Ponaanje potroaa Teorija izbora Copyright 2004 SouthWestern VII
Ponašanje potrošača: Teorija izbora Copyright © 2004 South-Western VII glava
Teorija izbora potrošača • Teorija izbora potrošača pomaže da se bolje razume teorija tražnje. Odnosno daje odgovor na pitanje koji su to faktori koji određuju tražnju. • Teorija izbora potrošača izučava ustupke (Tradeoffs) na koje su primorani ljudi kada se jave u ulozi potrošača. • Drugim rečima, na koji način potrošači donose odluke u situaciji kada su primorani na ustupke. Copyright © 2004 South-Western
Budžetsko ograničenje: Šta potrošač sebi može da priušti • Budžetsko ograničenje pokazuje različite kombinacije dobara koje potrošač može sebi da priušti pri čemu su date cene dva dobra i njen ili njegov dohodak. • Ljudi konzumiranju manje nego što žele jer je njihova potrošnja ograničena njihovim dohotkom. Copyright © 2004 South-Western
Budžetsko ograničenje potrošača Copyright © 2004 South-Western
Budžetsko ograničenje: Šta potrošač sebi može da priušti • Budžetsko ograničenje potrošača • Bilo koja tačka na liniji budžetskog ograničenja označava potrošačevu kombinaciju ili ustupak između dva dobra. • Na primer, ako potrošač ceo svoj dohodak od $1000 troši na na Pepsi on ukupno može da kupi 500 limenki (tačka B). Ako ne kupuje uopšte Pepsi može da kupi ukupno 100 pica (tačka A). Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 1: Budžesko ograničenje potrošača Količina Pepsija 500 B Budžetsko ograničenje potrošača A 0 100 Količina pice Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Budžetsko ograničenje: Šta potrošač sebi može da priušti • Budžetsko ograničenje potrošača • Isto tako može da napravi kombinaciju 50 pica i 250 limenki Pepsija, pri čemu je potrošio ceo svoj dohodak. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 1: Budžesko ograničenje potrošača Količina Pepsija 500 250 B C Budžetsko ograničenje potrošača A 0 50 100 Količina pice Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Budžetsko ograničenje: Šta potrošač sebi može da priušti • Nagib linije budžetskog ograničenja ukazuje na stopu po kojoj potrošač može da razmeni jedno dobro za drugo. • Nagib se izračunava tako što se promena vertikalne distance podeli sa promenom horizontalne distance. • Nagib linije budžetskog ograničenja je jednak relativnim cenama dva dobra, odnosno ceni jednog dobra u odnosu na cenu drugog dobra. Copyright © 2004 South-Western
Izračunavanje nagiba linije budžetskog ograničenja • U našem primeru vertikalna distance je jednaka 500, dok je horizontalna jednaka 100. Nagib je jednak 500/100 = 5. Nagib je 5 limenki po pici. • Primetimo da je nagib linije budžetskog ograničenja jednak relativnim cenama dva dobra, odnosno ceni jednog dobra (koje se nalazi na horizontalnoj distanci) u odnosu na cenu drugog dobra (koje se nalazi na vertikalnoj distanci) to jest 10/2=5. Copyright © 2004 South-Western
Izračunavanje nagiba linije budžetskog ograničenja • Nagib linije budžetskog ograničenja pokazuje ustupak (Tradeoff) koji TRŽIŠTE nudi potrošaču: 1 pica za 5 limenki Pepsija. • Oportunitetni trošak jedne pice je pet limenki Pepsija. Copyright © 2004 South-Western
Preferencije: Šta potrošač želi • Preferencije potrošača između različitih korpi (kombinacija) dobara se može prikazati pomoću krive indiferencije. • Kriva indiferencije je kriva koja pokazuje kombinacije dobara koje pružaju isti nivo zadovoljstva potrošaču. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 2: Preferencije potrošača Količina Pepsija C B D I 2 A 0 Kriva indiferencije I 1 Količina pice Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Grafički prikaz preferencija pomoću krive indiferencije • Preferencije potrošača • Potrošač je indiferentan ili pođednako srećan sa kombinacijama u tačkama A, B, ili C jer se nalaze na istoj krivi indiferencije. Copyright © 2004 South-Western
