Poslovna etika 2 1 MORAL I ETIKA Govor

Poslovna etika 2 1

MORAL I ETIKA Govor o kulturi nekoga društva ne može zaobići njenu važnu sastavnicu – moral ! Moral je skup nepisanih pravila kojima se reguliraju odnosi kako između članova zajednice uzajamno, tako i između pojedinca i zajednice. 2

Moral je način života pojedinaca prema određenim ćudorednim i običajnim pravilima (lat. mos, mores = običaj) u određenoj zajednici, na određenom prostoru, u određenom vremenu. Dakle, moralu je od početka svojstven relativizam i promjenjivost 3

Moral – razina odlučivanja i djelovanja pojedinca, uporište mu je u savjesti pojedinca. Djelovanje iz savjesti po dužnosti je moralno djelovanje – po Kantu. “Djeluj tako da uvijek možeš htjeti da tvoja volja bude opći zakon!” Moralne norme se poštuju dobrovoljno, po savjesti i imaju snagu jačanja socijalne kohezije. 4

Moralne norme: • jačaju osjećaj pripadanja, • homogeniziraju zajednicu, • razvijaju solidarnost i povjerenje unutar zajednice, • jačaju tzv. socijalni kapital Moral – duhovni segment kulture koji je bitno određujući za “karakter” nekog društva (npr. dojmovi o prijateljski raspoloženim žiteljima nekog kraja, o vrijednom narodu. . . ) 5

Etika se uzima kao filozofska disciplina čiji je predmet izučavanja ćudoređe, običajnost (moralnost) i način života u zajednici (ethos, grč. = obitavalište, prebivalište, način života), otuda je ona praktička filozofija Etika traga za ispravnom odlukom ili za ispravnim djelovanjem. 6

Etika – nadindividualno ili metaindividualno djelovanje. Primjeri su zajednica i društvo. zajednica - zajedništvo se gradi na odgovornosti i solidarnosti – tu su izvori etike društvo - u kojemu se odnosi temelje na interesu i konkurenciji (→ tržište kao određujuće za etiku) 7

„Moralna svijest - uzmiče pred parceliziranom stvarnošću kapitalizma, birokracije i država. “ Etički individualizam, temeljen na laicizaciji društva, donio je autonomizaciju i privatizaciju etike, a što vodi krizi temelja etike. (E. Morin) Nastupila je kriza morala i etičkih vrijednosti! 8

Krizu etičkih temelja izazvali su sljedeći procesi: - propadanje tradicionalne solidarnosti - gubitak odgovornosti u birokratizaciji organizacija i poduzeća - razvoj egocentričnog načela na štetu altruističnog načela - anonimnost masovnog društva, medijska sveprisutnost i precijenjenost novca (E. Morin) 9

E. Morin upozorava: „Jasno da ekonomija sadrži etiku poslovanja, i da se svakako treba držati zaključenih ugovora, ali ona slijedi imperativ profita koji vodi prema instrumentalizaciji i eksploataciji drugih ljudi. “ Važnost: - poslovne etike - potrošačke etike - ekološke etike 10

Razvoj kapitalizma i poslovne etike Rani kapitalizam (18. i 19 st. ) prikazan je kod A. Smitha, E. Durkheima i M. Webera i drugih kao društvo koje donosi napredak u odnosu na tradicionalno europsko društvo. Promjene su i u zaživljavanju novih društvenih vrijednosti: novo shvaćanje rada, vlasništva, interesa, morala, religije. . . 11

Adam Smith (1723. -1790. ) “Bogatstvo naroda” (1776. ): Podjela rada - znači napredak proizvodnje i pristupačnost proizvoda svima. Moć i bogatstvo su u razmjernom odnosu i određene su ukupnim radom koji stvara bogatstvo. Slobodno tržište - sebični interes može biti u službi općeg – društvenog interesa samo ako ga kontrolira tržište savršene konkurencije (tržište kao “nevidljiva ruka”) 12

