POSLOVANJE GLOBALNIH HOTELSKIH KORPORACIJA Visoka turistika kola strukovnih
POSLOVANJE GLOBALNIH HOTELSKIH KORPORACIJA Visoka turistička škola strukovnih studija, Novi Beograd Specijalističke strukovne studije
SADRŽAJ PREDMETA
� 1. Turizam kao osnovna determinanta dosadašnjeg razvoja hotelijerstva � 1. 1. Regionalna distribucija receptivnog turizma � 1. 2. Prognoza budućeg razvoja svetskog turizma � 1. 3. Hotelijerstvo u kontekstu razvoja svetskog turizma � 2. Nastanak i razvoj međunarodnih hotelskih lanaca � 2. 1. Faktori transformacije hotelijersva 2. 2. Etape razvoja međunarodnih hotelskih lanaca � 2. 3. Eksterni faktori ekspanzije međunarodnih hotelskih lanaca � 2. 4. Periodizacija razvoja međunarodnih hotelskih lanaca � 2. 5. Ekspanzija međunarodnih hotelskih lanaca na početku trećeg milenijuma � 2. 6. Kapacitet i geografska struktura međunarodnih hotelskih lanaca � � 2. 7. Tržišna orijentacija hotelskih lanaca kao polazna pretpostavka � internacionalizacije � 2. 8. Teritorijalna rasprostranjenost međunarodnih hotelskih lanaca � 2. 9. Pojmovno određenje i vrste hotelskih lanaca
3. Veliki svetski hotelijeri kao začetnici poslovanja međunarodnih hotelskih lanaca � 3. 1. Sezar Ric � 3. 2. August Eskofije � 3. 3. Elsvort Stetler � 3. 4. Konrad Hilton � 3. 5. Ralf Huc � 3. 6. Ernst Henderson � 3. 7. Hauard D. Džonson � 3. 8. Rej Krok � 3. 9. Džon Vilard Meriot � 3. 10. Kemons Vilson
� 4. Osnovni oblici poslovne saradnje u međunarodnom hotelijerstvu � 4. 1. Horizontalni tip poslovne saradnje � 4. 1. 1. Direktna investiciona ulaganja � 4. 1. 2. Međunarodni frašizing � 4. 1. 2. 1. Začeci i istorijat franšizinga � 4. 1. 2. 2. Pojam i suština franšizinga � 4. 1. 2. 3. Vrste franšizinga � 4. 1. 2. 4. Franšizne naknade � 4. 1. 2. 5. Prednosti i nedostaci franšizinga � 4. 1. 2. 6. Vodeći svetski franšizeri � 4. 1. 2. 7. Vodeći franšizeri u međunarodnom � hotelijerstvu � �
� 4. 1. 3. Međunarodni ugovor o menadžmentu � 4. 1. 3. 1. Pojam i suština međunarodnog ugovora o menadžmentu � � 4. 1. 3. 2. Osnovne vrste operatora � � 4. 1. 3. 3. Osnovne specifičnosti ugovora o menadžmentu � � 4. 1. 3. 4. Menadžment naknade � � 4. 1. 4. Ostali oblici horizontalnog poslovnog povezivanja � � 4. 1. Konzorcijumi � 4. 1. 4. 2. Globalne elektronske rezervacione mreže � 4. 2. Vertikalni tip poslovne saradnje � 4. 2. 1. Konglomerati � 4. 2. 2. Globalni distributivni sistemi
� 5. Primenadžment koncepta u poslovanju međunarodnih hotelskih lanaca � 5. 1. Vizija, misija i osnovne vrednosti kao polazne pretpostavke uspešnog menadžmenta � 5. 2. Korporativna kultura � 5. 2. 1. Poslovna etika kao osnov korporativne kulture � 5. 2. 2. Pojam i osnovne komponente korporativne kulture � � � 5. 2. 3. Osnovni tipovi poslovne kulture kao osnova izgradnje korporativne kulture međunarodnih hotelskih lanaca 5. 3. Stilovi menadžmenta 5. 3. 1. Značenje izraza „preduzetništvo“, „liderstvo“ i „menadžment“ 5. 3. 2. Proces donošenja odluka � 5. 3. 3. Tradicionalni stilovi menadžmenta � 5. 3. 4. Savremeni stilovi menadžmenta � 5. 4. Korporativna kultura i stil menadžmenta kako polazne osnove strateškog upravljanja � � � 5. 4. 1. Kritički pristup analiziranim stilovima menadžmenta � 5. 4. 3. Poslovna kultura i stil menadžmenta kao polazne pretpostavke izgradnje prepoznatljivog korporatovnog imidža 5. 4. 2. Uticaj stilova menadžmenta na efektivnost i efikasnost poslovanja
