Posebni porezi i troarine OPOREZIVANJE PROMETA Oporezivanje prometa
Posebni porezi i trošarine
OPOREZIVANJE PROMETA � Oporezivanje prometa zauzima značajno mjesto u svim poreznim sustavima � Porezni teret raspodijeljen je na sve stanovnike jedne države � Dobar instrument za postizanje fiskalnih ciljeva države, neprimjetan je za obveznike te je i otpor plaćanju manji prividno sadrži elemente dobrovoljnosti
Porez na promet � Porezni oblik kojim se oporezuju svi ili veći dio objekata oporezivanja koji su predmet prometa � Objekti oporezivanja primjenom poreza na promet su: � � Proizvodi Usluge Prava Nekretnine � Opći porez na promet = opći porez na potrošnju � Posebni/pojedinačni porez na promet (akcize)
1) Osnovna obilježja poreza na promet
Prevaljivost � Osoba poreznog obveznika je različita od osobe koja uistinu snosi porezni teret namjera zakonodavca � Poduzetnici plaćaju predujam poreza na promet te ga u povećanoj cijeni isporučenih dobara i usluga prevaljuju na krajnje potrošače � Kada do prevaljivanja ne dođe, ne može se više ni govoriti o porezu na promet (posrednom porezu), već o vrsti neposrednog poreza kojim se direktno tereti dohodak ili dobit poreznog obveznika
Porezna osnovica kao čimbenik razlikovanja pojedinih poreza na promet � Porezna osnovica se razlikuje ovisno o tome je li riječ o količinskim porezima ili vrijednosnim porezima � Količinski porezi: � PO se veže na fizičke količine (komad, litra, kilogram) trošarine � Vrijednosni porezi: � PO se veže za postotne naplate opći porez na promet
2) Razvoj i oblici poreza na promet
Razvoj poreza na promet � Grčka, Egipat 5. stoljeće prije Krista � Pojedinačni porez na promet � Španjolska, 1342. g. opći porez na promet � Prvi svjetski rat opći porez na promet � Opći porez na promet postoji i dalje u poreznim sustavima zemalja koje se ga uvele i nakon što su prestali razlozi kojima se opravdavalo njegovo uključivanje u porezni sustav
Porez na promet Opći Svefazni Neto Višefazni Bruto u proizvodnji Pojedinačni ili posebni (akcize ili trošarine) Jednofazni u veleprodaji u maloprodaji
3) Prednosti i nedostaci poreza na promet
Prednosti oporezivanja prometa � Izdašnost prihoda � Stabilnost prihoda � Jeftinoća ubiranja prihoda � Ugodnost plaćanja poreza
Struktura poreznih prihoda 2014. 0. 7%2. 7% 8. 9% Porez na dohodak Porez na dobit 20. 2% Porez na imovinu Porez na dodanu vrijednost Trošarine 64. 3% Carine Ostali porezi
Stabilan izvor prihoda države 45, 000 40, 000 35, 000 30, 000 25, 000 20, 000 15, 000 10, 000 5, 000 0 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Opći porezi na dobra i usluge 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Jeftinoća ubiranja prihoda � Dvije vrste troškova ubiranja poreza: � Administrativni terete poreznu vlast � Troškovi udovoljavanja terete poreznog obveznika � Niski troškovi ubiranja u odnosu prema ubranim sredstvima � malen broj poreznih obveznika (zbog osobine prevaljivanja ovog poreza)
Ugodnost plaćanja poreza � „nevidljivost poreza”, plaćanje „pod anestezijom” � Neznanje potrošača o visini poreznog opterećenja ne utječe presudno na odluku prilikom kupovine nekog proizvoda ili korištenja neke usluge
Nedostatak poreza na promet � Regresivnost � Prilikom kupovine proizvoda i usluga porezni obveznici plaćaju realno isti iznos poreza teret poreza je veći za poreznog obveznika s nižim dohotkom
Mjere ublažavanja ili uklanjanja regresivnosti � Mjere unutar sustav poreza na promet � Porezna oslobođenja i olakšice; više porezne stope za luksuzne proizvode � Mjere izvan sustava poreza na promet, ali unutar poreznog sustava � Primjena progresivnih poreznih stopa kod drugih poreznih oblika � Mjere izvan poreznog sustava, ali unutar društveno- gospodarskog sustava � Mjere iz područja socijalne politike
4) Osnovna obilježja i razlozi uvođenja trošarina
Trošarina � pojedinačni, posebni porez na promet, akciza � porezni oblik kojim se porezno tereti samo određeni proizvod � porez koji se plaća prilikom izuzimanja robe iz gospodarskog okruženja u svrhu njezine upotrebe u daljnjoj poduzetničkoj ili državnoj proizvodnji ili u svrhu potrošnje od strane krajnjeg potrošača � ekonomska snaga poreznog obveznika ne igra nikakvu ulogu, jer trošarine ne terete ekonomsku snagu, nego ekonomsku upotrebu dohotka, bez obzira radi li se o fizičkoj ili pravnoj osobi
