Poslovna informatika Osnove hardverskih komponenti raunara Glava 2

  • Slides: 71
Download presentation
Poslovna informatika Osnove hardverskih komponenti računara Glava 2

Poslovna informatika Osnove hardverskih komponenti računara Glava 2

Hardver računara Sadržaj Brojni sistemi i konverzije Kodiranje zapisa u računaru Osnovna struktura i

Hardver računara Sadržaj Brojni sistemi i konverzije Kodiranje zapisa u računaru Osnovna struktura i organizacija računara Funkcije i međusobne interakcije glavnih komponenti računara Vrste memorija i memorijskih uređaja 5. 11. 2020. Glava 2

Osnovne operacije računara Ulazne operacije (podaci i instrukcije) Aritmetičke operacije (+, -, *, /)

Osnovne operacije računara Ulazne operacije (podaci i instrukcije) Aritmetičke operacije (+, -, *, /) Logičke operacije (And, Or, Not) Izlazne operacije (video, štampa, zvuk…) Smeštanje i čuvanje (podataka i programa) 3

Brojni sistemi § Osnove za preračunavanje i konverzije kodnih zapisa u računaru: – –

Brojni sistemi § Osnove za preračunavanje i konverzije kodnih zapisa u računaru: – – decimalni brojni sistem (osnova 10) binarni brojni sistem (osnova 2) oktalni brojni sistem (osnova 8) (Linux) heksadecimalni brojni sistem (osnova 16) 5. 11. 2020. Glava 2 DEC BIN HEX 0 0000 0 1 0001 1 2 0010 2 3 0011 3 4 0100 4 5 0101 5 6 0110 6 7 0111 7 8 1000 8 9 1001 9 10 1010 A 11 1011 B 12 1100 C 13 1101 D 14 1110 E 15 1111 F 4

Pretvaranje binarnog brojnog sistema u dekadni § Koja je decimalna vrednost binarnog broja u

Pretvaranje binarnog brojnog sistema u dekadni § Koja je decimalna vrednost binarnog broja u tabeli? 27 + 26 + 25 + 24 + 23 + 22 + 21 + 20 ? = ___ Npr. 26= 2*2*2*2 = 64 5. 11. 2020. Glava 2 5

Pretvaranje binarnog brojnog sistema u dekadni Sabrati sve težinske faktore iznad binarne 1 za

Pretvaranje binarnog brojnog sistema u dekadni Sabrati sve težinske faktore iznad binarne 1 za dobijanje decimalne vrednosti 0 0 ? = 65 64 + 1 = 65 1*20 + 0*21 + 0*22 + 0*23 + 0*24 + 0*25 + 1*26 + 0*27 5. 11. 2020. Glava 2 6

Pretvaranje binarnog brojnog sistema u dekadni Sabrati sve težinske faktore iznad binarne 1 za

Pretvaranje binarnog brojnog sistema u dekadni Sabrati sve težinske faktore iznad binarne 1 za dobijanje decimalne vrednosti = ___ 83 64 + 16 + 2 + 1 = 83 Šta je ASCII ekvivalent ovog broja? 5. 11. 2020. Glava 2 7

ASCII Tabela § Binarni – 01010011 § Decimalni – 83 § ASCII –S §

ASCII Tabela § Binarni – 01010011 § Decimalni – 83 § ASCII –S § Hex – h 53 ili 0 x 53 ili 5316 5. 11. 2020. Glava 2 8

Pretvaranje dekadnog sistema u binarni 5. 11. 2020. Glava 2 9

Pretvaranje dekadnog sistema u binarni 5. 11. 2020. Glava 2 9

Primeri § Pretvorite broj 2310 u binarni. § Pretvorite 5710 u binarni.

Primeri § Pretvorite broj 2310 u binarni. § Pretvorite 5710 u binarni.

