PONAVLJANJE GRADIVA PRVOG POLUGODITA VJERONAUK 1 RAZRED 3

PONAVLJANJE GRADIVA PRVOG POLUGODIŠTA VJERONAUK 1. RAZRED 3. EKONOMSKa ŠKOLA

1. Što je adolescencija? Adolescencija je razvojna dob između djetinstva i zrele, odrasle dobi. To je razdoblje u kojem mlada osoba propituje svoj život, svoju okolinu, svijet…

Zašto je važno postavljanje životnih pitanja u tom razdoblju? Postavljanje životnih pitanja je važno zato da bi osoba aktivno sudjelovala u izgrađivanju vlastitih stajališta, a ne da pasivno promatra život oko sebe i bez promišljanja prihvaća tuđa stajališta. Sve to dovodi do izgradnje zaista zrele osobe.

Što je osoba? Osoba je individua koja ima duhovnu narav.

Po čemu se čovjek razlikuje od drugih stvorenja? Čovjek je stvoren na sliku Božju - ima svijest o sebi, razum, slobodnu volju, kreativan je, ima dušu i sposoban je ljubiti.

Na čemu se gradi samopoštovanje i što ono uključuje? Samopoštovanje se gradi na samopouzdanju, tj. na povjerenju u vlastite snage i osjećaju vlastite vrijednosti. Samopoštovanje uključuje poštivanje vlastitih osjećaja, potreba i zahtjeva, ali i poštivanje drugih ljudi.

Što je sreća i što ju narušava? Sreća je stanje potpunog zadovoljenja vlastitih težnji Sreću narušava zlo

Navedi neke filozofske pravce koji nude „recept” za sreću Stoicizam Epikureizam Ateizam Nihilizam Kršćanstvo

Kako se prema stoicizmu postaje sretan? Stoici smatraju da čovjek postaje sretan ukoliko živi u skladu s prirodom svijeta i sa vlastitom razumnom prirodom i ne dozvoljava da zlo utječe na njega.

Kako se postaje sretan prema epikureizmu? Prema epikureizmu čovjek postaje sretan kad bježi od boli i zla, tj. traži užitke i dobro (one užitke koji ne uzrokuju nemir i grižnju savjesti)

Kako ateizmu gleda na sreću tj. na zlo? Ateisti smatraju da zlo motivira čovjeka na razvoj i usavršavanje. Patnja i zlo su snažno sredstvo čovjekova osvješćivanja.

Kako nihilizam gleda na sreću? Nihilisti smatraju da je sve besmisleno, te da čovjek ne može biti sretan. Za njih čovjek je osuđen da živi i radi kao da smisao postoji, iako zna da ga nema.

Kako kršćansvo gleda na sreću tj. na zlo? Kršćani smatraju da su grijeh i patnja posljedica grijeha prvih ljudi. Ono je svjesno patnje i zla u svijetu, ali prihvaćanjem i osmišljavanjem te patnje čovjek dobiva puninu i polako ide ka savršenstvu (primjer Isusovog prihvaćanja križa).

Kako materijalizam tumači život nakon smrti? Materijalizam tvrdi da poslije smrti nema ničega i stoga život treba živjeti ovdje i sada.

Kako istočne religije gledaju smrt? Istočne religije uz pojam smrt vežu i pojam reinkarnacije – uvjerenje kako je ovaj život jedan od mnogih utjelovljenja i kako nakon smrti slijedi novi život u biljnom, životinjskom ili ljudskom obliku.

Kako kršćanstvo gleda na smrt? Kršćanstvo ne prihvaća niti jednu krajnost (ni materijalizam ni reinkarnaciju), već smatra da je smrt prijelaz u novi, vječni život. Trenutni život je jedinstvena prilika.

Koja je razlika između životnih ciljeva i životnog smisla? Životni ciljevi su pojedinačni, promjenjivi i predstavljaju određene stepenice koje čovjeka vode ka ispunjenju života. Životni smisao ne može doći od prolaznih stvari, njega može dati samo apsolutno biće, tj. Bog.

Što znači transcedentno? Transcedentno označava nešto se ne može iskustvom spoznati (npr. Bog)

Što je religija? Religija je izvanjsko očitovanje štovanja nekog višeg bića unutar zajednice koja ima određeni okvir i pravila.

Što je magija? Magija je vjerovanje u postojanje natprirodnih sila kojima čovjek može ovladati kako bi činio dobro ili loše.

Koja je razlika između magije i religije? Religija polazi od stava poniznosti, tj. da ne može raditi sve što želi, dok magija polazi od stava da može ovladati natprirodnim silama i koristiti ih kako želi.

Koji su oblici religioznog ponašanja? Oblici religioznog ponašanja su: obredi, poseban moral i molitva.

Koje oznake ima svaka religija? Svaka religija ima: vlastitu povijest, utemeljitelja, mjesto i vrijeme nastanka, svete spise, kult.

Što je monoteizam? Monoteizam je vjerovanje u jednoga Boga.

Što je politeizam? Politeizam je vjerovanje u više bogova.

Ukratko opiši vjerovanje u pretpovijesnom razdoblju. U pretpovijesnom razdoblju čovjek je politeist; najčešće ne poznaje dobro bogove jer mu se nisu objavili; bogovima prinosi žrtve kako bi ih udobrovoljio; bogovi su izrazito daleki i teško dostupni pojedincu.

Ukratko opiši vjerovanje u židovstvu. Kod Židova Bog se objavljuje, predstavlja se, ali i dalje pojedinac komunicira s njim preko posrednika. Bog je uzvišen i vjernici mu prinose žrtve kako bi ga udobrovoljili.

