POSEBNE ISTRANE RADNJE DOC DR MILIJANA BUHA DR

POSEBNE ISTRAŽNE RADNJE DOC. DR MILIJANA BUHA DR MIODRAG BAJIĆ

KONVENCIJSKA UPORIŠTA ZA PRIMJENU POSEBNIH ISTRAŽNIH RADNJI 1. Evropska konvencija o zaštiti ljudski prava i sloboda 1950 • član 8 Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života 1. Svako ima pravo na poštivanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske. 2. Javna vlast se ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne bezbjednosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprječavanja nereda ili sprječavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih.

2. Građanska konvencija o korupciji Savjeta Evrope 1999 • Član 11 — Prikupljanje dokaza Korupcija je, po svojoj prirodi, tajna i tužioci će se susresti sa nizom poteškoća prilikom pribavljanja dokaza koji su neophodni da bi potkrijepili svoj zahtjev. Postoje različite metode rješavanja ovog problema. Na primjer, pojedini pravni sistemi omogućavaju da se od suda traži nalog za otkrivanje, dok u drugim pravnim sistemima, sudija može imenovati posebnu osobu da pribavi neophodne informacije. (npr. prikriveni istražitelj)

3. Konvencija Savjeta Evrope o pranju, otkrivanju i zapljeni i konfiskaciji prihoda kažnjivih djela i finansiranje terorizma 2005 Varšavska konvencija Član 7 Istražna ovlašćenja i tehnike 1. Svaka strana ugovornica treba da usvoji potrebne zakonske ili druge mjere koje će joj omogućiti da svojim sudovima ili drugim nadležnim organima obezbedi potrebna ovlašćenja kako bi mogli da nalože da bude podnijeta na uvid bankarska, finansijska ili trgovinska dokumentacija ili da bude zaplijenjena kako bi se mogli sprovesti koraci iz članova 3, 4. i 5. Nijedna strana ugovornica neće odbiti da postupa shodno odredbama ovog člana pozivajući se na bankarsku tajnu kao na osnov.

2. Ne dovodeći u pitanje stav 1, svaka strana ugovornica treba da usvoji potrebne zakonske i druge mjere koje će joj omogućiti da: a) utvrdi da li je fizičko ili pravno lice imalac ili povlašćeni vlasnik jednog ili više računa, kakva god da je njihova priroda, u bilo kojoj banci koja se nalazi na njenoj teritoriji i da, ako je tako, dobije sve podrobnosti u vezi sa identifikovanim računima; b) dobije precizne podatke o utvrđenim bankovnim računima i bankarskim operacijama koje su sprovedene u određenom vremenskom periodu preko jednog ili više određenih računa, uključujući tu i podatke o svakom računu na koji je novac upućivan ili na koji je novac priman; c) nadzire, u utvrđenom periodu, bankarske operacije koje se sprovode preko jednog ili više identifikovanih računa; i d) obezbedi da banke ne otkriju bankarskom klijentu o kome je reč niti trećim licima da su informacije tražene ili pribavljene u skladu sa tačkama a, b ili c, kao ni to da je istraga u toku. Strane ugovornice treba da razmotre mogućnost da ova odredba bude proširena tako da obuhvati i račune u nebankarskim finansijskim institucijama.

4. Konvencija UN protiv korupcije 2003 Član 50 1. Da bi borba protiv korupcije bila djelotvorna, svaka država ugovornica će, u mjeri u kojoj to dozvoljavaju osnovna načela unutrašnjeg pravnog sistema i u skladu sa uslovima utvrđ enim unutrašnjim zakonodavstvom, preduzeti mjere koje mogu biti potrebne, u granicama svojih mogućnosti, kako bi omogućila svojim nadležnim organima odgovarajuće korišćenje kontrolisane isporuke i, tamo gde smatra prikladnim, druge posebne tehnike istrage, kao što su elektronsko ili drugi oblici praćenja i tajne operacije, na svojoj teritoriji, kao i da bi omogućila korišćenje u sudu dokaza koji iz toga proisteknu. 2. U cilju sprovo eđnja istrage o krivičnim djelima obuhvaćenim ovom Konvencijom, države ugovornice se ohrabruju da zaključe, kada je to potrebno, odgovarajuće bilateralne ili multilateralne sporazume ili aranžmane o korišćenju takvih posebnih tehnika istrage u sklopu saradnje na me đunarodnom nivou. Takvi sporazumi ili aranžmani zaključuju se uz puno poštovanje načela suverene jednakosti država i primjenjuju se u strogoj saglasnosti sa uslovima tih sporazuma ili aranžmana. 3. U odsustvu sporazuma ili aranžmana pomenutih u tački 2. ovog člana, odluke o korišćenju takvih posebnih tehnika istrage na međ unarodnom nivou donose se po principu od slučaja do slučaja i mogu, kada je to neophodno, uzeti u obzir finansijske aranžmane i dogovore u pogledu vršenja jurisdikcije od strane država ugovornica na koje se to odnosi. 4. Odluke o korišćenju kontrolisane isporuke na me đunarodnom nivou mogu, uz saglasnost odnosnih država ugovornica, obuhvatiti metode kao što je presretanje i omogućavanje da roba i novčana sredstva nesmetano nastave kretanje ili da budu uklonjeni ili zamijenjeni u cjelosti ili delimično.