Heksadecimalni brojni sistem § Osnovni nedostatak binarnog zapisa - predugačak je § U računaru

Heksadecimalni brojni sistem § Osnovni nedostatak binarnog zapisa - predugačak je § U računaru najčešće se koristi heksadecimalni zapis – 16 cifara: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F § Osnova je 16, npr. 163+162+161+160 Pozi cija 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 hex 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 A B C D E F 5. 11. 2020. Glava 2 11

Pretvaranje heksadecimalnog sistema u dekadni § Procedura za pretvaranje heksadecimalnog broja 2316 u dekadni:

Pretvaranje heksadecimalnog sistema u dekadni § Procedura za pretvaranje heksadecimalnog broja 2316 u dekadni: § Pretvorite broj 4616 u dekadni: § Pretvorite 3 B 16 u dekadni: 5. 11. 2020. 12

Pretvaranje binarnog u HEX zapis Koji će broj biti ova binarna vrednost ako se

Pretvaranje binarnog u HEX zapis Koji će broj biti ova binarna vrednost ako se interpretira u HEX zapisu? ? = ___ 5. 11. 2020. Glava 2 13

Pretvaranje binarnog u HEX zapis Za određivanje hex vrednosti, bajt se deli u 2

Pretvaranje binarnog u HEX zapis Za određivanje hex vrednosti, bajt se deli u 2 nibla (4 bita) Svaki nibl se ponderiše ponovo sa desna na levo 5. 11. 2020. Glava 2 14

Pretvaranje binarnog u HEX zapis Hex vrednost za binarni broj od 1 -bajta ograničena

Pretvaranje binarnog u HEX zapis Hex vrednost za binarni broj od 1 -bajta ograničena je na 2 pozicije 4+1=5 2+1=3 Ovaj binarni broj je ekvivalentan HEX 53 5. 11. 2020. Glava 2 15

Računanje sa decimalnim brojevima 5. 11. 2020. Glava 2 16

Računanje sa decimalnim brojevima 5. 11. 2020. Glava 2 16

Binarni brojni sistem Predstavljanje veličine bajtova: – Bajt (B) = 8 b – Kilobajt

Binarni brojni sistem Predstavljanje veličine bajtova: – Bajt (B) = 8 b – Kilobajt (KB) = 1024 B = 210 B – Megabajt (MB) = 1024 KB = 210 KB – Gigabajt (GB) = 1024 MB = 210 MB – Terabajt (TB) = 1024 GB = 210 GB – Petabajt (PB) = 1024 TB = 210 TB – Fetabajt (FB) = 1024 PB = 210 PB b – bit B – bajt Predstavljanje vremena Millisecond= 1/1000 sekund Microsecond= 1/1, 000 sekund Nanosecond= 1/1, 000, 000 sekund Picosecond= 1/1, 000, 000 sekund 5. 11. 2020. Glava 2 17

Zašto baš 1024? Ako je: 1 Kg = 1000 g 1 Km = 1000

Zašto baš 1024? Ako je: 1 Kg = 1000 g 1 Km = 1000 m Zašto je: 1 KB = 1024 B? Odgovor je: 2*2*2*2*2*2 = 210 = 1024 5. 11. 2020. Glava 2 18

Rad sa simbolima § Računari mogu prepoznati samo jedan oblik informacija - binarno stanje:

Rad sa simbolima § Računari mogu prepoznati samo jedan oblik informacija - binarno stanje: – Uključen ili isključen – 0 ili 1 § Ovo binarno stanje naziva se BIT (BINARY DIGIT) 5. 11. 2020. Glava 2 19

1 -Bitni računar § Počnimo sa jednostavnim dizajnom računara: Računar ? ? – Jednostavni

1 -Bitni računar § Počnimo sa jednostavnim dizajnom računara: Računar ? ? – Jednostavni strujni prekidač signalizira CPU da pokaže specifični simbol na ekranu Ekran Uključen-ON Isključen-OFF Tastatura 5. 11. 2020. Glava 2 20

1 -Bitni Računar OFF ON =A =B Računar ? on tabela istine Kada je

1 -Bitni Računar OFF ON =A =B Računar ? on tabela istine Kada je prekidač u položaju ON koji će se simbol prikazati na ekranu? Kako treba da modifikujemo dizajn ovog računara za prikazivanje više od jednog simbola? Ekran ON OFF Tastatura 21

2 -Bitni računar OFF OFF ON ON =A =B =C =D Kakav će simbol

2 -Bitni računar OFF OFF ON ON =A =B =C =D Kakav će simbol kreirati ova sekvenca prekidača? 5. 11. 2020. Glava 2 Računar ? on ? off Ekran ON OFF Tastatura 22

2 -Bitni računar OFF =B Računar OFF ON =R on ON OFF =G ON

2 -Bitni računar OFF =B Računar OFF ON =R on ON OFF =G ON ON =W ? ? off ON Tabela se može koristiti da definiše boje. Koja će boja u ovom primeru biti prikazana? 5. 11. 2020. Glava 2 Ekran OFF Tastatura 23

3 -Bitni računar OFF OFF OFF ON OFF ON ON ON 5. 11. 2020.