� Načini utvrđivanje trošarinske obveze: � jedinični porez plaća se u apsolutnom iznosu po jedinici mjere (najčešći oblik) � ad valorem porez prema vrijednosti; plaća se u postotku od vrijednosti kupljene robe � mješoviti porez
Razvoj trošarina � Najstariji porez � Bliski istok, Atena, Rim � Rasprostranjena primjena od 16. st. � naziv akcize datira iz 16. stoljeća kada su u Nizozemskoj oporezivali pivo, alkoholna pića, sol i šećer posebni porezom kojeg su zvali excijsen
Razvoj trošarina � „zlatni rudnik” � Povećana financijska uloga nevidljivo porezno opterećenje za kupce, relativno niska porezna stopa � 18. i 19. st. izraženije oporezivanje primjenom direktnih poreza; smanjuje se broj akciza � 20. st. intenzivnije uvođenje posebnih poreza na promet zbog financijskih potreba
Osnovna obilježja trošarina � Obveza plaćanja trošarine se primjenjuje na točno određeni krug predmeta � Teškoće prilikom određenja obuhvata predmeta koji podliježe trošarinskoj obvezi � Prevaljivost � Ugodnost plaćanja trošarine � Fiskalna izdašnost � Jednostavnost i jeftinoća ubiranja trošarinskih prihoda � Stabilnost trošarinskih prihoda � Široko rasprostranjena upotreba trošarina � Istodobna primjena trošarina i općeg poreza na promet
Razlozi uvođenja trošarina � Fiskalni � Nefiskalni � Zahvaćanje gospodarske snage poreznog obveznika � Izbjegavanje društveno nepoželjnog ponašanja poreznih obveznika � Naknada poreznog obveznika za korist koju ima od potrošnje nekog proizvoda � Socijalni učinak � Ekološki razlozi � Očuvanje zdravlja � Ekonomski razlozi
5) Usklađivanje trošarina u okviru EU
� Stope i strukture trošarina razlikuju se među državama članicama te utječu na tržišno natjecanje. � Vrlo velike razlike u porezima na određeni proizvod mogu dovesti do kretanja robe koja su izazvana porezima, gubitaka prihoda i prevara. � Stoga se već od ranih 70 -ih godina pokušavalo uskladiti strukture i stope, ali je napredak bio slab.
� EU je donijela više smjernica koje uređuju harmonizaciju trošarinskog sustava u EU: � Sistemska smjernica � Strukturne smjernice � Smjernice o stopama i visini trošarina
� Sistemska smjernica � predstavlja temelj harmonizacije sustava trošarina u EU jer su njome propisana opća pravila za oporezivanje svih grupa dobara koja podliježu trošarinama. � propisuje posjedovanje, kretanje i nadzor nad prometom triju osnovnih grupa dobara: 1. 2. 3. duhanskih proizvoda, alkohola i alkoholnih pića te mineralnih ulja (kasnije energenata).
� Strukturne smjernice � odnose se na strukturu trošarina, odnosno definiranje kategorija proizvoda koji su predmet oporezivanja, definiranje osnovica na koje se računa trošarina (npr. kilogrami, komadi, postotak alkohola, hektolitri itd. ), te definiranje poreznih oslobođenja
� Smjernice o stopama i visini trošarina � Propisuju minimalne stope, odnosno visinu trošarina za proizvode na koje primjenjuju trošarine u EU. � Zemlje članice EU mogu slobodno odrediti visinu opterećenja iznad propisanog minimuma. � Za svaku od tri skupine proizvoda postoji više smjernica o stopama i visini poreznog opterećenja
7) Posebni porezi i trošarine u RH
� srpanj 1993. godine trošarina na kavu � srpanj 1994. godine trošarine na naftne derivate, duhanske proizvode, alkohol, pivo, bezalkoholna pića i uvozne automobile. � 1998. godine trošarina na zrakoplove � listopad 1999. godine trošarina na luksuzne proizvode
U Hrvatskoj se do 2010. naplaćivalo devet trošarina odnosno posebnih poreza: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Posebni porez na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, Posebni porez na naftne derivate, Posebni porez na alkohol, Posebni porez na pivo, Posebni porez na bezalkoholna pića, Posebni porez na duhan i duhanske proizvode, Posebni porez na kavu, Posebni porez na luksuzne proizvode, Posebni porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila.