Ukratko opiši vjerovanje u kršćanstvu. Kod kršćana Bog je blizak, svatko može komunicirati s njim bez posrednika. Kršćani ne prinose žrtvu Bogu, već se događa inverzija - Bog žrtvuje vlastitig Sina kako bi pomogao čovjeku.

Što znači naravna objava boga? Naravna objava Boga znači da se Bog objavljuje neizravno, preko onoga što je stvorio. Mi ga prepoznajemo preko stvorenja, tj. cijeloga svijeta.

Što znači nadnaravna objava Boga? Nadnaravna objava Boga znači da se Bog objavljuje neposredno, otkrivajući čovjeku nešto do čega on sam ne bi mogao nikada doći ili spoznati.

Opiši hinduizam Hinduizam je religija nastala u Indiji. Nema posebnog utemeljitelja. Sveti spisi se zovu Vede. Hinduisti vjeruju u Brahmana koji je nespoznatljivi i apsolutni bog. Tu su još i bogovi Šiva i Višna kao najpoznatiji, ali imaju još mnoštvo bogova. Hinduizam naglašava način života, a ne način mišljenja. Izvor hinduskog morala je Manuov zakonik u kojem se opisuje hinduistička religija, pravo, običaji, politika… Prihvaća se podjela ljudi na kaste.

Opiši budizam Budizam se razvija unutar hinduizma u Indiji. Utemeljio ga je Siddharta Gautama, koji je prozvan Buddha (Probuđeni). Sveti spisi su im Budine propovijedi. Budisti vjeruju u reinkarnaciju, a cilj je postizanje nirvane. Budisti vrše kult tako da iskazuju štovanje Buddhi na najrazličitije načine.

Opiši konfucijanizam Religiju utemeljuje Konfucije. Jedna od najznačajnijih religija u Kini. Najvažniji sveti spisi su Pet klasika. U središtu njegova nauka je krepost ren, koja predstavlja i dobrotu i dobrohotnost i čovjekoljublje i srdačnost. Cilj je poboljšati društvo.

Opiši taoizam Utemeljitelj taoizma je Lao-zi. Temeljno djelo religije je Knjiga o putu i njegovoj kreposti. Osnova taoizma je pojam tao – nepromjenjiv, prije svih stvari i od njega potječe yin (muški princip) i yang (ženski princip). Taoizam potiče smirenost, nedjelovanje i izbjegavanje napetosti kako bi se nasljedovala nepromjenjivost taoa.

Opiši židovstvo Židovstvo je najstarija monoteistička religija. Nema posebnog utemeljitelja, ali za razvoj židovstva su posebno zaslužni Abraham, Mojaije i Izrael (Jakov). Za Židove sveta knjiga je Tora, a posebnu pažnju pridaju i Talmudu i Zoharu. Židovi imaju snažan osjećaj pripadnosti narodu i Bogu. Okupljaju se u sinagogama koje predstavljaju zamjenu za Hram. Temelj morala su im Deset Božjih zapovijedi, a još posebno obdržavaju obrezivanje muškaraca, svetkovanje subote i zabranu konzumiranja mesa nekih životinja. Najpoznatiji blagdani su: Roš ha-šana, Jom kipur, Pesah (glavni blagdan), Sukot, Hanuka, Purim, Šavuot. Židovski učitelj zove se rabin.

Opiši islam Povijest islama je vezana za utemeljitelja te religije – Muhameda. Bog je Alah. Religija je osnovana početkom 7. st. (622. godina) – prelaskom Muhameda iz Meke u Medinu (hidžra). Sveta knjiga je Kur’an. Pet stupova islama su: ispovijest vjere, obredna molitva, ramazanski post, obavezan vjerski prinos, hodočašće u Meku barem jednom u životu. Postoje dva blagdana: Ramazanski bajram i Kurban-bajram. Obredi se održavaju u džamiji i vodi ih imam. Muslimani redovito mole pet puta dnevno. Zabranjeno im je jesti svinjetinu, piti alkohol ili konzumirati omamljujuća sredstva.

Opiši kršćanstvo Kršćanstvo je osnovano prije otprilike 2000 god. od Isusa iz Nazareta. Do 313. god. bilo je proganjano. Isus je imao 12 apostola i 72 učenika koji nakon njegovog uzašašća nastavljaju širiti njegov nauk. Kršćanski sveti spis je Biblija koja se sastoji od Starog zavjeta (46) i Novog zavjeta (27). Isus se nastavlja na židovstvo, ali ga dopunjava. Sažimlje sve židovske zakone u dvije zapovijedi ljubavi. Uči da je ljubav temelj svega i da smo svi braća jer nam je jedan Otac na nebu. Krščani štuju Boga u euharistiji - nekrvna žrtva Novoga saveza – spomen čin Isusove muke.

Koja je Razlika kršćanstva i drugih religija? Kršćanstvo se temelji na principu ljubavi, dok se druge religije temelje na principu zakona. Za kršćane je ljubav uvijek na prvom mjestu, čak i po cijenu kršenja zakona. U kršćanstvu Bog silazi čovjeku, i toliko mu je blizak da ga naziva Abba - tatica

Što je ekumenizam? Ekumenizam je nastojanje oko približavanja razdvojenih kršćanskih zajednica s ciljem ponovnog ujedinjenja u jedinstvenu Crkvu.

Koji je ispravan način za ekumensko djelovanje? Ispravan način za ekumensko djelovanje je dijalog, poštivanje različitosti, inzistiranje na sličnostima i dopuštanje određenih iznimki.

Što je međureligijski dijalog? Nastojanje na međusobnom upoznavanju, razgovoru i razumijevanju između kršćanstva i drugih nekršćanskih religija.