3 -Bitni računar OFF OFF OFF ON OFF ON ON ON 5. 11. 2020. Glava 2 =A =B =C =D =E =F =G =H Računar ? ? on off ? on Ekran ON OFF Tastatura 24

3 -Bit računar OFF OFF OFF ON OFF ON ON ON 5. 11. 2020.

3 -Bit računar OFF OFF OFF ON OFF ON ON ON 5. 11. 2020. Glava 2 =A =B =C =D =E =F =G =H Računar ? off ? o? n on Ekran ON OFF Tastatura 25

3 -Bitni računar OFF OFF =A OFF ON =B OFF ON OFF =C OFF

3 -Bitni računar OFF OFF =A OFF ON =B OFF ON OFF =C OFF ON ON =D ON OFF =E ON OFF ON =F ON ON OFF =G ON ON ON =H 5. 11. 2020. Glava 2 Zbog efikasnosti, programeri obično predstavljaju stanja sa 0 i 1 26

3 -Bitni računar 0 0 0 =A 0 0 1 =B 0 1 0

3 -Bitni računar 0 0 0 =A 0 0 1 =B 0 1 0 =C =D 0 1 1 =D OFF =E 1 0 0 =E OFF ON =F 1 0 1 =F ON ON OFF =G 1 1 0 =G ON ON ON =H 1 1 1 =H OFF OFF =A OFF ON =B OFF ON OFF =C OFF ON ON ON OFF ON Za 0 Glava 2 = off, a 1 = on – Ove tabele su jednake 5. 11. 2020. 27

3 -Bitni računar 0 0 0 1 1 1 0 0 1 1 1

3 -Bitni računar 0 0 0 1 1 1 0 0 1 1 1 5. 11. 2020. =A =B =C =D =E =F =G =H Računar ? off ? o? n on Ekran ON = 1 OFF = 0 Tastatura Glava 2 28

4 -Bitni računar 0 0 =A 0 0 0 1 =B 0 0 1

4 -Bitni računar 0 0 =A 0 0 0 1 =B 0 0 1 0 =C 0 0 1 1 =D 0 1 0 0 =E 0 1 =F 0 1 1 0 =G 0 1 1 1 =H 1 0 0 0 =I 1 0 0 1 =J 1 0 =K 1 0 1 1 =L 1 1 0 0 =M 1 1 0 1 =N 1 1 1 0 =O 1 1 =P 5. 11. 2020. Računar ? ? o? n o? ff on Ekran ON= 1 OFF = 0 Tastatura Šta će ekran prikazati? Glava 2 29

Strukture bazirane na bitovima 10101010 = reč (16) 1010 = bajt (8) 1010 =

Strukture bazirane na bitovima 10101010 = reč (16) 1010 = bajt (8) 1010 = nibl (4) on/off = bit (1) Bit Nibl Bajt Reč 5. 11. 2020. Glava 2 30

Strukture bazirane na bitovima 1 Bit 8 Bita = 1 Bajt 0 1 0

Strukture bazirane na bitovima 1 Bit 8 Bita = 1 Bajt 0 1 0 0 0 1 = A Otkucaj tastature ASCII Sve što se kuca na tastaturi ide u radnu (primarnu) RAM memoriju 5. 11. 2020. Glava 2 31

Kodiranje zapisa ASCI (American Standard Code for Information Interchange) kodiranje: • ASCII (7 -bitni,

Kodiranje zapisa ASCI (American Standard Code for Information Interchange) kodiranje: • ASCII (7 -bitni, 128 jedinstvenih znakova) • ASCII (8 -bitni): § najčešće korišćeni kôd § 256 jedinstvenih znakova • Unicode (32 -bitni): § kodna šema koja podržava 65. 000 jedinstvenih karaktera (uključena arapska, kineska slova…) 32

Hardverske komponente računarskog sistema § Računar se već dosta dugo definiše kao sistem koji

