Ponaanje proizvoaa na tritu savrene konkurencije Copyright 2004

Ponašanje proizvođača na tržištu savršene konkurencije Copyright © 2004 South-Western IX glava

Tržište savršene konkurencije • Tržište savršene konkurencije ima sledeća svojstva: • Na tržištu ima mnogo kupaca i prodavaca. • Dobra koja su u ponudi imaju iste karakteristike. • Firme mogu slobodno da uđu na i da izađu sa tržišta. Copyright © 2004 South-Western

Tržište savršene konkurencije Zahvaljujući svojim karakteristikama, na tržištu savršene konkurencije: • Akcije svakog pojedinačnog kupca ili prodavca imaju zanemarljiv uticaj na tržišnu cenu. • Svaki prodavac i kupac prihvata tržišnu cenu kao zadatu. Odnosno moraju da prihvate cenu koju je odredilo tržište. Copyright © 2004 South-Western

Prihod firme na tržištu savršene konkurencije • Ukupan prihod firme je jednak proizvodu prodajne cene i prodate količine UP = (P Q) • Ukupan prihod je proporcionalan količini proizvodnje. Copyright © 2004 South-Western

Prihod firme na tržištu savršene konkurencije • Prosečan prihod (PP) prikazuje koliko firma prihoduje od prodaje tipične jedinice proizvoda. • Prosečan prihod je jednak odnosu ukupnih prihoda i obima prodatih proizvoda. Copyright © 2004 South-Western

Prihod firme na tržištu savršene konkurencije • Na tržištu savršene konkurencije, prosečan prihod je jednak tržišnoj ceni proizvoda. Ovo važi za sve firme bez obzira da li posluju na tržištu savršene konkurencije, monopolističkom itd. • PP = UP/Q • UP = P x Q • PP = P x Q/Q = P Copyright © 2004 South-Western

Prihod firme na tržištu savršene konkurencije • Marginalan prihod (Marginal revenue) je jednak promeni ukupnih prihoda sa povećanjem broja prodatih proizvoda za jednu jedinicu. Odnosno MP nam govori za koliko su se povećali UP sa prodajom dodatne jedinice proizvoda. MP = UP/ Q Copyright © 2004 South-Western

Prihod firme na tržištu savršene konkurencije • Za firme koje posluju na tržištu savršene konkurencije MP je jednak P. Ovo važi samo za firme koje posluju na tržištu savršene konkurencije. Cena je data i povećanje prodaje za jednu jedinicu povećava UP za iznos tržišne cene po jedinici proizvoda. Copyright © 2004 South-Western

Tabela 1: Ukupan, prosečan i marginalan prihod firme na tržištu savršene konkurencije. Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western

Maksimiziranje profita i kriva ponude firme na tržištu savršene konkurencije • Cilj firme na tržištu savršene konkurencije je da maksimizira svoj profit. • Drugim rečima, firma želi da proizvodi količinu proizvodnje kod koje je razlika između UP i UT maksimalna. Copyright © 2004 South-Western

Tabela 2: Maksimizacija profita: Numerički primer Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western

Grafikon 1: Maksimiziranje profita firme na tržištu savršene konkurencije Troškovi i prihodi Firma maksimizira profit proizvodeći količinu pri kojoj je MT=MP MT MT 2 PUT P = MP 1 = MP 2 PVT P = PP = MP MT 1 0 Q 1 QMAX Q 2 Količina Copyright © 2004 South-Western

Maksimiziranje profita i kriva ponude firme na tržištu savršene konkurencije • Profit je maksimalan na nivou proizvodnje u kome je marginalan prihod jednak marginalnom trošku. Copyright © 2004 South-Western

Maksimiziranje profita i kriva ponude firme na tržištu savršene konkurencije • Kada je MP > MT, povećanje proizvodnje doprinosi rastu profita. • Kada je MP < MT, smanjenje proizvodnje doprinosi rastu profita (ušteda na troškovima prevazilazi gubitak u prihodu). • Kada je MP = MT , profit je maksimiziran. Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 2: Marginalan trošak kao kriva ponude firme na tržištu savršene konkurencije Cena P 2 Označeni deo krive MT je kriva ponude firme u dugom roku MT PUT P 1 PVT 0 Q 1 Q 2 Količina Copyright © 2004 South-Western

