POSLOVNA ETIKA V 1 Menadment i poslovna etika

  • Slides: 28
Download presentation
POSLOVNA ETIKA V. 1

POSLOVNA ETIKA V. 1

Menadžment i poslovna etika Kako iskoristiti ljudski potencijal u konkurentske svrhe? "Upravljanje čovjekom", njegovim

Menadžment i poslovna etika Kako iskoristiti ljudski potencijal u konkurentske svrhe? "Upravljanje čovjekom", njegovim sposobnostima, znanjem i talentom danas se sve manje može shvaćati kao briga za obrazovanje i zaštitu dostojanstva osobe, a sve više kao briga za ostvarenje profita. 2

Ključne su vrijednosti učinkovitost, isplativost, predvidljivost i kontrola, kontrola a koje u konačnici vode

Ključne su vrijednosti učinkovitost, isplativost, predvidljivost i kontrola, kontrola a koje u konačnici vode u iracionalnosti (Ritzer) → postizanje konkurentske prednosti poduzeća! poduzeća "Menadžment ljudskih potencijala odnosi se na politike, prakse i sustave koji utječu na ponašanje zaposlenika, njihove stavove i radnu uspješnost. " uspješnost 3

Menadžerska funkcija i zadaća: osigurati kvalitetne ljude, motivirati ih, obrazovati i razvijati za postizanje

Menadžerska funkcija i zadaća: osigurati kvalitetne ljude, motivirati ih, obrazovati i razvijati za postizanje visokih rezultata kako bi dali doprinos ostvarenju ciljeva poduzeća! poduzeća Niti najkvalitetnija tehnologija bez kvalitetnih ljudi ne daje prave rezultate! 4

Stoga menadžer mora biti sposoban: • izabrati, trenirati i osposobljavati zaposlene • oblikovati i

Stoga menadžer mora biti sposoban: • izabrati, trenirati i osposobljavati zaposlene • oblikovati i voditi sastanke skupina svih vrsta • upravljati svim vrstama konflikata među ljudima i skupinama • utjecati na pregovore na ravnopravnoj osnovi • povezivati osobe različitih stručnih specijalnosti 5

Dogodile su se značajne promjene u okolini organizacije koje menadžer mora uvažavati: 1. turbulentnost

Dogodile su se značajne promjene u okolini organizacije koje menadžer mora uvažavati: 1. turbulentnost okoline (ekonomski, socijalni, tehnološki, pravni i drugi zahtjevi okoline). 2. povećanje konkurencije (sve zahtjevniji potrošači i sve jeftiniji i maštovitiji proizvođači-konkurenti traže od menadžmenta orijentaciju na ljude. ) 6

3. promjene u strukturi obrazovanja i radne snage: Obrazovana radna snaga je ključna značajka

3. promjene u strukturi obrazovanja i radne snage: Obrazovana radna snaga je ključna značajka novog vremena. Cjeloživotno obrazovanje i promjena struke postaje trajno prisutna u uvjetima nove tehnologije. 4. promjene u sustavu vrijednosti: vrijednosti obrazovanje i stručnost daju radnicima osjećaj nezavisnosti i mogućnosti izbora. Karijera je ključna vrijednost među stručnim radnicima, a koju ne moraju ostvarivati samo u jednom poduzeću. 7

5. promjene u strukturi rada i radnim odnosima: odnosima informatizacija opreme omogućava drugačiji odnos

5. promjene u strukturi rada i radnim odnosima: odnosima informatizacija opreme omogućava drugačiji odnos među zaposlenicima (ne moraju svi biti u isto vrijeme na istom mjestu da bi sudjelovali u istom projektu). Radni odnos postaje fleksibilan (umreženost, rad kod kuće, novi vidovi poslovne suradnje). Klasični "stalni radni odnos" sve je manje poželjan u uvjetima nastajanja virtualnih organizacija stvorenih oko projekata. 8

6. povećanje socijalne odgovornosti: odgovornosti uz standardnu brigu oko rasta i profita, poduzeća se

6. povećanje socijalne odgovornosti: odgovornosti uz standardnu brigu oko rasta i profita, poduzeća se sve naglašenije brinu i za socijalne probleme društva Uz brigu o potrošačima, klijentima i kooperantima, poduzeće mora skrbiti i o zajednici, njenim ekološkim i socijalnim problemima (zapošljavanje, prava manjina, građanska prava. . . ), podizanju kvalitete života, života regionalnom razvoju i slično. 9

TQM Upravljanje kvalitetom spada u zadovoljenje potreba interesnih skupina. "Upravljanje potpunom kvalitetom (TQM) može