Hardverske komponente računarskog sistema § Računar se već dosta dugo definiše kao sistem koji se sastoji iz procesora i memorije povezanih magistralom podataka § Računarski sistem se definiše kao računar povezan sa periferijskim uređajima § Obično se za ceo računarski sistem koristi termin “računar” Osnovni računarski sistem sadrži: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Monitor Matična ploča CPU BIOS RAM Zvučna i grafička karta 7. Power Unit 8. DVD drajv 9. Hard disk (HD) 10. Tastatura 11. Miš 33

Hardver računara Osnovne komponente računara 1. Ulazni uređaji – Tastatura – Miš – Skeneri

Hardver računara Osnovne komponente računara 1. Ulazni uređaji – Tastatura – Miš – Skeneri – Čitači bar kodova – Mikrofon – Touchpad – Touchpen – Senzori … 5. 11. 2020. 2. Centralna jedinica (CPU) – Procesor – Primarna memorija – Dodatne namenske kartice . . . Glava 2 34

Hardver računara Osnovne komponente računara 3. Izlazni uređaji – – Monitor ili video displej

Hardver računara Osnovne komponente računara 3. Izlazni uređaji – – Monitor ili video displej Štampač Ploter Zvučnici. . . 5. 11. 2020. 4. Memorije i memorijski uređaji: – Primarna memorija: RAM (Random Access Memory) – Sekundarna memorija: – Čvrsti diskovi (HD) – CD i DVD jedinice … Glava 2 35

Zavirimo unutra

Zavirimo unutra

Matična ploča § Matična ploča je centralni deo računara – Povezuje procesor, memoriju i

Matična ploča § Matična ploča je centralni deo računara – Povezuje procesor, memoriju i ulazno-izlazne uređaje – Povezuje računar sa električnim napajanjem § Od matične ploče zavisi brzina protoka informacija! 37

Čipset § Skup čipova (kontrolera) iz kojih se sastoji matična ploča § Kod današnjih

Čipset § Skup čipova (kontrolera) iz kojih se sastoji matična ploča § Kod današnjih PC računara dele se na dva dela: – “severni” deo matične ploče (Northbridge) – kompleksan i brz kontroler koji povezuje procesor sa memorijom i magistralom – “južni” deo matična ploče (Southbridge) – kontroler koji povezuje magistralu sa periferijskim uređajima (DVD, hard diskovi, miš, tastatura, usb …)

Procesor § Procesor (Central Processing Unit, CPU) - osnovni i ključni deo rada računara

Procesor § Procesor (Central Processing Unit, CPU) - osnovni i ključni deo rada računara § Da bi računar radio potreban mu je program, a njega izvršava procesor § Prvi procesor – od proizvođača: Intel § Osnovna karakteristika procesora: Brzina (koliko brzo može da izvršava instrukcije programa) koja se meri bilo u milionima instrukcijama po sekundi (Milion Instructions Per Second, MIPS) ili u billion (milijardu) instrukcija po sekundi (GIPS). 39

 Murov zakon 1970 -tih § § Gordon Moore, suosnivač Intela, izneo predviđanje -

Murov zakon 1970 -tih § § Gordon Moore, suosnivač Intela, izneo predviđanje - Procesorska snaga udvostručuje se na svake dve godine Danas se proizvođači procesora trude da održe korak sa ovom tvrdnjom 2000 -tih

Procesor § Brzina procesora uglavnom zavisi od: – Arhitekture procesora – noviji procesor sa

Procesor § Brzina procesora uglavnom zavisi od: – Arhitekture procesora – noviji procesor sa boljim konstruktorskim rešenjima i više tranzistora će biti brži – Radnog takta – brzina kojom procesor izvršava instrukcije tj. vreme koje je potrebno procesoru da izvrši jedan ciklus obrade. • Svaki računar sadrži interni sat (clock) - specijalno elektronsko kolo koje meri učestalost impulsa. Meri se u GHz (1 bilion ciklusa u sekundi). • Idealno bi bilo da su isti radni taktovi CPUa i magistrala – Širine procesorske reči – broj bitova sa kojim procesor može da radi u jednom trenutku tj. može da prihvati u jednom trenutku sa magistrale podataka • veći broj bitova znači da procesor može da radi sa većom količinom podataka • 64 -bitni procesori su brži od 32 -bitnih – Prisustva i veličine keša – veća količina keša znači i veću brzinu procesora • U keš se smeštaju kopije podataka iz glavne memorije koji se često koriste. Više nivoa keša i njihova veličina utiče na brzinu procesora.

