POREZ NA DOBIT RAZVITAK POJAM I KARAKTERISTIKE POREZA
POREZ NA DOBIT
RAZVITAK, POJAM I KARAKTERISTIKE POREZA NA DOBIT Porez na dobit je: - oblik uvršten u većinu suvremenih poreznih sustava, - pretpostavka za njegovo uvođenje bila je pojava društva kapitala sredinom 19. st. , - “proizvod” 20. st. , - svojevrsno osiguranje poreza na dohodak fizičkih osoba, - sličan je porezu na dohodak, ali predstavlja samostalni porezni oblik.
IMA LI SMISLA OPOREZIVATI PODUZEĆA? • S pravnog stajališta ima–jer su poduzeća osobe. • S ekonomskog stajališta nema – jer samo stvarne osobe mogu platiti porez. • Opravdanja za oporezivanje poduzeća posebnim porezom: • poduzeća se mogu smatrati zasebnim osobama, osobito ona velika, s velikim brojem dioničara koji, upravo zbog toga što ih ima mnogo mogu slabo kontrolirati uprave tih poduzeća, • poduzeće od društva dobiva neke povlastice, među kojima je najvažnija ograničena odgovornost dioničara - porez na dohodak poduzeća može se shvatiti kao naknada korisnika povlastice • “porez na dohodak poduzeća” štiti integritet poreza na dohodak pojedinca - kada poreza na dohodak ne bi bilo, pojedinci bi mogli smanjivati svoju poreznu obvezu akumulirajući dohodak unutar poduzeća
POREZ NA DOHODAK I POREZ NA DOBIT • Veliki problem prilikom oporezivanja predstavlja i nedovoljno definiran odnos između poreza na dobit i poreza na dohodak: a) teško je odrediti gdje prestaje dohodak pravne , a gdje počinje dohodak fizičke osobe, b) javlja se ekonomsko dvostruko oporezivanje. • Iako više nije upitno treba li dobit oporezivati ili ne nema općeprihvaćenog stajališta o tome kako i na koji način to treba učiniti.
OBVEZNIK POREZA NA DOBIT – PRAVNA OSOBA • Obveznik poreza na dobit je pravna i fizička osoba. • Kao pravna osoba, porezni obveznik može biti: • trgovačko društvo i druga pravna osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi • tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident).
OBVEZNIK FIZIČKA OSOBA • Porezni obveznik je i fizička osoba, koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na. • Porezni obveznik je i fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak: a) ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 3. 000, 00 kuna, ili b) ako ispunjava dva od sljedeća tri uvjeta: – u prethodnom poreznom razdoblju ostvario je dohodak veći od 400. 000, 00 kuna, – ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2. 000, 00 kuna, – u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.
OBVEZNICI POREZA NA DOBIT NISU: • tijela državne, regionalne i lokalne uprave, • Hrvatska narodna banka, državne ustanove, ustanove lokalne vlasti, • neprofitne organizacije poput državnih zavoda, vjerskih zajednica, političkih stranaka, sindikata, komora, udruga građana, zaklada i fundacija, te • otvorenih investicijskih fondova koji su osnovani i posluju u skladu sa zakonom po kojemu su osnovani.
POREZNI OBVEZNICI • Iznimno, tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave, Hrvatska narodna banka, državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije, ako obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, obveznici su poreza na dobit za tu djelatnost. • Porezni obveznik je i svaki onaj poduzetnik koji SE NE UBRAJA U PRETHODNO NAVEDENE KATEGORIJE, a koji nije obveznik poreza na dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka i čija se dobit ne oporezuje drugdje.
POREZNA OSNOVICA • Porezna osnovica je dobit koja se izračunava kao razlika između prihoda i rashoda utvrđenih prema računovodstvenim propisima →to znači da se kao polazna veličina uzima učinak poslovanja, tj. dobit, ali se ona ispravlja, povećava i smanjuje za prihode i rashode koji se priznaju u porezne svrhe. • Rashodima poreznog razdoblja ne smatraju se rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika niti su posljedica obavljanja djelatnosti.
UTVRĐIVANJE POREZNE OSNOVICE • Za rezidenta je porezna osnovica ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu, • Za nerezidenta: dobit ostvarena u Hrvatskoj. U poreznu osnovicu ulazi i dobit ostvarena u postupku likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, a porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine, ako Zakonom nije drukčije određeno. • Zakon posebno definira stavke koje uvećavaju odnosno umanjuju dobit. Propisuju se prihodi, odnosno rashodi koji utječu na konačnu veličinu osnovice poreza na dobit. • Dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. • Računovodstvena dobit/ gubitak (RDG) • + povećanje se za porezno nepriznate rashode • - umanjuje se za porezno priznate rashode • - umanjuje se za preneseni porezni gubitak (ukoliko postoji) • - umanjuje se za ukupni iznos olakšica, oslobođenja i poticaja • = POREZNA OSNOVICA
UTVRĐIVANJE POREZNE OSNOVICE • Porezni obveznik koji u prethodnom poreznom razdoblju nije ostvario prihode veće od 3. 000, 00 kuna može poreznu osnovicu utvrditi prema novčanom načelu. • Porezna osnovica utvrđuje se tako da se porezna osnovica prije propisanih dodatnih uvećanja ili umanjenja uveća ili umanji za određene nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane dobitke/gubitke.