5. Konvencija UN protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci iz 1988 Član 11 KONTROLISANA ISPORUKA 1. Ako to dozvoljavaju osnovni principi njihovih odnosnih nacionalnih pravnih sistema, strane potpisnice će, u okviru svojih mogućnosti, preduzeti potrebne mjere da omoguće odgovarajuće korišćenje kontrolisane isporuke na međunarodnom nivou, na osnovu sporazuma ili aranžmana koje međusobno usaglase, radi identifikovanja lica umešanih u prekršaje utvrđene u skladu sa članom 3. stav 1. i preduzimanja zakonskih mjera protiv njih. 2. Odluke o korišćenju kontrolisane isporuke donosiće se od slučaja do slučaja i mogu se, kada je potrebno, uzimati u obzir finansijski aranžmani i dogovori u vezi sa sprovođenjem jurisdikcija strana o kojima se radi. 3. Nezakonite pošiljke za čiju se kontrolisanu isporuku postigne dogovor mogu se, uz saglasnost zainteresovanih strana, uhvatiti i može se dozvoliti da nastave put sa opojnim drogama ili psihotropnim supstancama nedirnutim ili uklonjenim ili zamjenjenim u cijelini ili djelimično.

II Zakonski osnov za primjenu posebnih istražnih radnji ZAKON O KRIVIČNOM POSTUPKU REPUBLIKE SRPSKE Vrste posebnih istražnih radnji i uslovi za njihovu primjenu Član 234 (1) Protiv lica za koje postoje osnovi sumnje da je samo ili zajedno sa drugim licima učestvovalo ili učestvuje u izvršenju krivičnog djela iz člana 235. ovog zakona mogu se odrediti posebne istražne radnje, ako se na drugi način ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano sa nesrazmjernim teškoćama. (2) Istražne radnje iz stava 1. ovog člana su: a) nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija, b) pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka, v) nadzor i tehničko snimanje prostorija, g) tajno praćenje i tehničko snimanje lica, transportnih sredstava i predmeta koji su u vezi sa njima, d) korišćenje prikrivenih istražilaca i korišćenje informatora, đ) simulovani i kontrolisani otkup predmeta i simulovano davanje potkupnine i e) nadzirani prevoz i isporuka predmeta.

Krivična djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje Član 235 Radnje iz člana 234. stav 2. ovog zakona mogu se odrediti za krivična djela: a) protiv Republike Srpske, b) protiv čovječnosti i međunarodnog prava, v) terorizma i g) za koja se prema Krivičnom zakoniku može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna.

Nadležnost za određivanje i trajanje istražnih radnji Član 236 (1) Istražne radnje iz člana 234. stav 2. ovog zakona određuje naredbom sudija za prethodni postupak, na obrazloženi prijedlog tužioca, koji sadrži: podatke o licu protiv koga se radnja preduzima, osnove sumnje iz člana 234. st. 1. ili 3. ovog zakona, razloge za njeno preduzimanje i ostale bitne okolnosti koje zahtijevaju preduzimanje radnji, navođenje radnje koja se zahtijeva i način njenog izvođenja,