TQM Upravljanje kvalitetom spada u zadovoljenje potreba interesnih skupina. "Upravljanje potpunom kvalitetom (TQM) može se definirati kao korporativni oblik poslovanja koji se temelji na nadarenosti i sposobnostima kako ljudskih potencijala tako i menadžmenta da korištenjem radnih timova neprestano unapređuje kvalitetu i proizvodnost. " 10

Šest osnovnih načela upravljanja potpunom kvalitetom: • usredotočenost na potrošaće • usredotočenost na proces

Šest osnovnih načela upravljanja potpunom kvalitetom: • usredotočenost na potrošaće • usredotočenost na proces i rezultate • prevencija nasuprot kontroli • korištenje stručnosti zaposlenika (ljudski p. kao konkurentska prednost!) • donošenje odluka na temelju činjenica • povratne informacije 11

Osim potpune kontrole svih sastavnica proizvodnog procesa, važan je i socijalizacijski segment u tvrtki.

Osim potpune kontrole svih sastavnica proizvodnog procesa, važan je i socijalizacijski segment u tvrtki. Socijalizacija u organizaciji ili organizacijska socijalizacija je proces kojim se novi zaposlenici transformiraju u učinkovite članove tvrtke. Kroz očekivanu socijalizaciju razvijaju se očekivanja o tvrtki, poslu, radnim uvjetima i međuosobnim uvjetima. 12

Što bi zaposlenici trebali naučiti kroz proces socijalizacije: • povijest (tradiciju) tvrtke • ciljeve

Što bi zaposlenici trebali naučiti kroz proces socijalizacije: • povijest (tradiciju) tvrtke • ciljeve tvrtke (pravila, vrijednosti ili principe koji upravljaju tvrtkom) • jezik (tipičan za tvrtku, i stručnu terminologiju) • ljude (uspostaviti dobre međuodnose) • politiku (informacije vezane uz poslovanje tvrtke) • potrebne vještine (na poslu) 13

Vanjski čimbenici poduzeća u ostvarivanju konkurentske prednosti: – kultura (društva na čije se tržište

Vanjski čimbenici poduzeća u ostvarivanju konkurentske prednosti: – kultura (društva na čije se tržište izlazi) – obrazovanje (ljudski kapital s kojim neko društvo raspolaže) – ekonomski sustav (koji je svojstven određenoj kulturi) – političko-pravni sustav (koji se treba ispoštivati) 14

Dakle, ne samo profitni zahtjevi, već i socijalno-kulturno-etički postaju nezaobilazni u strategijskom menadžmentu svake

Dakle, ne samo profitni zahtjevi, već i socijalno-kulturno-etički postaju nezaobilazni u strategijskom menadžmentu svake tvrtke. To se posebice danas odnosi na upravljanje karijerom. Razlika između posla i karijere: Posao – nešto osoba radi na radnom mjestu isključivo radi plaće 15

Karijera – istraživačka aktivnost koja uz plaću donosi i zadovoljstvo, razvoj, priznanje. . .

Karijera – istraživačka aktivnost koja uz plaću donosi i zadovoljstvo, razvoj, priznanje. . . Etička dimenzija koncepcije karijere: • osigurava fleksibilnost i konkurentnost ljudskih potencijala • potiče zadovoljstvo na radu kao i ukupno životno zadovoljstvo • planiranjem i razvojem karijere organizacija pokazuje interes za zaposlene 16

 • povećava razinu obrazovanja i aspiracija pojedinca i na drugačiji način povezuje pojedinca

• povećava razinu obrazovanja i aspiracija pojedinca i na drugačiji način povezuje pojedinca s organizacijom • otvaranjem mogućnosti karijere smanjuje se fluktuacija i nezadovoljstvo zaposlenih Karijera označava međusobno povezan slijed poslova, položaja i radnih iskustava osobe tijekom radnog života, koji je praćen promjenama u očekivanjima, stavovima iskustvu i ponašanju pojedinca. 17

Karijeru možemo promatrati s dva aspekta: • subjektivni – manifestira se u promjeni stavova,

Karijeru možemo promatrati s dva aspekta: • subjektivni – manifestira se u promjeni stavova, interesa, motivacije • objektivni – manifestira se kroz promjenu radnog mjesta, položaja i poslova koje pojedinac obavlja (to se pokazuje kao promocija i napredovanje) 18

 • Upravljanje karijerom – od strane organizacije da bi zadovoljila vlastite potrebe za

• Upravljanje karijerom – od strane organizacije da bi zadovoljila vlastite potrebe za kvalificiranim kadrom (etička je dimenzija ovdje zamijenjena poslovnom). poslovnom ≠ • Planiranje karijere – od strane pojedinca (izbor zanimanja, organizacije, obrazovanja. . . ako je stvar pojedinca, tada je ispoštivana etička dimenzija slobode izbora). izbora 19