POREZNA SE OSNOVICA UMANJUJE ZA: 1. prihode od vrijednosnih usklađenja financijske imovine 2. prihode od rezerviranja 3. prihode od nerealiziranih tečajnih razlika 4. prihode od ostalih nenovčanih transakcija 5. povećanja potraživanja od poslovnih aktivnosti 6. povećanja kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u prihode 7. povećanja zaliha 8. smanjenja kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti 9. smanjenja kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode 10. ostale korekcije koje smanjuju dobit.
POREZNA OSNOVICA SE UVEĆAVA ZA: 1. rashode (gubitke) od vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 2. rashode (gubitke) od vrijednosnih usklađenja financijske imovine 3. rashode vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupca za isporučena dobra i obavljene usluge 4. 5. rashode od nerealiziranih 6. rashode od ostalih nenovčanih transakcija rezerviranja tečajnih razlika
POREZNA OSNOVICA SE UVEĆAVA ZA: 7. smanjenja potraživanja od poslovnih aktivnosti 8. smanjenja kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u prihode 9. 10. smanjenja povećanja kratkoročnih obveza zaliha od poslovnih aktivnosti 11. povećanja kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode 12. ostale korekcije koje povećavaju dobit
POREZNA STOPA Porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi: 1. 12% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 3. 000, 00 kuna, ili 2. 18% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 3. 000, 01 kuna.
POREZNI GUBITAK • Porezno priznati rashodi veći od porezno priznatih prihoda osnovica za obračun poreza negativna • Gubitak se prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u slijedećih pet godina. • Porezni gubitak nadoknađuje se u slijedećem poreznom razdoblju te se osnovica umanjuje najprije za gubitak starijeg datuma • Ako u roku od 5 godina ne ostvari pozitivnu (oporezivu) poreznu osnovicu, obveznik gubi pravo na odbitak
OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA, POTICAJI ULAGANJA 1) OSLOBOĐENJA ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA GRADA VUKOVARA 2) POREZNE OLAKŠICE PREMA ZAKONU O POTICANJU ULAGANJA
1) OSLOBOĐENJA ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA GRADA VUKOVARA • (1) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, ne plaćaju porez na dobit. (2) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, plaćaju 50% od propisane stope poreza.
POREZNO RAZDOBLJE • Porez na dobit utvrđuje se za porezno razdoblje koje je u pravilu kalendarska godina. • Iznimno Porezna uprava može na zahtjev poreznog obveznika odobriti da se porezno razdoblje i kalendarska godina razlikuju, pri čemu porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne može mijenjati TRI GODINE. • Porezno razdoblje i obveza plaćanja poreza na dobit i vođenja poslovnih knjiga, prema propisima o računovodstvu za poduzetnike fizičke osobe počinje od početka poreznog razdoblja koje slijedi nakon poreznog razdoblja u kojemu su ispunjeni propisani uvjeti.
OBRAČUN I PLAĆANJE POREZA NA DOBIT • Porezna obveza utvrđuje se na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama i na temelju prijave poreza na dobit (obrazac PD) • Prijava se PU podnosi najkasnije 4 mjeseca nakon (kraj travnja) isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez te sadrži i bilancu i račun dobiti i gubitka • Obveza se plaća danom podnošenja prijave • Tijekom slijedeće godine obveznik mjesečno plaća predujmove poreza na temelju porezne prijave za prethodno razdoblje
VII. 2004. IX. 2004. XI. 2004. I. 2005. III. 2005. VII. 2005. IX. 2005. XI. 2005. I. 2006. III. 2006. VII. 2006. IX. 2006. XI. 2006. I. 2007. III. 2007. VII. 2007. IX. 2007. XI. 2007. I. 2008. III. 2008. VII. 2008. IX. 2008. XI. 2008. I. 2009. III. 2009. VII. 2009. IX. 2009. XI. 2009. I. 2010. III. 2010. VII. 2010. IX. 2010. XI. 2010. I. 2011. III. 2011. VII. 2011. IX. 2011. XI. 2011. I. 2012. III. 2012. VII. 2012. IX. 2012. XI. 2012. I. 2013. III. 2013. VII. 2013. * PRIHODI OD POREZA NA DOBIT (U MIL. KUNA) 2, 500 2, 000 1, 500 1, 000 500 0
POREZ PO ODBITKU Porez po odbitku jest porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj. Porezni obveznik poreza po odbitku je isplatitelj. Porezna osnovica poreza po odbitku je bruto iznos naknade koju tuzemni isplatitelj plaća nerezidentu – inozemnom primatelju. Porez po odbitku plaća se na kamate, dividende, udjele u dobiti te na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava) koje se plaćaju inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe. Porez po odbitku plaća se i na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge, plaćene inozemnim osobama.
POREZ PO ODBITKU Porez po odbitku plaća se po stopi od 15% osim za dividende i udjele u dobiti na koje se porez po odbitku plaća po stopi od 12%. Porez po odbitku plaća se po stopi od 20 % na sve vrste usluga koje nisu navedene, a koje su plaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u državama koje se smatraju poreznim utočištima ili financijskim centrima, osim država članica Europske unije te država s kojima je Republika Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a država je objavljena na Popisu država koji donosi ministar financija i koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva financija i Porezne uprave Republike Hrvatske.
- Slides: 23