� 6. Ljudi kao ključni resursi menadžmenta međunarodnih hotelskih lanaca � � 6. 1. Pojam, vrste i razvoj znanja � 6. 2. Intelektualni kapital organizacije � 6. 3. Kompetentnost zaposlenih � � � 6. 4. Obučavanje i razvoj znanja kao osnov povećanja kompetentnosti 6. 4. 1. Organizacija koja uči � 6. 4. 2. Timsko učenje i timski rad � 6. 4. 3. Odnos prema zaposlenima � 6. 4. 4. Motivacija osoblja � 6. 5. Zadovoljstvo zaposlenih � 6. 5. 1. Merenje zadovoljstva zaposlenih � � � 6. 5. 2. Specifičnosti zadovoljstva zasposlenih u hotelskim kompanijama 6. 6. Briga za zaposlene � 6. 6. 1. Privrženost kompaniji kao rezultat brige za zaposlene � 6. 6. 2. Osnovni principi brige za zaposlene vodećih svetskih hotelskih korporacija
� 7. Usmerenost na korisnika u poslovanju međunarodnih hotelskih lanaca � 7. 1. Segmentacija tržišta � 7. 2. Poznavanje ponašanja potrošača � 7. 2. 1. Reakcije korisnika na kvalitet usluge � 7. 2. 2. Tehnike pridobijanja korisnika � 7. 2. 3. Zadovoljstvo korisnika � 7. 2. 3. 1. Vrednost usluge za korisnika � 7. 2. 3. 2. Metode i tehnike zadovoljstva korisnika � 7. 2. 4. Lojalnost korisnika � 7. 2. 4. 1. Pojam i suština lojalnosti � 7. 2. 4. 2. Nivelisanje i tipizacija lojalnosti � 7. 2. 4. 3. Pojam i vrste programa lojalnosti � 7. 2. 4. 4. Tržišna usmerenost programa lojalnosti � 7. 2. 4. 5. Merenje lojalnosti � 7. 2. 4. 6. Programi lojalnosti hotelskih lanaca � 7. 2. 4. 7. Unapređenje programa lojalnosti
� 8. Međunarodni hotelski lanci kao globalni tržišni lideri � 8. 1. Pojmovno određenje brenda � 8. 2. Razlika između proizvoda ili usluge i brenda � 8. 3. Identitet brenda � 8. 3. 1. Ime brenda � 8. 3. 2. Logo i boja brenda � 8. 3. 3. Slogan brenda � 8. 3. 4. Imidž brenda � 8. 4. Suštinske odlike brenda � 8. 4. 1. Osnovni termini i izrazi u vezi sa brendom � 8. 4. 2. Kvalitativne osobine brenda � 8. 4. 3. Dugoročna vrednost brenda � 8. 4. 3. 1. Vizija brenda � 8. 4. 3. 2. Aktuelizacija brenda � � 8. 4. 3. 3. Uloga internog brendiranja u stvaranju dugoročne vrednosti brenda 8. 5. Strategijski pristup brendu � 8. 6. Osnovna pravila brendiranja � 8. 7. Diverzifikacija ponude međunarodnih hotelskih lanaca
9. � Društvena odgovornost međunarodnih hotelskih lanaca 9. 1. Održivo ugostiteljstvo � 9. 2. Osnovni aspekti korporativne odgovornosti IHG hotelske grupe � 9. 3. Osnovni aspekti korporativne odgovornosti hotelske grupe Marriott International � 9. 4. Osnovni aspekti korporativne odgovornosti hotelske grupe Hilton Worldwide � 9. 5. Osnovni aspekti korporativne odgovornosti hotelske grupe Accor
ŠTA JE GLOBALIZACIJA ?
Globalizacija � Neminovan društveni proces objedinjavanja čovečanstva u jedinstveno svetsko društvo koje je međusobno uslovljeno i medjusobno povezano u globalno ekonomsko (jedan od najznačajnijih faktora globalizacije), političko i kulturno prostranstvo. � Kretanje naroda unutar i između kontinenata, trgovina između različitih država bez obzira na udaljenost, međunarodno ulaganje u trgovinu robom, rast transnacionalnih kompanija, porast inostranih investicija i brže i obimnije finansijske transakcije. � Jedan od najznačajnijih procesa savremenog civilizacijskog razvoja. � Istorijska i civilizacijska zakonitost koja donosi brojne promene ali i probleme koji su u vezi sa geografskim, nacionalnim, ekonomskim, rasnim, religioznim i egzistencijalnim ograničenjima, različitostima i raznovrsnošću.
Termin globalizacija �Ulazi u upotrebu sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka, mada ideja o jedinstvenom svetu bez granica potiče još od antičkog kosmopolitizma.