Kratkoročna odluka firme da obustavi proizvodnju • Privremeno zatvaraje (shutdown) označava kratkoročnu odluku obustave proizvodnje, tokom određenog vremenskog perioda zbog trenutno nepovoljnog stanja na tržištu. • Izlazak (exit) označava dugoročnu odluku napuštanja tržišta. Copyright © 2004 South-Western

Kratkoročna odluka firme da obustavi proizvodnju • Firma razmatra sank odnosno nepovratne ili nenadoknadive troškove (sunk costs), kada odlučuje o tome da li da izađe sa tržišta, ali ih ignoriše kada donosi odluku o privremenom zatvaranju. • Sank troškovi su troškovi koji su već napravljeni i koji ne mogu biti nadoknađeni. Copyright © 2004 South-Western

Kratkoročna odluka firme da obustavi proizvodnju • Firma privremeno obustavlja proizvodnju ukoliko su ukupni prihodi od proizvodnje ispod varijabilnih troškova proizvodnje. • Zatvaranje ukoliko UP < VT • Zatvaranje ukoliko važi odnos UP/Q < VT/Q • Zatvaranje ukoliko važi odnos P < PVT Copyright © 2004 South-Western

Kratkoročna odluka firme da obustavi proizvodnju • Odnosno prilikom donošenja odluke o privremenom zatvaranju firma upoređuje cenu tipične jedinice proizvoda sa prosečnim varijabinim troškovima koji se moraju podneti za proizvodnju tipične jedinice proizvoda. Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 3: Kratkoročna kriva ponude firme na tržištu savršene konkurencije. Troškovi Ako je P > PUT, firma će nastaviti da proizvodi u dugom roku. Kratkoročna ’ kriva ponude MT PUT Ako je P > PVT, firma će nastaviti da proizvodi u kratkom roku. PVT Firma se zatvara u kratkom roku P < PVT 0 Količina Copyright © 2004 South-Western

Kratkoročna odluka firme da obustavi proizvodnju • Deo krive marginalnih troškova koji se nalazi iznad krive prosečnih varijabilnih troškova je KRATKOROČNA kriva ponude firme na tržištu savršene konkurencije. Copyright © 2004 South-Western

Dugoročna odluka firme da izađe sa ili da uđe na tržište • U dugom roku firma napušta tržište ukoliko je izvesno da će u budućnosti ukupni prihodi od proizvodnje biti ispod ukupnih troškova. • Izlazak ukoliko UP < UT • Izlazak ukoliko UP/Q < UT/Q • Izlazak ukoliko P < PUT Copyright © 2004 South-Western

Dugoročna odluka firme da izađe sa ili da uđe na tržište • Odnosno, firma će ukoliko napusti tržište više uštedeti na fiksnim i varijabilnim troškovima proizvodnje nego što je izgubila prihoda zbog prestanka proizvodnje i prodaje. Copyright © 2004 South-Western

Dugoročna odluka firme da izađe sa ili da uđe na tržište • Firma će ući na tržište (enter) ukoliko je to za nju profitabilno, odnosno ukoliko bi ukupni prihodi bili veći od ukupnih troškova. • Ulazak ukoliko UP > UT • Ulazak ukoliko UP/Q > UT/Q • Ulazak ukoliko P > PUT Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 4: Dugoročna kriva ponude firme na tržištu savršene konkurencije Cena Dugoročna ’ kriva ponude Firma ulazi ako P > PUT MT = dugoročna kriva P PUT Firma izlazi ako P < PUT 0 Količina Copyright © 2004 South-Western

Kriva ponude na tržištu savršene konkurencije • Deo krive marginalnih troškova koji se nalazi iznad krive prosečnih ukupnih troškova je DUGOROČNA kriva ponude firme na tržištu savršene konkurencije. Copyright © 2004 South-Western

Kriva ponude na tržištu savršene konkurencije • Kratkoročna kriva ponude • Deo krive marginalnih troškova koji se nalazi iznad krive prosečnih varijabilnih troškova. • Dugoročna kriva ponude • Deo krive marginalnih troškova koji se nalazi iznad krive prosečnih ukupnih troškova. Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 5: Zona profita između cene i PUT (a) Firma koja profitira Cena MT PUT Profit P PUT 0 P = PP = MP Količina Q (količina pri kojoj je profit maksimalan) Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 5: Zona profita između cene i PUT (b) Firma sa gubicima Cena MT PUT P P = PP = MP Gubitak 0 Količina Q (količina pri kojoj je gubitak minimiziran) Copyright © 2004 South-Western

