Poremeaji u ponaanju djece i mladei Poremeaji u

Poremećaji u ponašanju djece i mladeži

Poremećaji u ponašanju široka lepeza ponašanja različitih manifestacija, obilježja, intenziteta, trajanja, složenosti, opasnosti, štetnosti djeca od 0 do 18 (21) godine - dijete (0 -14) - maloljetnici (14 -18) - mlađe punoljetne osobe (18 -21) -

Petermann i suradnici (1999. g. ) - smetnje sluha počinju najranije, slijede ih poremećaji pažnje/hiperaktivnosti i opozicijsko ponašanje - poremećaji ponašanja i delikventno ponašanje pokazuju slično vrijeme prve manifestacije - poremećaji s kasnijim početkom depresivne smetnje i konzumiranje supstanci

Definicije - Dobrenić i Poldrugač – poremećaji u ponašanju predstavlja skupni naziv za sve one pojave biološke, psihološke i socijalne geneze koje manje ili više pogađaju pojedinca i nepovoljno djeluju na njegove aktivnosti i reaktivnosti, te neugodno, štetno i opasno utječu na druge pojedince ili društvene organizacije (obitelj, dječje ustanove, školu, užu i širu zajednicu) - Uzelac – ponašanje koje se znatnije razlikuje od uobičajenog ponašanja većine mladih određene sredine, ponašanje koje je štetno i/ili opasno kako za osobu koja se tako ponaša, tako i za njezinu širu okolinu, te ponašanje koje zbog toga iziskuje dodatnu stručnu i/ili širu društvenu pomoć radi uspješne socijalne integracije takve osobe - Singer i Mikšaj – pod pojmom delikvencije podrazumijevaju samo ona ponašanja kojima se ostvaruju različita obilježja kaznenih djela

Neka djeca ostaju bez adekvatne intervencije zbog roditelja koji: - smatraju kako je s njihovom djecom sve u redu - ne prepoznaju određene simptome, a oni koji ih i prepoznaju, neugodno im je tražiti pomoć - s porastom dobi djeteta opada njihova spremnost na djelovanje (roditelji su najviše spremni na djelovanje kod polaska djeteta u školu)

Hrvatska - maloljetnička delikvencija – opisuje činjenje kaznenih djela - poremećaji u ponašanju – rizična ponašanja Myschker - Poremećaj ponašanja je, u odnosu na specifično vrijeme, kulturu i očekivane norme, odstupajuće maladaptivno ponašanje, koje je uvjetovano organski i/ili reakcijom na milje, te koje zbog višedimenzionalnosti, učestalosti i težine oslabljuje potencijale za razvoj djeteta, učenje i rad i koje ne može biti prevladano ili ne može biti dovoljno prevladano bez posebne pedagoško-terapeutske pomoći

U američkoj literaturi i praksi, ponašanja koja smo označili poremećajima u ponašanju, najčešće se definiraju kroz tri klasifikacijska sustava vezano uz probleme ponašanja, socijalne, te emocionalne probleme djece i mladeži. To su: 1. Klasifikacija DSM – IV koju najčešće koriste stručnjaci za mentalno zdravlje 2. Klasifikacija u sustavu navodi ozbiljne emocionalne smetnje učenika. Time su bili isključeni socijalno neprilagođeni učenici iz sustava posebne brige u školi. Sada je u uporabi novi naziv emocionalni i ponašajni poremećaji koji podrazumijeva drugačiji pristup učenicima u odnosu na raniji 3. Klasifikacija prema dimenzijama ponašanja – alternativna klasifikacija paradigma na temelju faktorske i klaster analize, autora Achenbacha i suradnika (internalizirani i eksternalizirani simptomi)

Poremećaji u ponašanju: 1. 2. 3. 4. Predstavljaju značajnije odstupanje od uobičajenog i društveno prihvaćenog ponašanja određene sredine za specifičnu dob i spol djeteta, te situaciju Predstavljaju neposredno ili posredno ugrožavajuću, štetnu, opasnu situaciju za samo dijete (tj. imaju negativne posljedice na obrazovno, socijalno, emocionalno i ukupno funkcioniranje djeteta u svakodnevnom životu) i/ili za njegovu sredinu Ukazuju na jasne pokazatelje budućeg nepovoljnog razvoja djeteta ukoliko se ne intervenira Zahtjevaju dodatnu stručnu ili širu društvenu pomoć bez koje sama osoba ne može prevladati teškoće

Smjernice za definiranje, procjene i praćenje pojave poremećaja u ponašanju djece i mladeži na području RH: - - interdisciplinirano i međuresorski dogovoriti kriterije i standarde procjene pojave s posebnim naglaskom na štetnost/opasnost ponašanja za dijete i/ili druge i društvo istražiti rasprostranjenost pojave poremećaja u ponašanju djece i mladeži na lokalnoj i državnoj razini prihvatiti jedinstvenu definiciju, klasifikaciju i evidenciju pojave poticati rad s roditeljima na senzibilizaciji u uočavanju poremećaja u ponašanju djece i prihvaćanju suradnje sa stručnjacima