Postupci prikupljanja podataka Intervju anketa procjenjivanje i prosuivanje

Postupci prikupljanja podataka Intervju, anketa, procjenjivanje i prosuđivanje, testiranje, rad na dokumentaciji

Izbor teme istraživanja Izaberite jednu od temu koji namjeravate ostvariti na seminaru iz pedagogije. n Navedite sve ono što bi bilo zanimljivo saznati o toj temi. Koje podatke bi voljeli dobiti o tome i od koga. n Koju literaturu ćete potražiti? n Kako ćete doći do literature? n

Koje postupke prikupljanja podataka ćete koristiti? n n n Intervjuiranje Anketiranje Prosuđivanje i procjenjivanje Sustavno promatranje Testiranje Rad na dokumentaciji

Intervjuiranje

Intervju «Znanstveni intervju možemo definirati kao konverzaciju dvije osobe koju inicira istraživač sa specifičnim ciljem dobivanja za istraživanje relevantnih informacija i fokusiranje na sadržaj utvrđen istraživačkim ciljevima sistematskog opisivanja, predviđanja ili objašnjavanja. On podrazumijeva prikupljanje podataka posredstvom neposredne verbalne interakcije između osoba. U tom smislu on se razlikuje od upitnika gdje se od ispitanika traži da zapišu u nekom obliku svoje odgovore na postavljena pitanja. » (Cohen, L. , Manion, L. i Morrison, K. /2001. , str. 269)

Vrste intervjua n n Informativni konverzacijski intervju se zasniva na potpuno spontanom postavljanju pitanja u prirodnom slijedu interakcije. Ovaj oblik intervjua se posebno koristi u sudjelujućem terenskom istraživanju. U uputama za provođenje intervjua nalaze se popisane teme koje bi bilo potrebno ispitati za vrijeme, ali ne i sama pitanja. Pitanja postavlja ispitivač onim redoslijedom i na način kako ocijeni da je to prikladno u specifičnoj situaciji u kojoj se intervju vrši. Standardizirani otvoreni intervju podrazumijeva postavljanje jednakih pitanja svim ispitanicima i to istim redoslijedom. Koriste se pitanja otvorenog tipa. Osim prethodne tri vrste intervjua navodi i skupinu kreativnih intervjua za koje je karakteristično da su prilagođeni situaciji, prikladni su, vjerodostojni i korisni.

Grupni intervju n n Grupni intervju se odvija u manjoj skupini ljudi koji odgovaraju na pitanja voditelja. Sudionici intervjua slušaju odgovore ostalih i u tom kontekstu mogu davati svoje odgovore. Međutim, ne traži se nikakav konsenzus. Grupa u kojoj se provodi intervju može se sastojati od 6 do 12 sudionika, a broj pitanja ne treba prelaziti deset radi toga da svi sudionici mogu odgovoriti na njih. Polazi se od postavljanja onih važnijih pitanja ka onima manje važnim. (Patton, M. Q. /1991. , Lewis, M. /1995. ) Glesene i Peshkin (1992) u Lewis, M. (1995) smatraju da je ovaj oblik intervjua vrlo pogodan posebno ako se radi o djeci koja se međusobno poznaju, jer se time izbjegava nelagoda koja može nastati prilikom individualnog intervjuiranja.

Pitanja koja možemo postavljati O iskustvu/ponašanju (npr. «Ako bih ja bio sudionik programa, što bih mogao vidjeti da vi činite? » ) n. O stavovima/vrijednostima (npr. «Što mislite o …» , «Što biste željeli da se dogodi? » , «U što vjerujete? » , «Koji je vaš stav o …» ) n. O osjećajima (npr. «U kojoj mjeri ste se osjećali sretno. » ) n. O znanju – da bi dobili činjenične podatke koje ispitanik ima. n. O percepciji (o onome što vidimo, čujemo, osjetimo na bilo koji način, npr. «Što je nastavnik rekao kada je ušao u razred? » , «Što ste vidjeli na zidu učionice kada ste došli u školu? » ) n. O biografskim podacima ispitanika (dob, školovanje, zanimanje, stanovanje/preseljenje i sl. ) Svako od opisanih pitanja možemo staviti u vremenski okvir sadašnjost, prošlost, budućnost. Njihovom kombinacijom možemo dobiti 18 različitih tipova pitanja. (Patton, M. Q. /1990. , str. 290 -295) n

Redoslijed postavljanja pitanja n n n Premda ne postoje utvrđena pravila o redoslijedu postavljanja pitanja u intervjuu Patton predlaže da se u standardiziranom intervjuu krene s pitanjima o neupitnim sadašnjem ponašanju, aktivnosti i iskustvima. Ta pitanja zahtijevaju jednostavne opise, minimalno prisjećanje i interpretaciju. Ta pitanja ohrabruju ispitanike da daju iscrpne opisne odgovore. Nakon što se neka aktivnost opiše prikladno je upitati za interpretaciju, stavove i osjećaje. S obzirom na vremenski okvir dobro je započeti s pitanjima o sadašnjosti, zatim o prošlosti, a tek na kraju o budućnosti. Pitanja o osobnim podacima su u principu dosadna zato njima treba posvetiti što manje vremena i dobro ih je ostaviti za kraj intervjua.