Kriva ponude na tržištu savršene konkurencije • Tržišna ponuda je jednaka sumi individualnih ponuda firmi koje participiraju na tržištu. • Pretpostavka: na tržištu se nalazi 1000 identičnih firmi. U kratkom roku je teško firmama da uđu ili izađu sa tržišta, pa je realna pretpostavka da je broj firmi fiksiran. Copyright © 2004 South-Western

Kratak rok: Tržišna ponuda sa fiksiranim brojem firmi • Po bilo kojoj zadatoj ceni, svaka firma proizvodi i nudi na tržište količinu proizvoda pri kojoj je tržišna cena jednaka marginalnom trošku. • Dok god je cena (MP) iznad PVT, svaka kriva MT pojedinačne firme je ujedno i njena kriva ponude. • Kratkoročna tržišna kriva ponude reflektuje individualne krive marginalnih troškova firmi koje participiraju na tržištu. Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 6: Tržišna ponuda sa fiksiranim brojem firmi (a) Kriva ponude pojedinačne firme (b) Tržišna ponuda Cena MT Ponuda $2. 00 1. 00 0 100 200 Količina (firma) 0 100, 000 200, 000 Količina (tržište) Copyright © 2004 South-Western

Dug rok: Tržišna ponuda sa slobodnim ulazom i izlazom • Pretpostavka: Sve firme imaju pristup istim tehnologijama proizvodnje i istim tržištima faktora proizvodnje. Na taj način sve firme imaju iste krive troškova. Copyright © 2004 South-Western

Dug rok: Tržišna ponuda sa slobodnim ulazom i izlazom • Firme će ulaziti odnosno izlaziti sa tržišta sve dok se profit ne izjednači sa nulom. • Profit = UP – UT • Profit = (P – PUT) x Q • Profit je jednak nuli samo kada se cena izjednači sa prosečnim ukupnim troškovima. Copyright © 2004 South-Western

Dug rok: Tržišna ponuda sa slobodnim ulazom i izlazom • Već smo videli da će firma ma tržištu savršene konkurencije povećavati obim proizvodnje dok se ne izjednače MP i MT, odnosno cena sa MT. • Sada vidimo da sile slobodnog ulaza i izlaza izjednačavaju cenu sa PUT, što implicira da MT i PUT moraju biti jednaki. MT je jednak sa PUT u tački gde je PUT minimalan. • Odnosno P = MP, P = PUT iz čega sledi da je MP = PUT pri efikasnom obimu proizvodnje. Copyright © 2004 South-Western

Dug rok: Tržišna ponuda sa slobodnim ulazom i izlazom • Dugoročni ekvilibrijum na tržištu savršene konkurencije sa slobodnim ulazom i izlazom, zahteva da firme posluju pri efikasnom obimu proizvodnje (efficient scale). • Dugoročna kriva ponude je horizontalna kod tržišne cene. Bilo koja cena iznad ovog nivoa će donositi profit, što će povećavati ulaz novih firmi, čime dolazi do rasta količine ponude sve dok profit ne padne na nulu. Copyright © 2004 South-Western

Figure 7: Tržišna ponuda sa slobodnim ulazom i izlazom (a) Uslov ’ profita koji je jednak nula (b) Tržišna ponuda Cena MT PUT P = minimum PUT 0 Ponuda Količina (firma) 0 Količina (tržište) Copyright © 2004 South-Western

Dug rok: Tržišna ponuda sa slobodnim ulazom i izlazom • Na kraju procesa ulazaka i izlazaka, firme koje su ostale moraju zarađivati nula ekonomski profit. • Proces ulazaka i izlazaka se završava tek kada se cena izjednači sa PUT. Copyright © 2004 South-Western

Zašto firme na tržištu savršene konkurencije nastavljaju da posluju ukoliko im je profit jednak nuli? • Profiit je jednak razlici između UP i UT. • U UT ulaze svi oportunitetni troškovi firme. • U dugoročnoj ravnoteži tržišta, sa nula profitom, UP kompenziraju vlasnike firme za vreme i novac koji su utrošili da bi se odvijao proces proizvodnje. • U dugoročnoj ravnoteži tržišta ekonomski profit je nula, ali je računovodstveni pozitivan. Copyright © 2004 South-Western