Grafički prikaz preferencija pomoću krive indiferencije • Granična stopa supstitucije (The Marginal Rate of Substitution) • Nagib u bilo kojoj tački krive indiferencije je granična stopa supstitucije (GSS). • GSS je stopa po kojoj su POTROŠAČI voljni da ustupe jedno u zamenu za drugo dobro. • GSS pokazuje količinu jednog dobra koju potrošač traži kao kompenzaciju da bi se odrekao jedne jedinice drugog dobra. Copyright © 2004 South-Western
Grafički prikaz preferencija pomoću krive indiferencije • Set krivih indiferencije daje uvid u kompletno rangiranje potrošačevih preferencija. • Tačka D je na višoj liniji indiferncije tako da je preferirana u odnosu na tačke A, B i C. • Iako u tački D potrošač konzumira manje Pepsija u odnosu na tačku C, kompenzacija u broju pica je dovoljno velika da je potrošač preferira. Copyright © 2004 South-Western
Grafički prikaz preferencija pomoću krive indiferencije • Krive indiferencije nisu prave linije što implicira da GSS nije ista u svim tačkama na datoj krivi indiferencije. • Stopa po kojoj je potrašač voljan da ustupi jedno dobro u zamenu za drugo zavisi od količine dobra koje poseduje. • Što je nekog dobra manje ono je vrednije u odnosu na dobro koje posedujemo u izobilju. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 2: Preferencije potrošača Količina Pepsija C B GSS D I 2 1 A 0 Kriva indiferencije I 1 Količina pice Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Četiri svojstva krive indiferencije • Više krive indiferencije su preferirane u odnosu na niže. • Nagib krivih indiferncija je negativan. • Krive indiferencije se ne ukrštaju. • Krive indiferencije su ispupčene ka unutra. Copyright © 2004 South-Western
Četiri svojstva krive indiferencije • Svojstvo 1: Više krive indiferencije su preferirane u odnosu na niže. • Potrošači preferiraju više nečega nego manje. • Više krive preferencije označavaju veće količine dobara od nižih krivi indiferencije. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 2: Preferencije potrošača Količina Pepsija C B D I 2 A 0 Kriva indiferencije I 1 Količina pice Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Četiri svojstva krive indiferencije • Svojstvo 2: Nagib krivih indiferencija je negativan. • Potrošač je voljan da odustane od jednog dobra samo ukoliko dobije više drugog dobra kako bi ostao pođenako srećan. • Ako je količina jednog dobra smanjena, količina drugog dobra mora biti povećana u cilju ostanka na istoj krivi indiferencije. • Iz ovog razloga većina krivih indiferencije ima negativan nagib. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 2: Preferencije potrošača Količina Pepsija Kriva indiferencije I 1 0 Količina pice Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Četiri svojstva krive indiferencije • Svojstvo 3: Krive indiferencije se ne ukrštaju. • U tačkama A i B potrošač je pođednako srećan. • U tačkama B i C potrošač je pođednako srećan. • Što implicira da je potrošač pođednako srećan u tačkama A i C. • Ali u tački C potrošač raspolaže sa većim količinama oba dobra u poređenju sa tačkom A. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 3: Krive indiferencije se ne mogu seći Količina Pepsija C A B 0 Količina pice Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Četiri svojstva krive indiferencije • Svojstvo 4: Krive indiferencije su ispupčene ka unutra. • Ljudi su voljniji da ustupe, odnosno da odustaju od dobra koga imaju dosta i manje voljni da odustanu od dobra koga imaju malo. • Razlike u GSS potrošača imaju za posledicu krive indiferencije koje su ispupčene ka unutra Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 4: Ispupčenost krive indiferencije Količina Pepsija 14 GSS = 6 A 8 1 4 3 0 B GSS = 1 1 2 3 6 Kriva indiferencije 7 Količina pice Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Dva ekstremna primera krive indiferencije • Perfektni supstituti. • Perfektni komplementi. Copyright © 2004 South-Western