� Posljednjih godina došlo je do značajnih promjena u trošarinskom sustavu, prije svega u kontekstu prilagodbe pravnoj stečevini EU. � U tom kontekstu posebni porezi mogu se podijeliti u dvije skupine: � prvu skupinu čine trošarine prilagođene zahtjevima EU, � drugu skupinu ostali posebni porezi na promet koji nisu predmet harmonizacije u EU.
� Od 2010. godine Hrvatska je uskladila trošarinski sustav s pravnom stečevinom koja uređuje harmonizaciju trošarina u EU. � Time su na novo uređene trošarine koje su već ranije postojale u Hrvatskoj, a to su trošarine na: � alkohol i alkoholna pića, � duhanske proizvode, te � energente (što se koriste kao pogonsko gorivo ili kao gorivo za grijanje) i električnu energiju.
Posebni porezi na promet koji nisu predmet harmonizacije u EU � Za uvođenje ostalih trošarina ili posebnih poreza Hrvatska, kao i bilo koja druga zemlja članica EU, nema nikakvih posebnih ograničenja. Važno je samo da takvi posebni porezi nisu u suprotnosti s načelima funkcioniranja zajedničkog tržišta. � Uz navedene trošarine prilagođene standardima EU, Hrvatska još primjenjuje posebne poreze: � 1. 2. 3. na motorna vozila, na bezalkoholna pića i kavu na premije osiguranja od AO i premije kasko osiguranja
Zakonodavni okvir � Zakon o trošarinama (NN 22/13, 32/13, 81/13, 100/15) � � Zakon o posebnom porezu na motorna vozila (NN 15/13 i 108/13) � � regulira plaćanje posebnog poreza na motorna vozila namijemjenog za uporabu na cestama u Republici Hrvatskoj. Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (NN 72/13) � � regulira trošarine na alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine, i energente i električnu energiju. uređuje se sustav oporezivanja kave i bezalkoholnih pića koji se stavljaju na tržište u Republici Hrvatskoj. Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila (NN 150/02)
Trošarine i carinska uprava Za razliku od ostalih poreza u Hrvatskoj koji su u nadležnosti Porezne uprave, trošarine i posebni porezi u nadležnosti su Carinske uprave. � U većini slučajeva, obveznik prethodno navedenih trošarina i posebnih poreza može biti uvoznik ili proizvođač proizvoda na koje se primjenjuju trošarine. � Uvoznik ili proizvođač može biti pravna ili fizička osoba. � Iznos trošarine najčešće se utvrđuje po jedinici proizvoda ili u postotku prodajne vrijednosti. Uz nekoliko iznimki, iznos plaćene trošarine uglavnom ulazi u poreznu osnovicu PDV-a. � Također, za sve vrste trošarina i posebnih poreza postoje i određena oslobođenja definirana carinskim propisima. �
Struktura prihoda od trošarina u 2014. godini 1. 8% 0. 9% 4. 7% 6. 1% Trošarina na energente i električnu energiju Trošarina na duhanske proizvode Poseban porez na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove Trošarina na pivo Trošarina na alkohol i alkoholna pića 55. 0% 30. 2% Poseban porez na bezalkoholna pića Poseban porez na kavu Poseban porez na luksuzne proizvode
Trošarina na energente i električnu energiju
� na području energenata i električne energije je provedena je najveća promjena u čitavom sustavu trošarina � do 2010. Zakon o posebnom porezu na naftne derivate � kao rezultat procesa harmonizacije trošarinskog sustava novi Zakon o trošarinama Zakon uključuje i oporezivanje električne energije
� Na visinu stopa utječe namjena proizvoda, odnosno činjenica je li riječ o industrijskoj ili komercijalnoj te o poslovnoj, javnoj ili privatnoj uporabi. � Visina stope također je uvjetovana ekološkim razlozima pri čemu se ekološki prihvatljivi proizvodi te proizvodi iz ekološki prihvatljivih izvora oporezuju nižim stopama. � Zemlje članice moraju uskladiti visine svojih stopa s minimalno propisanima, pri čemu gornja granica nije određena i svaka zemlja može autonomno uvoditi i više stope.