Način postavljanja pitanja n n U kvalitativnom intervjuiranju važno je da pitanja budu postavljena u zaista otvorenom obliku. To znači da pitanja moraju omogućiti ispitaniku da odgovori svojim riječima ne nudeći mu gotove odgovore. Poneka pitanja, premda su nalik otvorenim pitanjima, kriju u sebi zatvorenim oblik. Npr. pitanje «Kako ste bili zadovoljni s programom? » upućuje na određene odgovore (npr. «prilično zadovoljan» , «nisam baš zadovoljan» , «uglavnom zadovoljan» i sl. ) Treba izbjegavati dihotomna pitanja na koje je moguće odgovoriti s da i ne.

Anketiranje

Anketiranje n n “Anketiranje je postupak u kojem anketirani pismeno odgovara na pitanja koja se odnose na činjenice koje su im poznate ili na pitanja u svezi s njihovim osobnim mišljenjem. ” (Mužić, 1999, str. 82) Kako bi se izbjegli neiskreni odgovori anketa može biti anonimna. Pitanja u anketi mogu biti otvorenog i zatvorenog tipa. Važno je da pitanja budu jasna, jednoznačna i ne smiju biti sugestivna. (Npr. ne treba pitati roditelje: “Jeste li zadovoljni radom učitelja vašeg djeteta? ” Bolje je pitanje podijeliti na dva dijela i u jednom pitati čime je zadovoljan, a u drugom čime nije. )

Pitanja zatvorenog tipa Jesi li danas koristio/la kompjutor? a) Da b) Ne Ako si koristio/la kompjutor, koje programe si koristio/la? a) Zabavne igre. b) Obrazovne igre. c) Umne karte. d) Program za crtanje. e) Program za pisanje. f) Neki drugi program. Koji? _________

Pitanja otvorenog tipa Opiši aktivnost koja ti je danas na nastavi bila najzanimljivija? ____________________________________ n Kako si se osjećao/la kad si posljednji puta dobio/la lošu ocjenu? ____________________________________ n

Procjenjivanje i prosuđivanje

Procjenjivanje i prosuđivanje n n Ovim se postupcima prikupljaju podaci o mišljenjima u svezi s nečijim osobinama, kvalitetom nečijeg izratka ili proizvoda i sl. Pritom se upotrebljavaju razni oblici ljestvica (skala) čime se ostvaruje i kvantitativni iskaz prosudbe. (Mužić, 1999, str. 94) Skale procjena mogu biti po svom vanjskom obliku: n n deskriptivne (opisne) ili grafičke.

Deskriptivne skale procjena n n n Sastoje se od niza tvrdnji, obično poredanih po stupnju intenziteta, a procjenjivač označuje onu koja po njegovom mišljenju najbolje odgovara stvaranosti. Primjer Kada za vrijeme nastave netko od učenika želi iznijeti svoje mišljenje učiteljica n n n ohrabruje učenike u iznošenju svog mišljenja, sasluša mišljenje učenika s interesom, sasluša mišljenje učenika i nastavi iznositi svoje mišljenje, sasluša s negodovanjem mišljenje učenika, zabranjuje učenicima iznošenje svog mišljenja.

Grafičke skale procjena n n Sastoje se od crta (najčešće vodoravnih) ispod kojih su lijevo i desno upisani ekstremni sudovi, a u sredini neutralni sud. Primjer Za vrijeme nastave meni je bilo Dosadno Osrednje zanimljivo Izuzetno zanimljivo

Likertova* skala procjene Koliko si bio aktivan za vrijeme nastave? 1) 2) 3) 4) 5) Nimalo Vrlo malo Malo Prilično Potpuno Za vrijeme nastave osjećam se opušteno. 1) 2) 3) 4) 5) Uopće se ne slažem Ne slažem se Djelomično se slažem Slažem se U potpunosti se slažem. *Prema autoru Rensisu Likertu.

