaštitu iskazivati i onima koji imaju druga uvjerenja i poglede na svijet. 8. Poštovanje iskazivati i prema onom koji se pokazuje neprijatelj. 9. Služenje drugima i drugačijima je prilika za posvjedočiti svoju istinsku vjeru. 10. Zalagati se za pravedan mir.

Ø Dijalog je koristan onda kad za rezultat ima razumijevanje, onda kad dva čovjeka dobro shvate jedan drugoga i time nestane razloga za neprijateljstvo. ØUslov za dijalog jeste da je od početka jasan njegov cilj, a cilj je međusobno razumijevanje.

Zaključak ''Reci: O sljedbenici Knjige, dođite da se okupimo oko jedne riječi i nama i vama zajedničke. . '' 3: 64 (Kur’an); kao i citat ''Daj bližnjemu svome pravo njegovo'' (Kur’an, 17/26), što odgovara prvoj i drugoj zapovijesti Tevrata i Indžila. Ne budi osvetljiv, i ne nosi srdnju na sinove naroda svog; nego ljubi bližnjeg svog kao sebe samog. Knjiga Levitska, 19: 18 Ljubi brata svojega kao dušu svoju. Čuvaj ga kao oko u glavi. Evanđelje po Tomi, izreka 25

ØMir, po UN-ovom tumačenju predstavlja globalni i dinamični proces kojim bi se trebala ostvarivati socijalna pravda, poštovanje, provedba ljudskih prava, te dobri odnosi između svih zemalja. ØMir je samo središte religijske duhovnosti. ØMir je motiv koji se provlači kroz glavne vjerske knijge. . . judaizma, islama i kršćanstva. . .