Porezni obveznik Predmet oporezivanja Motorni benzin Plinsko ulje Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta Uvoznik Proizvođač Ostali slučajevi propisani Zakonom Kerozin Ukapljeni naftni plin Teško loživo ulje Biogoriva Ugljen i koks Prirodni plin El. energija Iznos poreza 4. 100 kn/1000 l (olovni) 3. 460 kn/1000 l (bezolovni) 2. 660 kn/1000 l (za pogon) 423 kn/1000 l (za grijanje) 2. 660 kn/1000 l (za pogon) 1. 752 kn 71000 l (za grijanje) 100 kn/1000 kg (za pogon) 100 kn/1000 kg (za grijanje) 160 kn/1000 kg 0 kn 2, 30 kn/GJ bruto toplinske vrijednosti 0 kn/MWh (za pogon) 4, 05 kn/MWh (za grijanje poslov. ) 8, 10 kn/MWh (za grijanje neposlov. ) 3, 75 kn/MWh (poslov. ) 7, 50 kn/MWh (neposl. )
Porezna osnovica 1. Porezna osnovica za energente je 1000 kilograma neto mase, 1000 litara pri osnovnim uvjetima temperature energenta od +15 stupnjeva C, Gigajoul bruto toplinske vrijednosti. 2. Porezna osnovica za električnu energiju i prirodni plin je količina električne energije, odnosno prirodnog plina mjerena u megavatsatima.
Oslobođenja od oporezivanja trošarinom � uporaba plina i električne energije u pojedinim industrijskim procesima (kemijska redukcija, elektrolitski, metalurgijski i mineraloški procesi, kogeneracijski procesi, općenito uporaba kao “sirovine”) � prirodni plin i električna energija koji se koriste u kućanstvima � prirodni plin kao pogonsko gorivo � električna energija koja se dobiva iz obnovljivih izvora energije i ako je proizvođač koristi za vlastite potrebe
Trošarine na duhan i duhanske prerađevine
Predmet oporezivanja i porezna osnovica � 1. 2. 3. 4. Duhanskim prerađevinama smatraju se: cigarete, cigarilosi i duhan za pušenje (sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje). Porezna osnovica na cigarete je 1. 000 komada i maloprodajna cijena. Porezna osnovica na cigare i cigarilose je 1. 000 komada. Trošarina se obračunava kao specifična trošarina propisana za 1. 000 komada i iznosi 600, 00 kuna. Porezna osnovica na sitno rezani duhan za savijanje cigareta je jedan kilogram. Trošarina se obračunava kao specifična trošarina propisana za 1 kilogram neto težine i iznosi 550, 00 kuna. Porezna osnovica na ostali duhan za pušenje je jedan kilogram. Trošarina se obračunava kao specifična trošarina propisana za 1 kilogram neto težine i iznosi 500, 00 kuna.
Porezni obveznik Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta Uvoznik Proizvođač Ostali slučajevi propisani Zakonom Predmet oporezivanja Iznos poreza Cigarete 230 kn na 1000 komada + 38% od maloprodajne cijene Cigare 600 kn na 1000 komada Cigarilosi 600 kn na 1000 komada Sitno rezani duhan 550 kn/kg Ostali duhan za pušenje 500 kn/kg
Označavanje duhanskih prerađevina markicama � Duhanske prerađevine koje su proizvedene u Republici Hrvatskoj moraju biti označene duhanskim markicama Ministarstva financija, kada se puštaju u potrošnju na teritoriju Republike Hrvatske. � Uz tekst » Republika Hrvatska – Ministarstvo financija « markice moraju imati naznačenu slovnu oznaku predmeta oporezivanja i broj markice.
Oslobođenja od plaćanja trošarina � Trošarina na duhanske prerađevine ne plaća se na prerađevine koje su isključivo namijenjene za znanstvena istraživanja i analizu kvalitete proizvoda, uz odobrenje Carinske uprave. � Trošarina se ne plaća na cigarete koje se za vlastitu uporabu proizvode ručno ili nekim jednostavnim uređajem i to od duhanskih prerađevina na koje je plaćena trošarina, a nisu namijenjene prodaji i ne puštaju se u promet.
Trošarine na alkohol i alkoholna pića
Predmet oporezivanja i porezna osnovica � Predmet oporezivanja su alkohol i alkoholna pićima (pivo, vino) te ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina, međuproizvodi te etilni alkohol. 1. Porezna osnovica na pivo je 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hektolitru gotovog proizvoda. 2. Porezna osnovica na vino, ostala pića dobivena vrenjem, te međuproizvode je jedan hektolitar gotovog proizvoda. 3. Porezna osnovica na etilni alkohol je jedan hektolitar čistog alkohola izraženoga u volumnim postocima mjerenim pri temperaturi od 20° C.