Semantički diferencijal Kako je vaša učionica opremljena nastavnim sredstvima i pomagalima? n Slabo n 1 2 3 4 5 __ __ X __ __ Izvrsno Koliko si bio/bila aktivan/na u igri “Šest šešira”? 1 Nimalo __ 2 3 4 __ X __ Potupuno

Rangiranje n Poredaj predmete za vrijeme kojih najčešće koristite računalo. Broj 1 upišite u kvadratić ispredmeta za vrijeme kojeg najčešće koristite računalo, broj 2 za sljedeći predmet u kojem najčešće koristite računalo itd. q. Priroda i društvo q. Matematika q. Hrvatski jezik q. Glazbena kultura q. Tjelesna i zdravstvena kultura q. Likovna kultura

Kontrolna lista n Kontrolna lista se upotrebljava pri analitičkoj procjeni osobine neke osobe, njezinog rada ili proizvoda. Pritom procjenjivač odabire samo jedan od dva moguća suda: pozitivni i negativni. Procjena jezične inteligencije ___ ___ ___ Piše bolje nego većina njegovih vršnjaka. Pripovijeda bajke, priče ili šale. Dobro pamti imena, nazive mjesta, datume i ostale verbalne podatke. Uživa u igrama riječima. Voli čitati knjige. Pravilno piše riječi. Cijeni besmislene rime, igre riječima, jezikolomke i sl. Uživa u slušanju govora (priča, komentara na radiju, priča na kasetama i sl. ). Ima bogat rječnik. S drugima komunicira pretežno verbalno.

Testiranje

Definicija testa Test je standardizirani postupak s kojim se izaziva određena aktivnost čiji se učinak mjeri i vrjednuje uspoređivanjem individualnog rezultata s rezultatima drugih subjekata u jednoj situaciji ili uspoređivanjem s jednoznačno postavljenim kriterijem. (Bujas, Z. , 1959, str. 283)

Nizovi zadataka objektivnog tipa n n Treba razlikovati testove od nizova zadataka objektivnog tipa. Razlika se očituje u prethodnoj empirijskoj provjerenosti mjernih značajki (standardiziranost, valjanost, objektivnost, osjetljivost…). Unatoč tome, nizovi zadataka objektivnog tipa ima svoje opravdanje i vrlo je korisna ne samo u nastavi, nego i u istraživanjima, osobito akcijskim.

Vrste testova n Testovi prema osobinama ispitanika n n Testovi prema načinu rješavanja n n Testovi znanja (činjenice, primjena, shvaćanje…) Testovi sposobnosti (senzorni, mentalni, inteligencije…) Testovi ličnosti (interesi, emocije, karakter, stvaralaštvo…) Pismeni testovi (papir-olovka) Usmeni testovi (izražavanje) Testovi čina (kemijski eksperiment, korištenje računala…) Testovi razine i testove brzine n n Test razine – nije važna brzina već točnost rješenja. Test brzine – tjelesne sposobnosti i vještine.

Način izrade (konstrukcije) testa 1. 2. 3. 4. Određuje se područje koje treba testom obuhvatiti te se prelazi na sastavljanje zadataka. Potrebno je sastaviti više zadataka od predviđenog broja zadataka u testu. Subjektivna eliminacija nejasnih, loše sastavljenih i sl. zadataka. Izrada sondažnog oblika testa koji se primjenjuje na malom broju ispitanika. Primjena na reprezentativnom uzorku ispitanika. Na temelju tih rezultata određuju se mjerne značajke.

Sastavljanje zadataka n Važno je da se obuhvati čitav odgovarajući nastavni sadržaj. n n Npr. zanima nas poznaje li dijete vrste rečenica. Tada je potrebno pripremiti zadatke koji obuhvaćaju sve vrste rečenica (upitne, izjavne i usklične), a ne samo neke. Svaki pojedini zadatak mora biti tako izrađen da u njegovu rješavanju ne djeluje bilo koji čimbenik osim onih koji se ispituje (znanje, umijeće, sposobnosti ispitanika). n Npr. ukoliko želimo doznati poznaje li predškolsko dijete dane u tjednu tada mu nećemo zadati pismeni, već usmeni test. Ili, u testu razumijevanja pročitanog učenicima ćemo morati objasniti moguće nepoznate riječi.

Tipovi zadataka n Tip dosjećanja n O koja dva uvjete treba voditi računa prilikom sastavljanja zadataka testa. …………………………. . n Tip nadopunjavanja ______ je postupak u kojem ispitanici pismeno odgovaraju na pitanja koja se odnose na činjenice koje su im poznate ili na pitanja u svezi s njihovim osobnim mišljenjem.