Smith tvrdi da pojedinačni interesi unapređuju opći interes, ali i da pojedinci mogu zbog vlastitog interesa raditi protiv općeg. Iako je zagovaratelj tržišne slobode i prava pojedinca na vlastiti interes, ipak je Smith zbog važnosti funkcioniranja države, državi dao tri područja na kojima treba intervenirati: 1. obrana, 2. pravosuđe i 3. održavanje minimalne infrastrukture s obrazovanjem 13

Emile Durkheim (1858. -1917. ) Društveni razvoj donosi promjene vrsta socijalne integracije Glavni je pokretač ratvitka društva u društvenoj podjeli rada koja je nositelj razvoja solidarnosti. Čovjek kao moralno biće mora biti solidaran s drugima. 14

Durkheim solidarnost promatra isključivo kao moralnu pojavu kojom se pokazuje stanje humanosti. To se potvrđuje kao kolektivna svijest Podjelom rada pojedinac je usmjeren na drugog čovjeka, a da time nije umanjena njegova individualna vrijednost. Ideal ljudskog bratstva može se ostvariti, ističe Durkheim, jedino razvijanjem podjele rada koja je u svojoj biti čvrsto vezana uz naš moralni život 15

Mehanička solidarnost Organska solidarnost - predindustrijska društva - zajednica ispred pojedinca - solidarnost iz sličnosti - nema društvene podjele rada - dominira represivno pravo - društva s podjelom rada - razvijena i diferencirana društva - dominiraju parcijalni interesi pojedinaca - dominira restitutivno pravo 16

Razvoj industrijskog društva donosi opasnost od socijalne anomije, tj. odsustva moralnih normi i društvene kontrole Uloga religije (crkve) i obrazovanja (škole) - za izbjegavanje socijalne anomije - za razvijanje kolektivne svijesti koja jedina stvara uvjete društvenog razvitka Zakoni i snaga kolektivne svijesti trebaju spriječiti pojavu ekonomske anomije. 17

Durkheim razlikuje: (1) institucije za proizvodnju bogatstva (kmetstvo, zakupnička zemljoradnja, korporativna organizacija, tvornice. . . ) (2) institucije za razmjenu (trgovačke institucije, tržišta, burze. . . ) U njima privatni interes bi trebao služiti općem dobru! 18

Max Weber (1864. -1920. ) Kapitalizmu pridaje značenje progresivnog društva zbog racionalizacije društvenih institucija i ekonomskih pomaka koje sobom donosi u odnosu na tradicionalno europsko društvo. Weber razlikuje dva tipa kapitalizma: 19

Tradicionalni kapitalizam - politički i špekulantski (neracionalnost i stihijnost) - osvajanje i otimanje kao izvor dobara - privređivanje kao nužda za preživljavanje (rad = prokletstvo) - dobit je nešto sramno, prljavo - u prvi red dolazi uživanje, trošenje 20

Moderni kapitalizam - racionalnost i disciplina u radu - uvažavanje tržišta (ponude i potražnje) - pozitivan stav prema privređivanju (rad = spas) - dobit je cilj po sebi i zaslužuje pozornost i poštovanje - u prvi red dolazi sticanje dobara 21

Četiri tipa ponašanja Weber raspoređuje uz ova 2 tipa kapitalizna: moderni kapitalizam 1. ciljno-racionalno i 2. vrijednosnoracionalno (postoji cilj kojemu se racionalno teži i vrijednosti (etičke, religijske. . . ) kojih se svjesno pridržava). tradicionalni kapitalizam 3. afektivno i 4. tradicionalno (ovdje nema racionalne težnje niti kontrole radi postizanja nekog cilja, nema uvažavanja niti etičkih normi i sl. ) 22

U modernoj europskoj državi i kapitalističkom poduzeću Weber je zagovarao birokratski tip organizacije koji počiva na racionalno-zakonskom autoritetu. To je “hijerarhijska organizacija, organizacija racionalno zamišljena da kontrolira rad mnogih pojedinaca u rješavanju opsežnih administrativnih zadaća i organizacijskih ciljeva”. 23