Materijal dobijen preduzimanjem radnji i obavještavanje o preduzetim radnjama Član 237 (1) Nakon prestanka primjene radnji iz člana 234. ovog zakona policijski organi moraju sve informacije, podatke i predmete dobijene preduzetim radnjama, kao i izvještaj o tome predati tužiocu. Tužilac je dužan da dostavi sudiji za prethodni postupak pisani izvještaj o preduzetim radnjama. Na osnovu podnesenog izvještaja sudija za prethodni postupak provjerava da li je postupljeno po njegovoj naredbi. (2) Ako tužilac odustane od krivičnog gonjenja, odnosno ako informacije i podaci pribavljeni primjenom naređenih radnji nisu potrebni za krivični postupak, uništiće se pod nadzorom sudije za prethodni postupak, koji će o tome sastaviti posebni zapisnik. O preduzimanju radnji, razlozima za njihovo preduzimanje, informaciji da dobijeni materijal nije bio osnov za krivično gonjenje i da je uništen pisano se obavještava lice protiv kojeg je neka od radnji iz člana 234. stav 2. ovog zakona bila preduzeta. (3) Sudija za prethodni postupak će, bez odgađanja, a nakon preduzimanja radnji iz člana 234. ovog zakona, obavijestiti lice protiv kojeg je radnja bila preduzeta. Lice protiv kojeg je radnja bila preduzeta može od suda zatražiti ispitivanje zakonitosti naredbe i načina na koji je sprovedena radnja. (4) Podaci i informacije dobijeni preduzimanjem radnji iz člana 234. stav 2. ovog zakona čuvaju se dok se čuva sudski spis.

Slučajni nalazi Član 238 Ne mogu se koristiti kao dokaz informacije i podaci dobijeni preduzimanjem radnji iz člana 234. ovog zakona ako se ne odnose na krivično djelo navedeno u članu 235. ovog zakona. Postupanje bez sudskog naloga ili izvan njenog okvira Član 239 Ako su radnje iz člana 235. ovog zakona preduzete bez naloga sudije za prethodni postupak ili u suprotnosti sa njom, sud na pribavljenim podacima ili dokazima ne može zasnivati svoju odluku.

Korišćenje dokaza pribavljenih posebnim radnjama Član 240 Tehničke snimke, isprave i predmeti pribavljeni pod uslovima i na način propisan ovim zakonom mogu se

II posebne istražne radnje nužna odbrana Između posebnih istražnih radnji i instituta nužne odbrane postoji uslovna sličnost. Ovlašćeno službeno lice preduzimanjem nekih od posebnih istražnih radnji po naredbi sudije za prethodni postupak, a po prijedlogu tužioca miješa se u pravo na privatni i porodični život osumnjičenog, odnosno optuženog, a sve u cilju da se dokaže da je izvršeno krivično djelo kojim se ugrožava pravo na život, zdravlje ljudi, bezbjednost države. Npr. za krivično djelo otkrivanje i davanje mita najprikladija bi bila posebna istražna simulovani i kontrolisani otkup i simulovano davanje potkupnine; trgovina drogom – kontrolisana isporuka; otmica – nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija.

Član 8. stav 2. EKLJP zahtijeva da se u postupku primjene posebnih istražnih radnji mora napravi balans između dva suprotstavljena javna interesa. S jedne strane sprečavanje ozbiljnog kriminala, a s druge strane, ograničenja koja postavlja država i kojima se mješa u čovjekovo pravo na privatni i porodični život. Pravo na privatnost, sadržano u članu 8. EKLJP nije apsolutno pravo, te je primjena ovog prava ograničena potrebom da se zaštite i neke druge vrijednosti u društvu. Primjena posebnih istražnih radnji provodi se u skladu sa načelima proporcionalnosti, sreazmjernosti, nužnosti primjene takvih radnji u prikupljanju dokaza o izvršenju krivičnoh djela. Uslovi za primjenu posebnih istražnih radnji, se dijele na materijalne i formalne. Materijalni uslovi se vezuju za vrstu krivičnog djela u pogledu koje se mogu odrediti posebne istražnih radnje, kao i na nemogućnost da se dokazi prikupe na drugi način. Formalni uslovi za primjenu posebnih istražnih radnji: prijedlog tužioca i naredba sudije za provođenje istih.