Tip dvočlanog izbora (tip “točnonetočno”) Koje od sljedećih pitanje možemo postaviti u akcijskom istraživanju: n n Kako mogu unaprijediti čitanje učenika prvog razreda? Postoji li veza između posjedovanja računala kod kuće i brzine čitanja učenika prvog razreda?

Tip višestrukog izbora n U kojim postupcima prikupljanja podataka možeš odgovore možeš dobiti usmenim putem? n n n Rad na dokumentaciji Anketiranje Intervjuiranje Testiranje Procjenjivanje i prosuđivanje.

Tip uspoređivanja (sparivanja) a) Najizravniji i najprirodniji postupak prikupljanja podataka. Anketiranje b) Najčešće se koristi u povijesnim istraživanjima. Intervjuiranje c) Ispitanici pismeno odgovaraju na pitanja koja se odnose na činjenice koje su im poznate ili na pitanja u svezi s njihovim osobnim mišljenjem. Testiranje d) Najprirodniji i najljudskiji način prikupljanja podataka kroz razgovora sa ispitanikom. Rad na dokumentaciji e) Prosuđivanje i procjenjivanje Standardizirani postupak s kojim se izaziva određena aktivnost čiji se učinak mjeri i vrjednuje uspoređivanjem individualnog rezultata s rezultatima drugih subjekata u jednoj situaciji ili uspoređivanjem s jednoznačno postavljenim kriterijem. f) Ovim se postupcima prikupljaju podaci o mišljenjima u svezi s nečijim osobinama, kvalitetom nečijeg izratka ili proizvoda i sl. Pritom se upotrebljavaju razni oblici ljestvica (skala) čime se ostvaruje i kvantitativni iskaz prosudbe. Sustavno promatranje

Tip sređivanja n Kojim redoslijedom se ostvaruju etape istraživanja? Objavljivanje izvještaja Izbor teme Izrada projekta Provođenje istraživanja Primjena rezultata Interpretacija rezultata

Primjene testa n n n Primjena može biti skupna ili individualna, što ovisi o samom testu i o svrsi testiranja. Kako bi se izbjegla prevelika optruzivnost (neprirodnost) situacije testiranja dobro je učenicima dati što potpuniju informaciju o razlozima i načinu provođenja testa. Za obradu rezultata testa možemo koristiti unaprijed pripremljene tablice ili kompjutor.

Sustavno promatranje

Pojam sustavnog promatranja n Sustavno promatranje se ostvaruje u realnim situacijama i na taj način se dobiva najrealnija slika stanja.

Svrha sustavnog promatranja n Dobivanje podataka o: n n Fizičkim uvjetima i organizaciji okoline Ljudskim uvjetima (organizacija ljudi, značajke ili izgled grupe ili osoba koje se promatraju – spol, dob i sl. ) Interakcijski uvjeti (formalna-neformalna, planirana-neplanirana, verbalna-neverbalna) Programski uvjeti (izvori i njihova organizacija, pedagoški stil, kurikulum i njegova organizacija).

Tehnike promatranja i registriranja Promatranje bez tehničkih pomagala n Promatranje uz pomoć tehničkih pomagala n

Strukturiranost promatranja Visoko strukturirano promatranje n Srednje strukturirano promatranje n Nestrukturirano promatranje Za visoko strukturirano promatranje se koriste protokoli promatranja, dok to za nestrukturirano promatranje nije nužno. n

Tko ostvaruje promatranje? Sudjelujuće (dnevnici, tehnička pomagala) n Nesudjelujuće promatranje (bilješke, tehnička pomagala i protokoli promatranja) n

Rad na pedagoškoj dokumentaciji

Pojam dokumentacije n Pedagoškom dokumentacijom nazivamo skup sačuvanih podataka koji su u vezi s problemima odgoja.

Vrste pedagoških dokumenata n n n n n Propisi organa vlasti Spisi prosvjetnih vlasti Dokumenti društvenih organizacija Dokumentacija odgojnih ustanova Radovi odgajanika Osobna dokumentacija Pedagoška literatura Beletristika pedagoškog sadržaja Udžbenici, skripte i sl.

Analiza sadržaja dokumenata n n n Analiza sadržaja dokumenata može biti kvantitativna i kvalitativna. Kvalitativnom analizom istraživač pronalazi opći osnovni smisao poruke odnosno informacije koju dokument prenosi. Kvantitativnom analizom istraživač pronalazi u izvorima odnosno pojavama koje proučava u tim izvorima, određene elemente koji se mogu brojiti ili mjeriti. (Mužić, 1984, 199 -200)