Mediji i poslovna etika Mediji su danas, posebice elektronski glavni socijalizirajući mehanizam ne samo

Mediji i poslovna etika Mediji su danas, posebice elektronski glavni socijalizirajući mehanizam ne samo mladih generacija, nego društva u cjelini. Medijima se koristi i poslovni svijet bilo da bi javnost upoznao s vlastitim proizvodima i uslugama, bilo da bi ukazao na novi proizvod ili nekakvu promjenu koja bi trebala izazvati interes u javnosti. No, događa se i ne-etička uporaba medija. 20

Snaga je medija: • beznačajno pretvara u značajno, • nepoznato u poznato. • od

Snaga je medija: • beznačajno pretvara u značajno, • nepoznato u poznato. • od anonimnih osoba stvara megazvijezde s osobinama kojih u stvarnosti nemaju • stvaraju javno mnijenje prema potrebi moćnih političkih ili tržišnih interesa Prosječni građanin preuzima nekritički od medija ponuđen sustav vrijednosti i obrasce ponašanja, jer ga baš oni čine građaninom određenog društva u određenom vremenu. 21

Pitanje je, stoga, koja je zadaća medija? Jesu li mediji, posebice televizija kao najutjecajniji

Pitanje je, stoga, koja je zadaća medija? Jesu li mediji, posebice televizija kao najutjecajniji medij, pozvani aktivirati ili pasivizirati društvo? Mediji sudjeluju u građenju ali i rušenju obrazaca društvenog života, života poželjnih vrijednosti i orijentacija kako za pojedince, tako i za socijalne skupine. 22

M. Mc. Luhan tvrdi: Jer, umjesto da se medijima služi i da mu služe,

M. Mc. Luhan tvrdi: Jer, umjesto da se medijima služi i da mu služe, mediji postižu obrat: čovjek im se okreće kao prema božanskim bićima. npr. medijski marketing: televizija danas predstavlja kaotičan niz ograničenih specijalnosti čiji sadržaj kontroliraju korporacijski sponzori Mediji najčešće imaju zadaću discipliniranja umova, pretvaranja sudionika u gledatelje (Chomsky) 23

Svijet današnjice je "virtualna zajednica" Digitalizirana stvarnost rastače tradicionalne oblike komunikacije i zajedništva u

Svijet današnjice je "virtualna zajednica" Digitalizirana stvarnost rastače tradicionalne oblike komunikacije i zajedništva u društvu. Nedostatak neposrednosti u komunikaciji je otvorio veliku prazninu po pitanju odsutnosti etike! 24

Na kraju, pitajmo se zašto je danas vrlo aktualno govoriti o pitanjima gospodarske ili

Na kraju, pitajmo se zašto je danas vrlo aktualno govoriti o pitanjima gospodarske ili poslovne ili poduzetničke ili profesionalne etike? Moguće je kao odgovor navesti tri razloga: 1. Moda – posljednjih je godina na Zapadu govor o poslovnoj etici postao vrlo popularan te se i u poduzećima organiziraju predavanja i okrugli stolovi o toj temi; 25

2. Javnost i kupci/potrošači traže da se o toj temi otvoreno progovori (tko koga

2. Javnost i kupci/potrošači traže da se o toj temi otvoreno progovori (tko koga vara, kako se može kontrolirati kakvoća proizvoda i sl. ); 3. Unutarnja potreba i uvjerenje (savjest!) nalažu govor o etici i moralu i to zbog tri čimbenika: a) odnos prema vrednotama danas se često mijenja pa je potrebna određena orijentacija i pomoć u njoj, a to je zadaća etike 26

b) važnost gospodarstva danas je sve veća pa je i etika u gospodarstvu sve

b) važnost gospodarstva danas je sve veća pa je i etika u gospodarstvu sve urgentnija potreba; c) poduzeća su nosioci gospodarstva. U njima se stoga i događaju neetički postupci (npr. nepravda prema radnicima, utajivanje dobiti radi izbjegavanja poreza, zagađivanje okoliša, varanje potrošaća. . . ) 27

Etika i moral su uvijek imali zadaću jačati veze solidarnosti i povjerenja, učvršćivati socijalni

Etika i moral su uvijek imali zadaću jačati veze solidarnosti i povjerenja, učvršćivati socijalni kapital datog društva. Povijest kapitalizma pokazuje da je kapitalizam bio to uspješniji što je socijalni kapital bio čvršći. Povjerenje na svim razinama (između poslovnih partnera, kao imeđu uposlenicima unutar poduzeća) je upravo od ključne važnosti za poslovnost svakog poduzeća. 28