Porez na dohodak graana u Srbiji 1 Osnovni
Porez na dohodak građana u Srbiji 1
Osnovni elementi poreza • Poreski obveznik – Ko je prema Zakonu obavezna da porez plati –. . . razlikuje se od poreskog platca • Poreska osnovica (predmet oporezivanja) – Na šta se porez plaća? • Poreske olakšice – Da li postoje izuzeća/oslobođenja od opšteg režima oporezivanja? • Poreske stope – Koliko poreza treba da se plati? • Oporezivanje dohotka građana u Srbiji (svi elementi) uređeno Zakonom o porezu na dohodak građana 2
Pojam i definicija dohotka • Dohodak je novčana vrednost neto povećanja mogućnosti potrošnje pojedinca u određenom periodu (Haig-Simonsova definicija) – Sledi, dohodak je jednak zbiru stvarne potrošnje i neto prirasta imovine • Pri utvrđivanju dohotka odbijaju se troškovi koji su nastali pri njegovom sticanju • Hejg-Sajmonosova definicija dohotka uključuje uobičajene elemente, kao što su: zarade i drugi dohoci od rada, dividende, kamate i drugi dohoci od kapitala, dohodak od imovine i dr. • Hejg-Sajmonsova definicije uključuje u dohodak i neke nekonvencionalne elemente: doprinose za penzijsko osiguranje na teret poslodavaca, penzije, socijalnu pomoć, pomoć nezaposlenima, kapitalne dobitke, dohodak u naturi i dr. 3
Neki praktični problemi primeni Hejg-Sajmonsove definicije • Primena Hejg-Sajmonsove definicije dohotka suočava se sa praktičnim problemima, kao što su: – utvrđivanje nužnih troškova koji su nastali pri sticanju dohotka je komplikovano – merenje kapitalnih dobitka i gubitaka je teško, naročito kada se radi o nerealizovanim dobicima i gubicima – imputirani dohodak od trajnih potrošnih dobara se teško meri – usluge u naturi se ne mogu lako vrednovati 4
Vrednovanje Hejg-Sajmonsovog kriterijuma • Iako postoje teškoće u primenu Hejg- Sajmonsovog kriterijuma, on se tretira kao neka vrsta ideala kome kreatori politike treba da teže • Hejg-Sajmonsova definicija je pogodna za ostvarenje horizontalne pravičnosti, jer jednako tretira sve dohotke: – kritičari: osporava se pravičnost, jer se jednako tretiraju nejednaki pojedinci • Hejg-Sajmonsov kriterijum je alokativno neutralan, jer jednako tretira sve vrste dohotka: – kritičari: neutralnost ne minimizira čist gubitak, minimizacija čistog gubitka bi se ostvarila oporezivanjem prema Ramzijevom pravilu 5
Vrste novčanog dohotka koje se najčešće ne oporezuju • U većini zemalja iz oporezivanja su izuzeti neki oblici novčanog dohotka: – minimalni neoporezivi deo dohotka – kamate na državne i lokalne obveznice – nerealizovani kapitalni dobici – doprinosi poslodavca penzijskim fondovima – neke vrste štednje (npr. životno osiguranje) • Osim toga u zemljama koje primenjuju sintetički porez na dohodak postoje i dodatni odbici, koji se razlikuju od zemlje do zemlje: – standardni odbici (fiksni iznos za koji nije potrebna dokumentacija) – nestandardni odbici (troškovi zdravstevnih usluga, rashodi po osnovu poreza na dohodak i imovinu, neke kamate, dobrotvorni prilozi i dr. ) 6
Osnovni elementi poreza • Poreski obveznik – Ko je prema Zakonu obavezna da porez plati –. . . razlikuje se od poreskog platca (poreski platac – lice koje vrši uplatu poreza na račun budžeta) • Poreska osnovica (predmet oporezivanja) – Na šta se porez plaća? • Poreske olakšice – Da li postoje izuzeća/oslobođenja od opšteg režima oporezivanja? • Poreske stope – Koliko poreza treba da se plati? • Oporezivanje dohotka građana u Srbiji (svi elementi) uređeno Zakonom o porezu na dohodak građana
Poreski obveznik • Poreski obveznici su fizička lica: – rezidenti Srbije - plaćaju u Srbiji PDG na dohodak ostvaren u Srbiji i svetu – nerezidenti - plaćaju u Srbiji PDG samo na dohodak ostvaren u Srbiji • Ko je poreski rezident Srbije? – Lice koje u Srbiji provede duže od 183 dana u periodu od 12 meseci – Lice koje ima centar poslovnih i životnih interesa u Srbiji (npr. zaposleno je u Srbiji ili mu porodica živi u Srbiji)