Višejezgrani procesori § Višejezgrani procesori (multi-core processor) je jedna računarska komponenta sa dva ili

Višejezgrani procesori § Višejezgrani procesori (multi-core processor) je jedna računarska komponenta sa dva ili više nezavisnih procesora (nazvanih jezgra) koji čitaju i izvršavaju instrukcije programa § Instrukcije su obične CPU instrukcije (dodavanje, premeštanje, grananje), ali pošto ima više jezgara mogu se paralelno izvršavati što omogućava paralelno programiranje § Dual-core procesori sadrže dva jezgra § Quad-core četiri jezgra, hexa (6), octa (8), deca . . . § Omogućena virtuelizacija, istovremeno izvođenje nekoliko nezavisnih operativnih sistema na jednom računaru itd.

Arhitektura

Arhitektura

Koliko danas procesori imaju jezgara? AMD’s 64 -core 7 nm Epyc CPUs:

Koliko danas procesori imaju jezgara? AMD’s 64 -core 7 nm Epyc CPUs:

Tehnologija izrade procesora § Tehnologija izrade procesora se danas sprovodi foto-litografijom – metoda koja

Tehnologija izrade procesora § Tehnologija izrade procesora se danas sprovodi foto-litografijom – metoda koja omogućava smeštanje desetina miliona tranzistora na glavu čiode § Veličina integrisanih kola u procesoru se meri nanometrima (nm) (hiljaditi deo mikrona, a mikron je hiljaditi deo milimetara) - 14 nm, 10 nm, 7 nm

Kako radi CPU? Osnovni delovi CPU jedinice § Upravljačka jedinica (Control Unit) – kontroliše

Kako radi CPU? Osnovni delovi CPU jedinice § Upravljačka jedinica (Control Unit) – kontroliše rad računara, sinhronizuje U/I jedinice, memoriju i ALU, upravlja izvršavanjem programa, memorijom i dr. § Aritmetičko-logička jedinica (Arithmetic Logic Unit, ALU) – obavlja aritmetičke i logičke operacije – Aritmetičke: Sabiranje, oduzimanje, množenje, deljenje, upoređivanje… – Logičke: i, ili, negacija … – Prebacivanje podataka: iz memorije u registre … § Registri – memorijske lokacije koji pamte trenutne podatke i rezultate sa kojima procesor radi. Postoji više registara, neki su: – Adresni registar – smeštaju se adrese memorijskih lokacija – Registar podataka – smeštaju se podaci iz memorije sa kojima procesor radi

Kako radi CPU? § Registri: 1. Podaci prvo idu u registre 4. Rezultat operacije

Kako radi CPU? § Registri: 1. Podaci prvo idu u registre 4. Rezultat operacije se smešta u registre, a potom se kopira u memoriju § Upravljačka jedinica: 2. Upravlja tokom izvršavanja programa: Uzima podatak iz registra, dekodira i šalje ALU § ALU: 3. Izvršava i skladišti u registre § Keš memorija: 4. Smeštaju se kopije podataka iz glavne memorije koji se često koriste. Postoji više nivoa keša: – Procesor najpre pristupa najbržem (najmanjem) L 1 (Level 1) kešu, ako nema podatak procesor proverava L 2, ako ni tamo nema, onda pristupa glavnoj memoriji – U toku rada programa, podaci se premeštaju iz jednog keša u drugi – Moderni procesori sadrže bar 2 nivoa keša

Šta je GPU (graphics processing unit)? • CPU (centralna procesna jedinica) radi zajedno sa

Šta je GPU (graphics processing unit)? • CPU (centralna procesna jedinica) radi zajedno sa GPU (grafička procesorska jedinica) kako bi aplikacijama pružio bržu obradu i procesorsku snagu. • GPU-ovi su prvobitno dizajnirani za obradu slika, ali se sada koriste za proračun koji uključuje ogromne količine podataka • GPU poboljšava CPU arhitekturu ubrzavanjem delova aplikacije dok se ostatak i dalje prikazuje na CPU-u.