Porezni obveznik Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta Uvoznik Proizvođač Ostali slučajevi propisani Zakonom Predmet oporezivanja Iznos poreza Pivo 40 kn po 1 % volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u hektolitru gotovog proizvoda Vino 0 kn po hektolitru Ostala pića dobivena vrenjem 0 kn po hektolitru Međuproizvodi (udio stvarnog alkohola od 15% i većim ) 800 kn po hektolitru gotovog proizvoda 500 kn po hektolitru gotovog proizvoda Etilni alkohol 5. 300 kn po hektolitru čistog alkohola
Oslobođenja od plaćanja trošarine Povezana uz različite kategorije (12 vrsta) poput: denaturiranog alkohola, kada se koristi u proizvodnji i preradi neprehrambenih proizvoda, za proizvodnju lijekova, proizvodnju octa, kada se koristi u proizvodnji neposredno ili kao sastojak nekog poluproizvoda za proizvodnju prehrambenih proizvoda, kada se koristi za proizvodnju aroma za pripremu prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pica, kada se koristi u proizvodnim procesima, za konzerviranje preparata i pulpiranje voca, kada se koristi u medicinske svrhe u bolnicama, domovima zdravlja, ljekarnama, kada se koristi za znanstveno-istraživačke ili obrazovne potrebe na fakultetima, institutima i drugim znanstvenim ustanovama koje alkohol koriste za obavljanje nastavne i znanstvene djelatnosti. � � Trošarina na alkohol i alkoholna pića ne plaća se na pivo i vino i ostala pića dobivena vrenjem koje je proizvela fizička osoba pojedinac za vlastitu potrošnju i potrošnju članova njegova kućanstva ili njegovih gostiju, pod uvjetom da se ne radi o prodaji.
Mali proizvođači Imaju poseban status u trošarinskom sustavu. � Odnosi se na male proizvođače vina i jakog alkoholnog pića. � Mali proizvođač vina je osoba definirana prema posebnim propisima i koja u komercijalne svrhe proizvodi ne više od 1000 hl vina godišnje. � Malim proizvođačem jakog alkoholnog pića smatra se fizička osoba vlasnik ili korisnik poljoprivrednog zemljišta te vlasnik tvari za proizvodnju jakog alkoholnog pica koji proizvodi za vlastite potrebe, i to u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje po kućanstvu. � � Mali proizvođač jakog alkoholnog pića plača trošarinu ovisno o zapremnini kotla. Trošarina za svaki kotao zapremnine do uključivo 100 litara iznosi 100, 00 kuna, a za kotao zapremnine veće od 100 litara iznosi 200, 00 kuna.
2015. uvođenje sniženih stopa trošarina za nezavisne male pivovare � Uvođenje instituta nezavisne male pivovare bazira se na uvođenju 4 porezna razreda, odnosno trošarina na pivo koje proizvode male nezavisne pivovare i koje se pušta u potrošnju na teritoriju Republike Hrvatske plaćati će se za 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hektolitru gotovog proizvoda, i to: Za godišnju proizvodnju piva u hektolitrima Iznos trošarine u kn ≤ 5. 000, 00 20, 00 5. 001, 00 – 25. 000, 00 22, 00 25. 001, 00 – 75. 000, 00 24, 00 75. 000, 00 – 125. 000, 00 26, 00
Posebni porez na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove
Predmet oporezivanja � Predmet oporezivanja su motorna vozila na koje nije obračunat i plaćen posebni porez u Republici Hrvatskoj: 1. osobni automobili i ostala motorna vozila, motocikli (uključujuci i mopede), bicikli i slična vozila s pomoćnim motorom, sa ili bez bočne prikolice, » pick-up « vozila s dvostrukom kabinom, » ATV « vozila, druga motorna vozila prenamijenjena u motorna vozila. 2. 3. 4. 5. � Motorna vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon nisu predmet oporezivanja.
Porezna osnovica i visina posebnog poreza � Posebni porez utvrđuje se na temelju prodajne, odnosno tržišne cijene motornog vozila, emisije ugljičnog dioksida (CO 2) izražene u gramima po kilometru, obujma motora u kubičnim centimetrima i razini emisije ispušnih plinova. � Porezna osnovica za utvrđivanje posebnog poreza za nova motorna vozila je prodajna cijena, odnosno tržišna cijena za rabljena motorna vozila.