Predmet oporezivanja • Mešoviti sistem oporezivanja dohotka građana u Srbiji: – svi prihodi, osim nekih izuzetaka, oporezuju se cedularno tokom godine – lica koja ostvare prihod iznad određenog nivoa plaćaju dodatni godišnji porez na dohodak • Predmet oporezivanja – dohodak (zbir prihoda ostvarenih u toku kalendarske godine, umanjen za troškove povezane sa ostvarivanjem dohotka) • Oporezivi dohodak je manji od zbira prihoda po osnovu: – troškova vezanih za ostvarenje dohotka – izuzimanja određenih prihoda od oporezivanja – ostalih oslobađanja i olakšica
Predmet oporezivanja • U okviru PDG oporezuju se sledeći prihodi: – – – Zarade Prihodi od samostalne delatnosti Prihodi od autorskih prava, intelektualne svojine i sl. Prihodi od kapitala Kapitalni dobici Ostali prihodi – Brojne vrste prihoda uglavnom socijalnog i humanitarnog karaktera (npr. socijalna pomoć, penzije i invalidnine, otpremnine, učeničke i studentske stipendije, premije i regresi za poljoprivredu i dr. ) izuzete su od oporezivanja
Porez na zarade • Zarada čini preko 80% oporezivih prihoda fizičkih lica u Srbiji – Porez na zarade učestvuje sa oko 77% u prihodima od poreza na dohodak • Poreski obveznik –. . . je fizičko lice koje ostvaruje zaradu • . . . a poslodavac je poreski platac • Poreska osnovica –. . . je bruto zarada i druga lična primanja iz radnog odnosa umanjeni za neoporezivi iznos • Neoporezivi minimum u 2012. iznosi oko 11. 000 dinara • Poreska stopa - proporcionalna i iznosi 10% • Poreska oslobađanja – relativno brojna, ali nisu bilansno značajna (prevoz do posla, dnevnice, smeštaj na službenom putu, premije dobrovoljnog penzijskog osiguranja do određenog limita i dr. )
Doprinosi za socijalno osiguranje • Pored poreza, na zarade se plaćaju i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje –. . . platac doprinosa je poslodavac • Osnovica za obračun doprinosa: – Bruto zarada (ne umanjuje se za neoporezivi iznos) – Najviša osnovica za obračun doprinosa – petostruka prosečna zarada u Srbiji – Najniža osnovica za obračun doprinosa – 35% prosečne zarade u Srbiji • Stope doprinosa (37, 8%): – Penzijsko i invalidsko osiguranje 24% (12% na teret zaposlenog i 12% na teret poslodavca) – Zdravstveno osiguranje 12, 3% (6, 15% na teret zaposlenog i 6, 15% na teret poslodavca) – Osiguranje za slučaj nezaposlenosti 1, 5% (0, 75% na teret zaposlenog i 0, 75% na teret poslodavca)
Obračun poreza na zaradu i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje 1. Neto zarada 2. Porez na zaradu [(4)-11. 000] x 10% 3. Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje na teret zaposlenog (4) x 18, 9%*** 4. Bruto zarada (1)+(2)+(3) 5. Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje na teret poslodavca (4) x 18, 9%*** 6. Ukupan trošak poslodavca (4)+(5) ***Osim u slučaju kada je bruto zarada viša od najviše osnovice za obračun doprinosa. U tom slučaju osnovicu za obračun doprinosa predstavlja ta najviša osnovica, koja je jednaka petostrukoj prosečnoj mesečnoj zaradi u Srbiji
Primer obračuna poreza i doprinosa na zaradu
Porez na prihode od samostalne delatnosti • Predmet oporezivanja – prihod ostvaren pružanjem profesionalnih usluga, kao i od drugih delatnosti, koji nije oporezovan po drugom osnovu • Poreski obveznik – preduzetnik (npr. frizeri, advokati, poljoprivrednici. . . ) • Poreska osnovica - oporeziva dobit koja se utvrđuje: – u skladu za Zakonom o porezu na dobit (preduzetnici koji vode dvojno knjigovodstavu) ili – Zakonom o porezu na dohodak građana (preduzetnici koji vode prosto knjogovodstvo) • Poreska stopa iznosi 10% • Poreske olakšice se odobravaju na način definisan Zakonom o porezu na dobit
Porez na prihode od samostalne delatnosti • Mogućnost paušalnog oporezivanja – za lica koja nisu u stanju da vode poslovne knjige ili bi im vođenje knjiga otežalo obavljanje delatnosti • Paušalni prihod i iznos poreske obaveze određuje Poreska uprava • Pravo na paušalno oporezivanje nemaju: – Osnivači ortačkih radnji – Preduzetnici koji ostvaruju prihod iznad određenog iznosa (sada preko 8 mliona dinara) – Obveznici PDV, i dr.