�Mondijalizacija ili multipolarna globalizacija – pretpostavlja ravnopravnost i slobodu između različitih naroda, država i kultura, teži ka očuvanju jedinstva različitosti sveta. Njen osnovni smisao je integracija sveta, demokratsko ujedinjavanje i emancipacija čoveka bez sistema prinude. Njeni osnovni akteri su nauka i znanje. �Neoimperijalna globalizacija –počiva na kapitalu – megakapitalu bogate manjine vodećih zemalja u svetu.
�Ekonomska globalizacija – podrazumeva rastuću privrednu međuzavisnost država širom sveta i težnju da različite privrede sveta ujedini u svetsku integrisanu privredu. Predstavlja osnov za razmatranje složenosti globalizacije sa političkog, civilizacijskog i sociološkog stanovišta.
Osnovni faktori razvoja ekonomske globalizacije �Porast svetske proizvodnje �Preusmeravanje ekonokskog uspona sa Zapada na Istok �Ubrzavanje međunarodnih tokova robe i kapitala �Porast spoljno-trgovinske razmene �Jačanje transnacionalnih kompanija
Globalno poslovno okruženje � Globalna ekonomija: ne može ravnomerno i ujednačeno da obuhvati sve zemlje sveta, jer se one ne nalaze na istom stepenu razvoja. Za mnoge nerazvijene zemlje globalizacija može značiti kolonizaciju ili potpunu asimilaciju. � Nova ekonomija - intelektualni kapital: zasnovanost na visokosofisticiranoj tehnologiji, na znanju i inovacijama, novim formama povezivanja i udruživanja transnacionalnih kompanija, sa ciljem poslovanja na svetskom tržištu.
OBLICI ISPOLJAVANJA NOVE EKONOMIJE � Globalno elektronsko poslovanje - tri područja: � business-to-business (B 2 B) kompanija- kompanija, � business-to-consumer (B 2 C) kompanija– korisnik, business-to-employer (B 2 E) kompanija– poslodavac. � Ekonomija simbola - brzi transferi globalnih, nominalnih, simboličkih i virtuelnih vrednosti – bezgotovinsko plaćanje, elektronsko plaćanje, međunarodna trgovina akcijama, međunarodne bankarske transakcije i sl.
RAZLIČITI OBLICI ISPOLJAVANJA TURIZMA � klasična turistička putovanja godišnjeodmorskog tipa, � vikend, ekskurziona i slična putovanja, � putovanja u čijoj su osnovi poslovni razlozi, � učešće na kongresima, manifestacijama, � hodočašća, � lečenje, rehabilitacija, poboljšanje opšteg zdravstvenog stanja, � poseta raznim kulturno-zabavnim i sportskim priredbama, � edukacija, � putovanja kao stil života.
USLOVLJENOST HOTELIJERSTVA TURIZMOM U osnovi praktičnog ispoljavanja različitih vidova turizma upravo leži hotelijerstvo. Zbog toga se razvoj hotelijerstva ni ne može posmatrati odvojeno od razvoja turizma. Specifičnosti razvoja hotelijerstva, kreću se u pravcu iznalaženja novih: � Prostorno-funkcionalnih rešenja, � Tehničko-tehnoloških paketa, � Organizacionio-kadrovskih modela, u procesu pružanja hotelijerskih usluga, kako bi se na što adekvatniji način odgovorilo zahtevima potrošača.
TURIZAM – JEDNA OD VODEĆIH SVETSKIH PRIVREDNIH DELATNOSTI Svetska turistička organizacija (UNWTO www. unwto. org/facts/eng/barometer. htm): � Turizam se za poslednjih šest decenija izuzetno brzo razvijao. U periodu između 1950. i 2015. godine obim međunarodnih turističkih dolazaka uvećao se sa 25 miliona na milijardu i 186 miliona. � Turizam se danas nalazi na četvrtoj poziciji, posle idustrije nafte i naftnih derivata, hemijske i automobilske industrije. � Za mnoge zemlje u razvoju, turizam je glavni ekonomski i izvozni oslonac, ključna delatnost koja omogućava zapošljavanje stanovništva.
