POSLJEDICE DOMOVINSKOG RATA Ratni zloini u ratu u

POSLJEDICE DOMOVINSKOG RATA

Ratni zločini u ratu u Hrvatskoj Domovinski rat – 1991. - 1995. �legitiman �obrambeni �oslobodilački

� 1991. – 1995. � Brojni ratni zločini pripadnika srpskih postrojbi nad zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima. � Masovne grobnice. � Srpski logori u Hrvatskoj, Bi. H, Srbiji i Crnoj Gori.

�U ratnim razaranjima u Republici Hrvatskoj uništeno je ili oštećeno: � STANOVI 217 009 � GOSPODARSKI OBJEKTI 120 � SPOMENICI KULTURE 1928 � SAKRALNI OBJEKTI 495 (uglavnom Katoličke crkve) � UKUPNA VRIJEDNOST RATNE ŠTETE PROCIJENJENA JE NA OKO 37, 1 MILIJARDA AMERIČKIHDOLARA

mjesta najtežih zločina nad Hrvatima i drugim nesrpskim stanovništvom u Republici Hrvatskoj (izbor)

� Spomen obilježje na mjestima masovnih grobnica � Autor – kipar Slavomir Drinković.

Ovčara

�U Dalmaciji, u selima Škabrnja i Nadin, 18. studenog 1991. , na dan pada Vukovara, ubijene 84 osobe (58 civila i 26 branitelja).

� 21. listopada 1991. u selu Baćin kod Hrvatske Dubice izvršen jedan od najtežih ratnih zločina u Domovinskom ratu. � Uz obalu Une ubijeno 56 Hrvata, većinom starijih osoba.

Lovas Saborsk o Bogdanovci Gređani kod Topuskog Donji Čaglić blizu Lipika

�Srpski logori – za hrvatske branitelje i civile Manjača - Bi. H

�Ubojstva i protjerivanja Hrvata i ostalog nesrpskog stanovništva na okupiranom području RH nastavljena i nakon dolaska snaga UN-a u svibnju 1992.

�Ratne zločine počinili i neki pripadnici redovitih hrvatskih postrojbi – ubojstva Srba, pojedinaca i skupina. Medački džep

� Protiv počinitelja tih zločina hrvatsko pravosuđe provodilo i vodi kaznene postupke. � Zločini – djela pojedinaca, a ne dio hrvatske politike prema srpskom stanovništvu.

�Vijeće � 1993. sigurnosti UN-a – donijelo odluku o osnivanju Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. �sjedište u Den Haagu, Nizozemska.

�Među optuženima i osuđenima na sudu u Haagu najbrojniji srpski političari te zapovjednici i pripadnici srpskih postrojbi. Slobodan Milošević – umro tijekom sudskog procesa.

�Pravedne presude trebale bi: • suočiti stanovništvo svih zaraćenih strana s negativnim stranicama vlastite povijesti. • učvrstiti svijest o potrebi kažnjavanja svakog zločina. Sjedište haškog Tribunala

�Političke rasprave o radu Suda u zemljama bivše Jugoslavije. �Presude u pojedinim predmetima (Vukovar, Srebrenica, Šešelj) – razlog izražavanja prigovora i sumnji u njegovu objektivnost.

Posljedice rata i razvojni problemi Republike Hrvatske �Završetak Domovinskog rata – Hrvatska pred nizom izazova. • obnova države • povratak izbjeglica i povratnika • promicanje demokratskih načela • zaštita ljudskih i manjinskih prava

�Prijelaz iz socijalističkog gospodarstva u tržišno orijentirano - niz problema. �Pojedinci pretvorbu društvenog u privatno vlasništvo iskoristili za stjecanje osobne koristi - pravosudni sustav nije u dovoljnoj mjeri kaznio nezakonitosti u procesu privatizacije.

�Loše provedena privatizacija dovela do propasti brojnih tvrtki ili njihovog lošeg poslovanja - povećanje broja nezaposlenih u Hrvatskoj.

�Prvi predsjednik Republike Hrvatske, Franjo Tuđman, nakon teške bolesti, umro u prosincu 1999.

Dražen Budiša i Ivica Račan. �Parlamentarni izbori 2000. - vlast preuzela koalicija šest oporbenih stranaka, predvođenih SDP-om. �Idući izbori – na svim razinama vlasti smjena političkih stranaka, skupina i pojedinaca.

�Uključivanje Republike Hrvatske u europske integracijske procese. Strasbourg – sjedište Vijeća Europe.

� 1992. postala članica Organizacije europske sigurnosti i suradnje – OESS. � 1996. ušla u Vijeće Europe. � 1998. pristupila Paktu o sigurnosti i suradnji u Jugoistočnoj Europi. � 1. travnja 2009. Republika Hrvatska postala članica NATO saveza.

� 2003. podnijela zahtjev za punopravnim članstvom u Europskoj uniji. � 1. srpnja 2013. postala punopravna članica. Zagreb – proslava ulaska u EU.