Porez na prihode od autorskih prava, intelektualne svojine i sl. • Poreski obveznik – fizičko lice imalac prava ili naslednik koji ostvaruju prihod po ovom osnovu • Poreska osnovica – neto prihod (bruto prihod umanjen za stvarne ili normirane troškove koji iznose 34%/43%/50% bruto prihoda) • Nominalna poreska stopa iznosi 20% –. . . a efektivna? • Nema poreskih oslobađanja –. . . ali postoji mogućnost vremenskog razgraničenja prihoda do 5 godina
Porez na prihode od kapitala • Predmet oporezivanja – prihodi od kamata, dividendi, udela u dobiti, izdavanja u zakup nepokretnosti • Poreski obveznik – fizičko lice koje ostvaruje te prihode • poreski platac je preduzeće koje isplaćuje dividendu, banka koja isplaćuje kamatu. . . • Poreska osnovica - ostvareni bruto prihodi • Poreska stopa iznosi 15% • Poreska oslobađanja – kamate na dinarsku štednju i prihod od hartije od vrednosti države i NBS
Obračun poreza na dohodak fizičkih lica po osnovu dividende/kamate/zakupnine Vrsta prihoda Dividenda 1. Bruto prihod 10. 000 2. Poreska osnovica 10. 000 3. Poreska stopa 4. Poreska obaveza (2) x (3) 15% 1. 500
Porez na kapitalne dobitke • Predmet oporezivanja – kapitalni dobitak koji se definiše kao razlika između prodajne i revalorizovane nabavne cene – oporezuje se realizovani dobitak prilikom prodaje: • prava vlasništva nad nekretninama • udela i vlasničkih hartija od vrednosti i dr. • Poreska osnovica – pozitivna razlika između prodajne cene i revalorizovane nabavne cene • Prodajna cena je ugovorene cena ili cena koju odredi poreski organ (ako je ugovorena cena manja od tržišne) • Poreska stopa iznosi 15% • Mogućnost prebijanja kapitalnih dobitaka i kapitalnih gubitaka, kao i prenošenje gubitaka u naredni period (do pet godina) • Poresko oslobađanje – pri prodaji nekretnina, ako poreski obveznik ostvareni prihod iskoristi za rešavanje stambenog pitanja (sopstvenog ili članova porodice)
Porezi na ostale prihode • Ostali prihodi – od izdavanje pokretnih stvari u zakup, dobitaka od igara na sreću, od osiguranja lica, prihodi sportista i sportskih stručnjaka i dr. • Poreski obveznik - fizičko lice koje ostvruje navedene prihode – Poreski platac – isplatilac prihoda • Poreska osnovica – ostvareni bruto prihod umanjen za normirane troškove • Kod igara na sreću nema normiranih troškova, ali postoji minimalni iznos za oporezivanje • Poreska stopa iznosi 20%
Godišnji porez na dohodak građana • Poreski obveznici su: – Lica koja su ostvarila dohodak veći od trostrukog iznosa godišnje prosečne zarade • Godišnji PDG u Srbiji plaća oko 17 hiljada ljudi (<1% ukupnog broja poreskih obveznika) • Predmet oporezivanja – zbirni iznos svih oblika prihoda osim prihoda od kapitala, kapitalne dobiti i dobitaka od igara na sreću • Dohodak za oporezivanje – Zbirni godišnji prihod umanjen za porez na dohodak i doprinose za socijalno osiguranje plaćene tokom godine, kao i za neoporezivi deo dohotka
Godišnji porez na dohodak građana Ø Poreska osnovica - razlika između dohotka za oporezivanje i ličnih odbitaka: • Za poreskog obveznika u iznos od 40% od prosečne godišnje zarade u Srbiji • Za svako izdržavano lice u iznosu 15% od prosečne godišnje zarade u Srbiji • Navedeni odbici mogu da iznose najviše 50% dohotka za oporezivanje Ø Poreske stope su progresivne i iznose: • 10% - do nivoa šestostruke prosečne godišnje zarade, odnosno 15% na iznos preko šestostruke prosečne godišnje zarade • 10% do nivoa osmostruke prosečne godišnje zarade, odnosno 15% na iznos preko osmostruke prosečne godišnje zarade (za rezidente strance i rezidente građane Srbije upućene na rad u inostranstvo)
- Slides: 23