Komponente porezne osnovice � vrijednosni kriterij (postotak od prodajne, odnosno tržišne cijene) � ekološki kriterij (ovisno o emisiji CO 2) � nova vozila - prodajna cijena (maloprodajna cijena novog motornog vozila s carinom i PDV-om te bez posebnog poreza na motorna vozila u koju se uključuje i vrijednost dodatne opreme ugrađene u motorno vozilo) � rabljena vozila - tržišna cijena (cijena rabljenog vozila na hrvatskom tržištu na dan utvrđivanja porezne osnovice posebnog poreza na motorna vozila) � napušta se podjela na nova i rabljena vozila na linearan (diskriminatoran) način
Posebni porez na: Porezni obveznik Motorna vozila Predmet oporezivanja: Novi: Iznos poreza: 1) temeljem cijene: 0 -500. 000, 01 kn 1%-14% osobni automobili i ostala motorna 2) na dizelsko gorivo emisija CO 2 86 -301 g/km vozila, motocikli, bicikli i slična 1, 5%-31% vozila na motorni pogon, pick-up vozila s dvostrukom kabinom, ATV 3) na benzin, ukapljeni naftni plin, prirodni plin i dizelsko gorivo s vozila razinom emisije ispušnih plinova fizičke i pravne osobe koje stječu ili EURO VI emisija CO 2 Za rabljena vozila: uvoze, unose motorno vozilo u RH tržišna cijena ovisno o emisiji CO 2, 91 -301 g/km obujmu motora i razini emisije 1%-29% ispušnih plinova 4) obujam motora 51 -1001 cm 3 Za nova vozila: 2, 5%-5, 5% prodajna cijena 5) razina emisije ispušnih plinova EURO III - 5% EURO II - 10% EURO I - 15% Upotrebljavani: * pravne i fizičke osobe sa sjedištem ili Prodajna (tržišna) cijena 5% prebivalištem RH koje stječu rabljena vozila u RH
Oslobođenja i izuzeća od plaćanja posebnog poreza � Posebni porez se ne plaća na motorna vozila ako su namijenjena za: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti, osobne potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj, potrebe međunarodnih organizacija, kada je to utvrđeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku, osobne potrebe stranog osoblja međunarodnih organizacija, kada je to utvrđeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku, uporabu u skladu s medunarodnim ugovorom koji je Republika Hrvatska zakljucila s drugom državom ili međunarodnom organizacijom, ako taj ugovor za isporuku motornih vozila predviđa oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, službene potrebe institucija Europske unije u Republici Hrvatskoj, osobne potrebe stranog osoblja institucija Europske unije u Republici Hrvatskoj.
Posebni porezi na kavu i bezalkoholna pića
Posebni porez na: Porezni obveznik Bezalkoholna pića ovlašteni držatelj poreznog skladišta, proizvođač i trgovac izvan sustava odgode, primatelj, osoba koja je nezakonito postupala s bezalkoholnim pićima u RH Kava ovlašteni držatelj poreznog skladišta, proizvođač i trgovac izvan sustava odgode, primatelj, osoba koja je nezakonito postupala s kavom u RH Predmet oporezivanja: Iznos poreza: Bezalkoholna pića 40 kn po hektolitru Bezalkoholna pića od sirupa, koncentrata, praška i granula 240 kn/hl Pržena kava 6 kn po kilogramu neto mase Ekstrakti, esencije i koncentrati od kave 20 kn po kilogramu neto mase Pržena kava u gotovom proizvodu 6 kn po kilogramu neto mase Ekstrakti, esencije i koncentrati od kave u gotovom proizvodu 20 kn po kilogramu neto mase
Oslobođenja i izuzeća od plaćanja posebnog poreza Posebni porez se ne plaća na predmete oporezivanja ako su namijenjeni za: 1. službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava u RH, 2. osobne potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava, 3. potrebe medunarodnih organizacija, 4. osobne potrebe stranog osoblja medunarodnih organizacija, 5. uporabu u skladu s medunarodnim ugovorom, 6. službene potrebe institucija Europske unije u RH, 7. osobne potrebe stranog osoblja institucija Europske unije. Posebni porez se ne plaća na predmete oporezivanja koje fizička osoba proizvede te unese ili uveze u osobnoj prtljazi u količinama za koje se smatra da nisu namijenjene za komercijalnu uporabu.
- Slides: 65