Pomeranje tražnje u kratkom i dugom roku • Povećanje tražnje ima za posledicu rast cene i prodate količine u kratkom roku. • Firme zarađuju pozitivan profit jer je sada cena iznad PUT. • Što, povećava ulaz i ponudu u dugom roku. Ovaj proces se odvija sve dok cena ne padne na minimum PUT, gde je ekonomski profit nula. Na kraju je došlo do povećane količine prodaje, dok se cena vratila na stari nivo. Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 8: Povećanje tražnje u kratkom i dugom roku (a) Početno stanje Tržište Firma Price Cena MT PUT P 1 Kratkoročna ponuda P 1 A Dugoročna ponuda Tražnja, T 1 0 Količina (firma) 0 Q 1 Količina (tržište) Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 8: Povećanje tražnje u kratkom i dugom roku (b) Reakcija u kratkom roku Tržište Firma Cena Profit MT PUT P 2 B P 2 P 1 P 1 A T 2 Dugoročna kriva ponude T 1 0 Količina (firma) 0 Q 1 Q 2 Količina (tržište) Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 8: Povećanje tražnje u kratkom i dugom roku (c) Reakcija u dugom roku Tržište Firma Cena MT PUT P 1 B P 2 P 1 S 2 C A Dugoročna kriva ponude D 2 D 1 0 Količina (firma) 0 Q 1 Q 2 Q 3 Količina (tržište) Copyright © 2004 South-Western

Zašto dugoročna kriva tržišne ponude može imati pozitivan nagib • Neki resursi koji se koriste u proizvodnji mogu biti dostupni samo u ograničenim količinama. • Firme mogu imati drugačije troškove. U tom slučaju neke firme mogu zarađivati pozitivan ekonomski profit u dugom roku. • Tada tržišna cena odražava PUT granične firme. Copyright © 2004 South-Western

Zašto dugoročna kriva tržišne ponude može imati pozitivan nagib • Granična firma je firma koja bi napustila tržište u slučaju da je cena niža od ravnotežne. • Ekonomski profit granične firme je nula, dok firme sa nižim PUT zarađuju pozitivan profit. Copyright © 2004 South-Western