GPU procesori prema specifičnoj nameni • Gaming – – Ge. Force GTX, RTX Nvidia

GPU procesori prema specifičnoj nameni • Gaming – – Ge. Force GTX, RTX Nvidia Titan X AMD Radeon HD AMD Radeon R 5, R 7, R 9, RX, Vega and Navi series • Cloud Gaming – Nvidia Grid – AMD Radeon Sky • Workstation – – – Nvidia Quadro Nvidia Titan X AMD Fire. Pro AMD Radeon VII • Cloud Workstation – Nvidia Tesla – AMD Fire. Stream • Artificial Intelligence Cloud – Nvidia Tesla – AMD Radeon Instinct • Automated/Driverless car – Nvidia Drive PX • . . . 49

Računarske memorije Hijerarhija memorija Keš RAM Kapacitet Brzina CPU registri Sekundarna memorija üPrimarna (radna)

Računarske memorije Hijerarhija memorija Keš RAM Kapacitet Brzina CPU registri Sekundarna memorija üPrimarna (radna) memorija (RAM) za trenutni pristup informacijama üSekundarna memorija - hard disk (HD) - za dugotrajno skladištenje

Računarske memorije 1. CPU Registri Privremene lokacije za međurezultate i tekuće instrukcije, malog kapaciteta,

Računarske memorije 1. CPU Registri Privremene lokacije za međurezultate i tekuće instrukcije, malog kapaciteta, velike brzine 2. Keš memorija: L 1 – interna, L 2 – brza, između CPU i RAM-a, za podatke koje CPU često traži, kapaciteta oko 1 MB 3. RAM (Random Access Memory): – Read/write, sa slučajnim pristupom za prihvat podataka i instrukcija programa koji se izvršava 4. Sekundarna memorija: – On line: masovna memorija sa podacima i programima HD ≈ 2, 5 TB – Off line: optički spoljni diskovi i memorijski uređaji (npr. , DVD) 51

RAM memorija RAM (Random Access Memory): • Poluprovodnička, primarna, radna memorija: – – •

RAM memorija RAM (Random Access Memory): • Poluprovodnička, primarna, radna memorija: – – • • • zahteva osvežavanje sadržaja tokom rada zahteva stalno napajanje Koristi se za privremeno memorisanje programskih instrukcija i podataka Nestabilna (promenljiva) memorija Informacije ne ostaju memorisane kada se isključi napajanje Radni programi i podaci drže se u RAM Direktan brz pristup sa CPU za čitanje/upisivanje 52

ROM memorija § ROM (Read-Only Memory): – Podaci se memorišu permanentno – Po pravilu

ROM memorija § ROM (Read-Only Memory): – Podaci se memorišu permanentno – Po pravilu se u ovu memoriju upisuju startup instrukcije i drugi permanentni podaci za butovanje (BIOS)

Hard disk § Glavni skladišni prostor unutar računara § Trajno skladišti podatke za razliku

Hard disk § Glavni skladišni prostor unutar računara § Trajno skladišti podatke za razliku od RAM memorije 54

Odnos brzine, veličine i troškova memorije 5. 11. 2020. Glava 2 55

Odnos brzine, veličine i troškova memorije 5. 11. 2020. Glava 2 55

Kako se povezuju komponente preko matične ploče? 1. Magistrale – Električni provodnik kojim se

Kako se povezuju komponente preko matične ploče? 1. Magistrale – Električni provodnik kojim se signali šalju kroz računar – Povezuju memorijske jedinice, slotove, spoljašnje magistrale i portove 2. Slotovi i portovi – Omogućavaju jednostavno povezivanje spoljašnjih uređaja (periferijskih jedinica) 56

Magistrala (Bus) § Brzina magistrale može da se meri u GT/s (Giga. Transfer per

Magistrala (Bus) § Brzina magistrale može da se meri u GT/s (Giga. Transfer per second) – koliko podataka istovremeno može da se prenese preko magistrale u sekundi – npr. 5 GT/s je 5 milijardi (biliona) transfera podataka u sekundi § Brzina se često odnosi na prednju stranu magistrale (Front side bus, FSB) koja povezuje CPU na severni most (Northbridge) 57

Slotovi: PCI Međupovezivanje perifernih komponenata (Peripheral Component Interconnect, PCI) § PCI omogućava povezivanje sa