REGIONALNA DISTRIBUCIJA RECEPTIVNOG TURIZMA TERITORIJALNA DISPERZIJA
Regionalna struktura međunarodnog turizma (stanje 2015. godine) Teritorija Svet Broj međunarodnih dolazaka u mil. Prihod od međunarodnog turizma u mrd. US$ Udeo u % 1. 186 100 1. 260 100 607, 7 52, 2 450, 7 35, 8 Severna Evropa 75, 9 6, 4 78, 4 6, 2 Zapadna Evropa 180, 0 15, 2 146, 4 11, 6 Centralna i Istočna Evropa 126, 6 10, 7 50, 1 4, 0 225, 2 19, 0 175, 8 14, 0 279, 2 23, 5 418, 3 33, 2 Severoistočna Azija 142, 1 12, 0 236, 7 18, 8 Jugoistočna Azija 104, 6 8, 8 108, 3 8, 6 Evropa Južna Evropa i Mediteran Azija i Pacifik
Teritorija Broj međunarodnih dolazaka u mil. Prihod od međunarodnog turizma u mrd. US$ Udeo u % Okeanija 14, 2 1, 2 41, 9 3, 3 Južna Azija 18, 3 1, 5 31, 4 2, 5 Američki kontinenti 192, 6 16, 2 303, 7 24, 1 Severna Amerika 127, 6 8 238, 5 18, 9 Karibi 23, 9 2, 0 28, 1 2, 3 Centralna Amerika 10, 3 0, 9 11, 5 0, 9 Južna Amerika 30, 8 2, 6 25, 6 2, 0 53, 5 4, 5 33, 1 2, 6 Severna Afrika 18, 0 1, 5 8, 6 0, 7 Subsaharijalna Afrika 35, 4 3, 0 24, 5 1, 9 53, 3 4, 5 54, 4 4, 3 Afrika Bliski Istok Izvor: World Tourism Organization (UNWTO) - Data as collected by UNWTO, 2016
Vodeće receptivne turističke zemlje u svetu (stanje 2015. godine) Međunarodni turistički dolasci Zemlja Br. % dolazaka u promene milionima 15/14 Devizni prihod od turizma Zemlja Iznos u milijarda ma US$ % promene 15/14 1. Francuska 84, 5 0, 9 1. SAD 204, 5 6, 9 2. SAD 77, 5 3, 3 2. Kina 114, 1 8, 3 3. Španija 68, 2 5, 0 3. Španija 56, 5 -13, 2 4. Kina 56, 9 2, 3 4. Francuska 45, 9 -21, 0 50, 7 4, 4 5. Ujedinjeno Kraljevstvo 45, 5 -2, 3 5. Italija Izvor: World Tourism Organization (UNWTO) - Data as collected by UNWTO, 2016
REGIONALNA DISTRIBUCIJA RECEPTIVNOG TURIZMA TERITORIJALNA KONCENTACIJA
�U Evropi pet zemalja (Francuska, Španija, Italija, Velika Britanija i Nemačka) apsorbuje oko 60% međunarodnih turističkih dolazaka i oko 50% deviznog prihoda na ovom kontinentu. �U regionu Azije i Pacifika Kina apsorbuje oko 20% ukupnih međunarodnih dolazaka i 27% deviznog prihoda.
�U regionu koji čine američki kontinenti, samo u SAD se ostvari 32, 5% međunarodnih dolazaka i čak 67, 3% deviznog prihoda. �U regionu Afrike, Južna Afrika, Maroko i Tunis apsorbuju oko 46% međunarodnih dolazaka i oko 57% deviznog prihoda. �U regionu Bliskog Istoka Egipat, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati ostvaruju oko 70% međunarodnih dolazaka i oko 60% deviznog prihoda.
DISTRIBUCIJA MEĐUNARODNIH TURISTIČKIH KRETANJA PREMA MOTIVU PUTOVANJA Motiv putovanja Udeo u % Klasični turistički motivi vezani za godišnje odmore, rekreaciju i razonodu 51% Posete rođacima i prijateljima, verski razlozi i hodočašća, putovanja vezana za zdravlje i dr. 27% Profesionalna i poslovna putovanja 15% Nesistematizovani motivi 7% DISTRIBUCIJA MEĐUNARODNIH TURISTIČKIH KRETANJA PREMA KORIŠĆENOJ VRSTI PREVOZA Vrsta saobraćaja Udeo u % Vazdušni saobraćaj 47% Drumski saobraćaj 42% Vodeni saobraćaj 7% Železnički saobraćaj 4%
PROGNOZE � Prosečan godišnji rast međunarodnog turističkog prometa od 4, 1%. � Broj međunarodnih dolazaka brže od proseka uvećavaće se u regijama istočne Azije i Pacifika, južne Azije, Bliskog Istoka i Afrike (po stopi iznad 5% godišnje). � Prostorna koncentracija međunarodnog turizma postepeno će se smanjivati, pre svega na nivou makroregiona. � Udeo Evrope kao vodeće svetske turističke destinacije smanjiće se i biće na nivou od oko 46%. � Udeo Istočne Azije i Pacifika uvećaće se i zahvataće oko jednu četvrtinu ukupnog obima međunarodnih dolazaka u 2020. godini.
- Slides: 31