Gdje Weber vidi klicu duha kapitalizma? - u protestantskoj etici! Puritanska etika protestantizma u prvi plan je stavljala sticanje dobara i odgodu nagrade (sve u svrhu "ad maiorem Dei gloriam"), rad kao molitvu/spas ("laborare est orare"), a što je u kapitalističkom svijetu značio rad kao izvor bogaćenja. Protestanti su pokazivali specifičnu sklonost racionalnom. 24

Reformacija - jedan od kulturnih činitelja koji su pripomogli formiranju kapitalizma. Kapitalizam obilježava mentalitet koji teži profesionalno sistematski i racionalno legitimnom dobitku. Taj je mentalitet našao najadekvatniji oblik u kapitalističkom poduzeću 25

Weberova analiza ekonomskog života društva polazi od činjenice da životom upravljaju interesi On ih dijeli na materijalne (ostvarena materijalna dobit) i idejne (religijske, umjetničke, političke. . . ). Obje vrste interesa srećemo u ekonomskim pojavama. 26

Weber razlikuje 3 vrste ekonomskih pojava: 1. ekonomske pojave (stvorene u ekonomske svrhe, korporacije, banke, burze. . . ) 2. ekonomski relevantne pojave (neekonomske pojave koje mogu utjecati na ekonomske pojave, npr. kao asketski protestantizam) 3. ekonomski uvjetovane pojave (one na koje utječu ekonomske pojave, npr. tip religije koju neka skupina usvaja često je uvjetovan poslom koji njeni pripadnici obavljaju) 27

Weber je gospodarski život društva vezivao uz stanje aktualne vlasti. Tri su tipa vlasti: 1. pravnu dominaciju koja počiva na bezličnim pravilima i racionalnoj birokratskoj organizaciji. 2. tradicionalna vlast pripada predkapitalističkim formama proizvodnje 3. Karizmatska vlast je iracionalna, također predkapitalistička 28

Joseph Schumpeter (1883. -1950. ): • za razumijevanje ekonomske strane života društva, posebice tržišnih odnosa, bitno pitati se što je čovjeka navelo da se ponaša tako kako se ponaša. • Na ekonomski život čovjeka utječu i neekonomske institucije 29

Schumpeter tvrdi: „ekonomska analiza bavi se pitanjima kako se ljudi ponašaju u bilo kojem vremenu i do kojih ekonomskih posljedica dovode ponašajući se tako; ekonomska sociologija bavi se pitanjem zašto se oni ponašaju onako kako se ponašaju. “ 30

Karl Polanyi (1886. -1964. ) – djelo Velika preobrazba (1944. ) ga svrstava u područja ekonomske sociologije i ekonomske antropologije. - prije interes imao opće značenje (opće dobro ispred pojedinačnog), ekonomski teoretičari slobodnog tržišta su ga ograničili na ekonomsku dimenziju - Interes je primarno društveni, a ne ekonomski 31

- Slobodno tržište vodi socijalnom razaranju (tradicionalnih vrijednosti i institucija poput obitelji) - Polanyi ističe dva grijeha liberalizacije tržišta, prema prirodi i prema čovjeku: 1. Odvajanje rada od ostalih aktivnosti i podvrgavanje zakonima tržišta; 2. tržište je odvojilo zemlju i rad koji su tradicionalno neodvojivi 32

Pojam ukorijenjenost (uklopljenost) je važan za razumijevanje ekonomske akcije, tj. ekonomske akcije moraju biti ukorijenjene u društvenu strukturu inače postaju razorne. Problem je što se u kapitalizmu događa obrat: umjesto da je ekonomski sustav ukorijenjen u društvenim odnosima, društveni odnosi su ukorijenjeni u ekonomski sustav. – neetičnost u odnosu na čovjeka i prirodu 33