IV Praksa Evropskog suda za ljudska prava Slučaj Dragojević Presuđuje da je došlo do povrede člana 8. Konvencije; 3. Presuđuje da nije došlo do povrede člana 6. stav 1. Konvencije u pogledu manjka nepristranosti sudije; 4. Presuđuje da nije došlo do povrede člana 6. stav 1. Konvencije u pogledu upotrebe dokaza dobivenih tajnim nadzorom u krivičnom postupku protiv podnosioca. Sud konstatuje da član 6. u predmetnom slučaju nije povrijeđen, jer strankama nije uskraćeno pravo da osporavaju zakonitosti pribavljenih dokaza posebnom istražnom radnjom, tajnog nadzora, pred nacionalnim sudovima. Naredba o provođenju neke od posebnih istražnih radnji, a u ovom predmetu tajnog nadzora, je jedna od sudskih odluka koja mora biti obrazložena, te iz tih razloga sud je zaključio da je povrijeđen član 8. Konvencije.

V Posebne istražne radnje u svjetlu odluke Ustavnog suda Bi. H U jednoj od Odluka Ustavnog suda Bi. H , Sl gl. Bi. H broj 70/15, Sud se bavio pitanjem zakonitosti dokaza probavljenih naredbom o provođenju posebnih istražnih radnji koja je izdata prije naredbe o istrazi. U ovom slučaju Sud je zauzeo stav da su zakoniti dokazi probavljeni naredbom o provođenju posebnih istražnih radnji koja je izdata prije naredbe o istrazi. Ova Odluka je zanimljiva jer otvara pitanje kada se smatra pokrenuta istraga prema Zakonu o krivičnom postupku Republike Srpske.

Da li je ovakva odluka Suda u skladu sa članom 224. ZKP RS. Naredba o sprovođenju istrage Član 224. (1) Tužilac naređuje sprovođenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo. (2) O sprovođenju istrage donosi se naredba koja sadrži: podatke o osumnjičenom ukoliko je poznat, opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obilježja krivičnog djela, zakonski naziv krivičnog djela s navođenjem odredbe krivičnog zakona, okolnosti koje potvrđuju osnove sumnje da je izvršeno krivično djelo i postojeće dokaze. U naredbi će tužilac navesti koje okolnosti treba istražiti i koje istražne radnje treba preduzeti. (3) Tužilac donosi naredbu da se istraga neće sprovoditi ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeno lice učinilo krivično djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje. (4) O nesprovođenju istrage, kao i o razlozima za to, tužilac će obavijestiti oštećenog i podnosioca prijave u roku od tri dana. Oštećeni i podnosilac prijave imaju pravo da podnesu pritužbu u roku od osam dana kancelariji tužioca.

ZKP Republike Srbije – precizira pitanje zakonitosti dokaza prikupljenih prije ili poslije izdavanja naredbe o istrazi. Naredba o sprovođenju istrage Član 296 Istraga se pokreće naredbom nadležnog javnog tužioca. Naredba o sprovođenju istrage donosi se pre ili neposredno posle prve dokazne radnje koju su preduzeli javni tužilac ili policija u predistražnom postupku, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je javni tužilac obavešten o prvoj dokaznoj radnji koju je policija preduzela. U naredbi o sprovođenju istrage se moraju navesti: lični podaci osumnjičenog ako je poznat, opis dela iz koga proizlaze zakonska obeležja krivičnog dela, zakonski naziv krivičnog dela i okolnosti iz kojih proizilaze osnovi sumnje.

Odluka Ustavnog sud Bi. H br. Sl. gl. Bi. H broj: 49/17 o (ne)ustavnosti odredaba ZKP a Bi. H o posebnim istražnim radnjama 86. Ustavni sud zaključuje da je odredba člana 117. tačka d) Zakona suprotna članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom II/3. f) Ustava Bosne i Hercegovine zato što zakonodavac nije osigurao da će miješanje u ovo pravo biti u onoj mjeri u kojoj je strogo nužno za očuvanje demokratskih institucija, odnosno nije osigurao razmjer između težine zadiranja u pravo privatnosti i legitimnog cilja koji se želi postići primjenom te posebne mjere. 87. Imajući u vidu da zakonodavac nije napravio bilo kakvu razliku između krivičnih djela na koja se produženje posebnih istražnih radnji ne treba odnositi, te da je pretpostavka iz posebno važnih razloga neprecizno određena i ne može poslužiti kao mjerilo te razlike, Ustavni sud nalazi da osporene odredbe člana 118. stav 3. Zakona u dijelu koji se odnosi na produženje posebnih istražnih radnji nisu u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom II/3. f) Ustava Bosne i Hercegovine.

HVALA NA PAŽNJI