Zašto dugoročna kriva tržišne ponude može imati pozitivan nagib • ZAKLJUČNO, OSNOVNA PORUKA JE DA ZATO ŠTO FIRME MOGU LAKŠE DA UĐU NA/IZAĐU SA TRŽIŠTA U DUGOM ROKU, DUGOROČNA KRIVA PONUDE JE ELASTIČNIJA OD KRATKOROČNE. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije • Ako prodavac (preduzeće) može značajno uticati na tržišnu cenu svoje proizvodnje, tada se preduzeće klasifikuje kao nesavršeni konkurent. • Nesavršena konkurencija preovladava u industrijama kad god pojedinačni prodavac/i ima/ju određeni uticaj na cenu proizvoda kojeg prodaju. • Nesavršena konkurencija ne podrazumeva da prodavac ima apsolutnu kontrolu nad cenom proizvoda. To znači da prodavac ima mogućnost da odredi cenu samo u nekom razumnom okviru. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije • Postojanje nesavršene konkurencije ne znači da se prodavci na tržištu neće međusobno nadmetati. Štaviše, nesavršeni konkurenti se često silno bore da povećaju svoj udeo na tržištu. • Suparništvo nesavršenih konkurenata treba razlikovati od savršene konkurencije. Suparništvo nesavršenih konkurenata obuhvata širok dijapazon aktivnosti od agresivne propagande do poboljšanja kvaliteta proizvoda. • Savršena konkurencija ne govori ništa o suparništvu, već samo znači da svako preduzeće može prodati sve što proizvede po datoj tržišnoj ceni. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije monopol • Dok je firma na savršenom tržištu price taker, monopolistička firma je price maker. • Firma je monopolista ukoliko je. . • Jedini prodavac određenog proizvoda i • Ukoliko taj proizvod nema bliske supstitute. U realnom životu monopoli su retki. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije monopol • Fundamentalni razlog postojanja monopola je postojanje barijera slobodnom ulasku na tržište. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije monopol • Barijere ulasku imaju tri izvora: • • Vlasništvo nad ključnim resursom. Vlada daje određenoj firmi ekskluzivno pravo da proizvodi određeni proizvod. a. može biti politička odluka ili b. odluka za koju se smatra da je u javnom interesu. • Prirodni monopol: troškovi proizvodnje su niži kada proizvodi jedna firma u odnosu na situaciju kada ima više proizvođača (ekonomija obima). Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije monopol • Iako je ekskluzivno vlasništvo nad ključnim resursom vrlo važan izvor monopola, u praksi su ovi monopoli veoma retki. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije monopol • Vlade mogu da podignu barijere ulasku na tržište tako što pojedinačnoj firmi daju ekskluzivno pravo proizvodnje i prodaje određenog dobra na određenom tržištu. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije monopol • Zakoni o patentima i autorskim pravima su dva važna primera kako vlada formira monopol koji je u službi javnog interesa. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije monopol • Industrija ima prirodan monopol kada jedna firma može da snabde celo tržište određenim proizvodom ili uslugom sa nižim troškovima nego što bi mogle dve ili više firmi. • Prirodni monopol nastaje usled postojanja ekonomije obima u okviru određenog raspona proizvodnje. Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 9: Ekonomija obima kao izvor monopola Troškovi PUT 0 Količina outputa Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije monopol • Monopol vs. konkurencija • Monopol • • Jedini proizvođač Kriva tražnje sa negativnim nagibom Price maker Smanjuje cenu da bi povećao prodaju • Firma na tržištu savršene konkurencije • • Jedan među mnoštvom proizvođača Horizontalna kriva tražnje Price taker Po istoj ceni prodaje različite količine proizvoda. Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 10: Kriva tražnje firmi na tržištu savršene konkurencije i na monopolističkom tržištu (b) Kriva tražnje monopolističke firme (a) Kriva tražnje firme na tržištu savršene konkurencije Cena Tražnja 0 Količina Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol • Tržište savršene konkurencije i monopol su ekstremne forme tržišne strukture. • Realnost je negde između ova dva ekstremna stanja, gde firme imaju konkurente, ali se ne suočavaju sa toliko intenzivnom konkurencijom da se na tržištu javljaju kao price takers-i. • Dva stanja tržišne strukture koja se nalaze između dve krajnosti su oligopoli i monopolistička konkurencija. • U realnosti najveći broj tržišta ima ili oligopolističku strukturu ili strukturu monopolističke konkurencije. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol • Oligopolističko tržište, odnoso tržište sa imperfektnom konkurencijom podrazumeva industrije u kojima postoji konkurencija, ali intenzitet konkurencije nije takav da su firme price takers-i. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol Karakteristike oligopola • Samo nekoliko prodavaca, koji nude sličan ili identičan proizvod. • Posledica malog broja prodavaca je da svaka akcija bilo kog prodavca pojedinačno može imati značajan uticaj na profite ostalih prodavaca. Odnosno oligopolisti su međuzavisni na način na koji nisu firme na tržištu savršene konkurencije. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol • Zbog malog broja prodavaca, na oligopolističkom tržištu, uvek postoji tenzija između odluke o saradnji i odluke sleđenja sopstvenog intersa. • Najbolja strategija je sarađivati, čime se oligopolisti ponašaju kao monopolista koji nudi male količine proizvoda po ceni koja je iznad marginalnih troškova. • Duopol je oligopol sa dva člana. Duopol je ujedno najprostiji oblik oligopola. Copyright © 2004 South-Western

