POSVOJENJE Povijesni razvoj instituta Adopcija Povijesno je imalo

POSVOJENJE – Povijesni razvoj instituta Ø Adopcija Povijesno je imalo različite motive: jačanje plemena, produženje obitelji, nasljeđivanje, poboljšanje statusa izvanbračne djece, oslobođenje od ropstva. Ø STARI I SREDNJI VIJEK; GRAĐANSKI ZAKONICI Ø Ø Ø Hamurabijev zakonik – raskidivo(otpremnina) i neraskidivo posvojenje (među sinovima). Babilonsko pravo – posvojenjem se stjecalo pravo na nasljedstvo, posvojenje pred svjedocima, raskidivo Egipat- cilj posvojenja nasljeđivanje, posvajana su muška djeca, svečani obred. Helensko doba- cilj je bio spašavanje obiteljskog doma od ispražnjenja, posvojče je nasljeđivalo samo ako nije bilo biološke djece. Atena-posvojenje samo ako nije bilo rođenih sinova, posvojitelj je mora biti pri zdravoj pameti i da nije nagovoren od strane žene. Cilj-produžetak obitelji ostavitelja. Ako posvojče nije imalo potomaka, imovina je pripadala ostaviteljevim srodnicima.

POSVOJENJE – Povijesni razvoj instituta Ø Rim-adrogacija i adopcija. Ø Ø Adrogacija, adrogirani je mogao biti samo muški- otac sa cijelom obitelji, adrogant je morao imati min 60 godina i nije smio imati vlastite djece, cilj produženje jedne obitelji. Adopcija - posvojče je prelazilo pod očinsku vlast novog obiteljskog starješine, adoptirati su se mogli muške i ženske osobe, postupak u dvije faze: raskidanje dotadašnje i zasnivanje nove očinske vlasti, cilj je bio produžiti obitelj i sačuvati imovinu, ali i nadomjestak za biološko potomstvo (adoptio naturam imitatur).

POSVOJENJE – Povijesni razvoj instituta OBIČAJNO PRAVO SREDNJEG VIJEKA, Øgermansko pravo poznavalo je primanje na mjesto djeteta, Øfranačko je označavalo nasljednu vezu između posvojitelja i posvoječeta, ali ne i njegovih srodnika. Posinjenje, ugovorni karakter, razlika od 18 godina, recipročno pravo na uzdržavanje, a nasljedno pravo je imalo samo posvojče. ØGRAĐANSKI ZAKONICI su također sadržavali odredbe o posvojenju, ono je imalo za cilj produžetak obitelji. Posvojitelj je morao biti osoba bez djece, visoke starosne dobi, a posvojče je moralo biti punoljetna osoba, sve do završetka 1. svjetskog rata.

POSVOJENJE u hrvatskoj pravnoj povijesti Ø Ø Posvojenje u rimskim provincijama npr. Dalmacija, izvor nadgrobni epitafi. Neki su statuti (Budvanski, Kotorski i Dubrovački) poznavali posvojenje. Većina statuta (Split, Zadar, Rijeka, Krk) ne sadrže odredbe o posvojenju. Tripartitski zakonik – adopcija brata/ugovori o zajednici dobara. OGZ-uvjeti za posvojenje su bili da posvojitelji nemaju vlastite djece, da imaju 50 godina, da su najmanje 18 godina stariji od posvojčeta, posvojče je moglo biti i dijete i starija osoba koji nisu raskidali vezu sa svojom obitelji. Cilj je i dalje bio produženje obitelji.

POSVOJENJE u hrvatskoj pravnoj povijesti Posvojenje nakon II sv. rata: Ø 1947. i 1965. Zakon o usvojenju, nije bilo moguće zasnovati neraskidiv odnos, posvojitelji nisu upisivani kao roditelji, posvojenje je bio samo pravni akt, a ne proces sa svim svojim fazama, nije bilo posvojenja od stranaca. (raskidiv odnos) Ø Ø 1978. ZBPO uvođenje dva oblika posvojenja: raskidivo i neraskidivo, zavisno od dobi djeteta (do 5 ili do 18 godine) 1989. Hrvatski pročišćeni tekst ZBPO, poboljšana rješenja, dodatno potenciran pravni interes posvojčeta, posvojitelji mlađe dobi, Konvencija o posvojenju VE 1967.

POSVOJENJE u hrvatskoj pravnoj povijesti Ø Ob. Z 1999, uvodi daljnje zahtjeve iz Konvencije o pravima djeteta UN 1989. Ø Ø Ø Srodničkim posvojenjem nastaje između posvojitelja i njegovih srodnika, te posvojčeta i njegovih potomaka neraskidiv odnos srodstva. Roditeljskim posvojenjem nastaju između posvojitelja, te posvojčeta i njegovih potomaka prava i dužnosti koja po zakonu postoje između roditelja i djece. Ob. Z 2003 uvodi jedinstveni oblik posvojenja. Posvojenje je izjednačeno s biološkim roditeljstvom, kao neraskidiv odnos. Ø Novelom iz 2007 godine ukinuta je gornja dobna granica za posvojitelje koja je bila 35 godina, a iznimno posvojitelj je mogao biti stariji, pri čemu dobna granica nije smjela biti veća od 45 godina, iznimka snižavanje dobne granice posvojitelja

POJAM I CILJ SUVREMENOG POSVOJENJA Ø Ø Posvojenje je poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogućuje roditeljstvo i stjecanje prava na roditeljsku skrb. Pravnim se putem zasniva roditeljski odnos između tuđeg maloljetnog djeteta (posvojčeta) i punoljetne osobe (posvojitelja), pravnim aktom nadležnog tijela. Objedinjuju se dva prava: 1. Pravo na osnivanje obitelji (roditeljstvo) 2. Pravo djeteta na sigurnost i odgoj u obitelji Ø

PRAVNI IZVORI POSVOJENJA U RH 1. Ustav RH: „…obveza svih da štite djecu, te osobita skrb za maloljetnike bez roditelja i za one o kojima roditelji ne brinu, obitelj je pod posebnom zaštitom države. ” 2. Međunarodni dokumenti: ØPravo na osnivanje obitelji i pravo djeteta da živi u obitelji sadržana su u mnogim međunarodnim dokumentima: 1. Opća deklaracija o pravima čovjeka 2. Deklaracija o pravima djeteta 3. Europska konvencija o posvojenju djece 4. Haška Konvencija o nadležnosti, mjerodavnom pravu i priznanju odluka u predmetima posvojenja 5. Konvencija o zaštiti djece i suradnji u predmetu međunarodnog posvojenja. . . 3. Obiteljski zakon NN 103/2015: odredbe o posvojenju od čl. 180217 4. Provedbeni akti NN …: Pravilnik o procjeni potencijalnih posvojitelja i registrima; Pravilnik o „školi za posvojitelje”, Pravilnik o spisima o posvojenju