POTRESI Kako i zato nastaju potresi Do potresa

POTRESI

Kako i zašto nastaju potresi? Do potresa dolazi zbog iznenadnog oslobađanja nakupljenog stresa/energije u Zemljinoj unutrašnjosti. Tektonski procesi kontinuirano utječu na akumuliranje „napetosti” u stijenama, pri tom prvo deformirajući stijene. Nakupljena će se napetost osloboditi kada preraste otpornost i elastičnost stijena, tj. kada stijene puknu. Kada dođe do pucanja, oslobađaju se seizmički valovi koji se šire iz hipocentra prema Zemljinoj površini , izazivajući podrhtavanje, a često i velike materijalne štete.

Najveći broj potresa nastaje uz rubove tektonskih ploča

Fizika potresa U trenutku nastanka potresa, primarni val je uvijek kuglasti (akustični), a prenosi energiju longitudinalnim titranjem (u smjeru širenja vala). Označava se sa p. Prelaskom kroz granicu sredstava različite gustoće nastaje sekundarni val (s) koji titra okomito u odnosu na smjer širenja. Najbrži su primarni valovi (p) koji prvi stižu do opažača, približno upola sporiji su sekundarni valovi (s), a najsporiji su površinski valovi. Vibracije primarnih i sekundarnih valova (inače uglavnom kratkotrajne) su slabo zamjetne. Usporavanje valova prati porast amplitude, pa su vibracije površinskih valova jako izražene i one stvaraju doživljaj potresa („valjanje, poskakivanje”) i izazivaju najveće štete.

Vrste potresa Po mehanizmu nastanka razlikujemo više vrsta potresa: tektonski potresi – nastaju naglim oslobađanjem „nakupljene” energije (napetosti) u stijenama; prednjače po značaju i razornosti vulkanski potresi – nastaju uslijed lomljenja stijena prilikom probijanja magme iz dubine prema vulkanu urušni potresi – nastaju uslijed odrona stijena s visokih planina umjetni ili antropogeni potresi –izazvani npr. eksplozijama impaktni potresi – nastaju uslijed pada velikih meteorita ili udara asteroida Po dubini hipocentra (žarišta), razlikujemo plitke potrese (do 70 km dubine), srednje duboke (70 -300 km) i duboke (300 -700 km). Po razornom djelovanju najopasniji su plitki potresi.

Učinci potresa Primarni učinci potresa su: trešnja koju izaziva prolazak seizmičkih valova, posebno površinskih, što izaziva najveći dio šteta i žrtava. rasjedanje tla nastaje na aktivnom seizmogenom rasjedu, ali i u tlu kao posljedica prolaska seizmičkih valova. promjene nivoa podzemnih voda nastaju uslijed promjene položaja stijenskih blokova u kori i zatvaranju nekih privilegiranih smjerova tečenja vode, npr. rasjeda. urušavanje zgrada i mostova

slika rasjedne linije od potresa 22. 3. 2020. kod Markuševca kod Kašine

Rasjedne linije od potresa:

Štete na zgradama ovise o načinu gradnje: Betonske i zidane (ciglene) zgrade su krte i podložnije oštećenjima, posebno za naknadnih udara Drvene i čelične strukture su elastičnije i manje podložne oštećenjima. Drvene su podložnije zapaljenju. Zgrade s velikim prostorijama (dvorane, kina, trgovački centri) su posebno podložne urušavanju jer nemaju dovoljan broj nosivih struktura (nosivi zidovi, stupovi). Posebno su opasne pregrađivane zgrade u kojima su rušeni pregradni, a ponekad i noseći zidovi.

Sekundarni učinci potresa naknadni udari požari tsunamiji poplave klizanje odronjavanje

Instrumentalni zapis potresa, seizmogram, sadrži podatke o: vremenu nastanka potresa ukupnom trajanju trešnje i amplitudi trešnje. Seizmograf je uređaj koji mjeri i bilježi pomake tla tijekom potresa te nam omogućuju da jednostavno odredimo mjesto epicentra potresa.

Magnituda potresa: izražava snagu potresa (uveo ju je Richter 1935. g. ) Skala magnituda je logaritamska, što znači da je za porast od 1 magnitude porast amplitude vala bio 10 puta. Magnituda potresa po Richteru je ovisna o seizmografima koji se ipak razlikuju, ali može se znati odmah nakon potresa, a dovoljan je samo jedan seizmograf. Znat ćemo magnitudu, ali ne i lokaciju potresa! Seizmografi na različitim lokacijama za isti će potres dati različite zapise, jer amplituda vala ovisi o svojstvima podloge kojom se val širi. Intenzitet potresa: Richterova magnituda opisuju snagu u epicentru, no potres se osjeti i na širokom okolnom prostoru. Ovisno o učincima potresa na pojedine objekte, određuje se njegov intenzitet po MCS skali. MCS (Mercalli-Cancani-Sieberg) skala zasniva se na opažanom djelovanju potresa, a uz snagu potresa ovisi i o naseljenosti pogođenog potresa, kvaliteti gradnje, kulturnom pojasu, vrsti podloge, te mnogim drugim varijablama. Procjena intenziteta potresa izvodi se nakon prikupljanja svjedočanstava očevidaca i izdvaja područja ovisno o njihovoj pogođenosti potresom.

MCS skala uspoređuje učinke (prateće pojave i razaranja) potresa u rasponu od 12 stupnjeva: I-III slabi potresi IV-VI srednji potresi VII-IX jaki potresi X-XII katastrofalni potresi Danas su u uporabi različite modificirane skale intenziteta potresa koje se zasnivaju na istim principima kao i MCS skala, ali su prilagođene lokalnim prilikama (načinu gradnje, razlikama u kulturi i sl. ).

Rizici od potresa Rizik da će se potres dogoditi ovisi o tektonskoj aktivnosti na promatranom području. Potres sam po sebi nije smrtonosan, slobodne životinje rijetko stradavaju, a ljudi ginu i bivaju ozlijeđeni uslijed urušavanja zgrada, mostova, brana, iskakanja vlakova iz tračnica za vrijeme potresa, te pratećih pojava (sekundarnih efekata) kao što su požari, klizišta i tsunamiji.

79

Odgovornosti: civilne vlasti: organiziranje savjetodavne službe (agencije, ureda. . . ) organiziranje službi za djelovanje u krizama (policija, nacionalna garda, vatrogasci, služba traženja i spašavanja, prva pomoć, medicinska skrb, robne rezerve, službe za pružanje psihološke pomoći. . . ) održavanje reda i sprječavanje kriminala savjetodavnih („ekspertskih”) tijela procjena rizika, preporuke za interventno postupanje pružanje potrebnih informacija civilnim i lokalnim vlastima, stanovništvu, državnoj upravi, vojsci. . .

Stanovništvo/javnost: mora razumjeti prirodne pojave – potrese Stanovništvo mora biti svjesno njihovih učinaka na zajednicu i treba znati što bi se moglo dogoditi u slučaju prirodne katastrofe. mora razumjeti sistem ranog uzbunjivanja mora biti informirano o postupcima koje mora primijeniti u slučaju izdanog upozorenja mora imati mogućnost komunikacije s lokalnom upravom/vlastima kako bi se osiguralo da će biti prenesene sve nužne informacije

Pripremite svoj komplet za slučaj katastrofe, i neka vam bude pri ruci: Baterijska svjetiljka Tranzistorski radio Komplet za prvu pomoć i upute Hrana i voda Otvarač za konzerve Lijekovi Kartice i osobni dokumenti Čvršće cipele