Tabela 3: Raspored tražnje za vodom Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol Primer sa duopolom Pretpostavimo da je marginalni trošak upumpavanja i dopremanja dodatne jedinice vode na tržište nula. • Cena i količina ponude • Cena vode na tržištu savršene konkurencije bi se izjednačila sa marginalnim troškom, u našem primeru sa nulom. • P = MC = $0 • Q = 120 galona • Cena i ponuđena količina kod monopola je na nivou gde je ukupni profit maksimiziran. • P = $60 • Q = 60 galona Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol • Cena i ponuđena količina • Socijalno poželjna, odnosno efikasna količina vode je 120 galona – tržište savršene konkurencije. • Monopolista proizvodi samo 60 galona. Potrebe potrošača bi ostale nezadovoljene, dok je cena iznad marginalnih troškova. • Koji će izbor napraviti duopolisti? Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol • Duopolisti se mogu dogovoriti, što za posledicu ima monopolističko ponašanje. • Dogovor ili žargonski šurovanje (Collusion) • Dogovor firmi na tržištu u vezi ponuđenih količina i cena po kojima će proizvod prodavati. Grupa firmi koja se dogovara i jedinstveno istupa na tržište formira KARTEL (cartel). Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol • Iako bi oligopolisti u većini slučajeva želeli da formiraju kartele i na taj način zarade monopolistički profit to ponekad nije moguće zahvaljujući akcijama države. Antitrustovski zakoni, kao sastavni deo ekonomske politike države, zabranjuju eksplicitno dogovaranje oligopolista. I ne samo to. Kartel je lakše formirati nego održavati. U okviru kartela se odvijaju stalne borbe oko toga kako podeliti profit. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol • Kako će se ponašati duopolisti u slučaju da se nisu dogovorili? • Ponašanje svakog od njih pojedinačno će zavisiti od njihove pretpostavke o ponašanju onog drugog. • Ukoliko deluju nezavisno jedan od drugog ponuđene količine će biti iznad monopolističkih, dok će cena biti ispod monopolističke. Takođe će pojedinačni i zajednički profiti biti ispod monopolističkog. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol • Perica pretpostavlja da će Žikica snabdeti tržište sa 30 galona. Perica odlucuje da snabde tržište sa 40 galona. • Na tržištu 70 galona po ceni od 50 dolara po galonu. Perica zarađuje 2000 dolara dok Žikica zarađuje 1500 dolara. Snažan motiv za Pericu da poveća ponudu. Njegov profit je iznad monopolističkog, ali je ukupan profit na tržištu ispod monopolističkog (3500 dolara). Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol • Međutim ukoliko Žikica sa druge strane isto pretpostavi da će Perica ponuditi tržištu 30 galona, on respektivno ima motiv da poveća svoju ponudu na 40 galona. • Dve simultane akcije rezultiraju tržišnom ponudom od 80 galona po ceni od 40 dolara po galonu. Pojedinačno (1600 dolara) i zbirno (3 200 dolara) profitiraju manje nego što bi profitirali da su se dogovorili. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol • Ipak, sleđenje sopstvenog interesa ne vodi ceni i profitima koji su na nivou tržišta savršene konkurencije. • Ni Perica ni Žikica neće više povećavati svoju ponudu. Npr. u slučaju da Perica poveća ponudu na 50 galona, njegov profit bi pao na 1 500 dolara (ukupna ponuda na tržištu je onda 90 galona po ceni od 30 dolara po galonu). Stoga je bolje zadržati ovaj nivo proizvodnje. Duopol je dostigao Nešov ekvilibrijum. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol • Sleđenjem sopstvenih interesa dva proizvođača dostižu Nešov ekvilibrijum (Nash equilibrium). Nešov ekvilibrijum je situacija u kojoj ekonomski akteri u međusobnoj interakciji biraju sopstvenu strategiju na bazi pretpostavljene strategije ponašanja drugog. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije oligopol • Posledice ukoliko oligopoli slede sopstveni interes (bez dogovora): • Ukupne ponuđene količine su iznad monopolističke ponude, a ispod ponude na tržištu savršene konkurencije. • Tržišne cene su ispod monopolističkih, ali iznad cena na tržištu savršene konkurencije. • Ukupni profiti su manji od monopolističkog profita. Copyright © 2004 South-Western

Modeli nesavršene konkurencije – monopolistička konkurencija • Monopolistička konkurencija opisuje tržišnu strukturu koja ima osobine i monopola i savršene konkurencije. • Osobine monopolističke konkurencije: • Mnogo prodavaca koji se bore za istu grupu potrašača. • Svaka firma proizvodi proizvod koji se barem malo razlikuje od proizvoda ostalih konkurentskih firmi. Samim tim firme nisu price takers-i, već tražnja za njihovim proizvodom ima negativan nagib. • Ulaz na/izlaz sa tržišta je slobodan. . Copyright © 2004 South-Western

Grafikon 11: Četiri tipa tržišne strukture Broj firmi? Mnogo firmi Tip proizvoda? Jedna firma Nekoliko firmi Monopol Oligopol • Vodovod • Dijamanti • Sirova nafta • Teniske loptice Diferencirani proizvodi Monopolistička konkurencija • Romani • Filmovi Identični proizvodi Savršena konkurencija • Žito • Mleko Copyright © 2004 South-Western