Slotovi: PCI Međupovezivanje perifernih komponenata (Peripheral Component Interconnect, PCI) § PCI omogućava povezivanje sa perifernim uređajima § Npr. ukoliko želite da imate dva monitora, dovoljno je da priključite dve grafičke kartice na PCI slotove 58

Elektronski integrisani drajv (Integrated Drive Electronics, IDE) § Standardni elektronski interfejs koji povezuje hard

Elektronski integrisani drajv (Integrated Drive Electronics, IDE) § Standardni elektronski interfejs koji povezuje hard diskove, DVD drajv i druge uređaje za skladištenje sa matičnom pločom 5. 11. 2020. Glava 2 59

Ulazno/izlazni portovi Glava 2 60

Ulazno/izlazni portovi Glava 2 60

Matična ploča 5. 11. 2020. Glava 2 61

Matična ploča 5. 11. 2020. Glava 2 61

Kako razumete opis jednog procesora? INTEL CELERON DUAL CORE G 530 2. 4 GHZ

Kako razumete opis jednog procesora? INTEL CELERON DUAL CORE G 530 2. 4 GHZ BOX: Radni takt 2. 4 Ghz Broj jezgara 2 jezgra Cache memorija 2 MB Intel® Smart Cache Proces izrade 32 nm Grafički procesor Intel® HD Graphics, 850 MHz (1 GHz Max Dynamic) (Graphics processing unit) § Podržane tehnologije Virtualization Technology, Speedstep, Execute Disable Bit § Magistrala 5 GT/s (Giga. Transfer per second) DMI (Direct Media Interface - § § § veza između Northbridge-a i Southbridge-a) § Pakovanje Box § Set instrukcija 64 bit

Diskusija Koliko poznajete svoj računar? Koji procesor imate? Koje komponente imate? Koje kartice su

Diskusija Koliko poznajete svoj računar? Koji procesor imate? Koje komponente imate? Koje kartice su instalirane u vašem računaru? Šta vam je važno kada kupujete računar?

Grafička kartica § Grafička kartica je adapter koji je instaliran unutar računara § Njen

Grafička kartica § Grafička kartica je adapter koji je instaliran unutar računara § Njen posao je da prikaže slike na monitoru računara 5. 11. 2020. Glava 2 64

Zvučna kartica § Zvučne kartice omogućavaju izlaz zvuka preko zvučnika, snimanje zvuka sa mikrofona

Zvučna kartica § Zvučne kartice omogućavaju izlaz zvuka preko zvučnika, snimanje zvuka sa mikrofona i obradu zvuka koji je uskladišten na disku 65

Mrežna kartica (Network Interface Card) § Mrežna kartica je uređaj koji omogućava računarima da

Mrežna kartica (Network Interface Card) § Mrežna kartica je uređaj koji omogućava računarima da se povežu na lokalnu mrežu (LAN) 66

Plug and Play § Priključi se i igraj (Plug and play) je tehnologija koja

Plug and Play § Priključi se i igraj (Plug and play) je tehnologija koja omogućava operativnim sistemima automatsko prepoznavanje novih instaliranih uređaja, bez potrebe da korisnik kaže računaru o kom uređaju je reč 67

Serijski portovi § Serijski port je konektor kojim uređaj šalje jedan po jedan bit

Serijski portovi § Serijski port je konektor kojim uređaj šalje jedan po jedan bit § Za razliku od paralelnih portova koji prihvataju i šalju više bitova istovremeno 68

Paralelni portovi § Paralelni port je interfejs koji služi za povezivanje spoljnih uređaja, npr.

Paralelni portovi § Paralelni port je interfejs koji služi za povezivanje spoljnih uređaja, npr. Štampača § Koristi 25 pinski konektor koji omogućava veći propusni opseg 69

Universal Serial Bus Port § Universal Serial Bus (USB) port je najkorišćeniji hardverski interfejs

Universal Serial Bus Port § Universal Serial Bus (USB) port je najkorišćeniji hardverski interfejs za priključivanje perifernih uređaja na računar 70

Ethernet Port § Ethernet port je utičnica na računaru ili mrežnom uređaju 71

Ethernet Port § Ethernet port je utičnica na računaru ili mrežnom uređaju 71