Dva ekstremna primera krive indiferencije • Perfektni supstituti • Dva dobra sa pravom krivom indiferencije su supstituti. • U tom slučaju je kriva indiferencije prava linija. • GSS je fiksni broj (ne menja se). Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 5: Perfektni supstituti i perfektni komplementi (a) Perfektni supstituti Dolar 6 4 2 I 1 0 1 I 2 2 I 3 3 Evro Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Dva ekstremna primera krive indiferencije • Perfektni komplementi • Dva dobra sa krivom indiferencije pod pravim uglom su komplementi. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 5: Perfektni supstituti i perfektni komplementi (b) Perfektni komplementi Leva cipela 7 I 2 5 I 1 0 5 7 Desna cipela Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Optimizacija izbora potrošača • Potrošači žele da dosegnu kombinaciju dobara na najvišoj mogućoj krivi indiferncije. • Istovremeno, potrošač takođe mora da se zadovolji sa krivom indiferencije koja je u okviru njegovog budžetskog ograničenja. Copyright © 2004 South-Western
Potrošačev optimalan izbor • Kombinacija krive indiferencije i budžetskog ograničenja određuje potrošačev OPTIMALAN IZBOR. • Optimalan izbor potrošača se javlja u tački gde je linija budžetskog ograničenja tangenta najvišoj (priuštivoj) krivi indiferencije. Copyright © 2004 South-Western
Potrošačev optimalan izbor • U tački optimuma nagib krive indiferncije je jednak nagibu linije budžetskog ograničenja. • Potrošač bira kombinaciju dva dobra tako da je GSS jednaka relativnim cenama. Drugim rečima, potrošač prilikom izbora, cene dobara uzima kao date i onda bira svoj optimum tako da se GSS i relativne cene izjednače. Copyright © 2004 South-Western
Potrošačev optimalan izbor • U potrošačevom optimumu, POTROŠAČEVO vrednovanje dva dobra se izjednačava sa vrednovanjem TRŽIŠTA. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 6: Potrošačev optimum Količina Pepsija Optimum B A I 3 I 1 I 2 Budžetsko ograničenje 0 Količina pice Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Kako promene u dohotku utiču na potrošačev izbor • Povećanje dohotka pomera krivu budžetskog ograničenja ka spolja. • Potrošač je sada u mogućnosti da izabere bolju kombinaciju dobara na višoj krivi indiferencije. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 7: Povećanje dohotka Količina Pepsija Novo budžetsko ograničenje 1. Povećanje dohotka pomera budžetsko ograničenje ka spolja. . . Novi optimum 3. . i potrošnju Pepsija. Početni optimum Početno budžetsko ograničenje I 2 I 1 Količina pice 0 2. . što povećava potrošnju pice. . . Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Kako promene u dohotku utiču na potrošačev izbor • Normalna versus inferiorna dobra • Ako potrošač kupuje više dobara kada njegov dohodak poraste u pitanju je normalno dobro. • Ako potrošač kupuje manje dobara kada njegov dohodak poraste u pitanju je inferiorno dobro. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 8: Inferiorno dobro Količina Pepsija 3. . dok se potrošnja Pepsija smanjuje inferiorno dobro. Novo budžetsko ograničenje Početni optimum 1. Kada povećanje dohotka pomeri budžetsko ograničenje ka spolja. . . Novi optimum Početno budžetsko ograničenje I 1 I 2 0 Količina pice 2. . potrošnja pice se povećava – normalno dobro. . . Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Kako promene u cenama utiču na potrošačev izbor • Pad cene bilo kojeg dobra rotira liniju budžetskog ograničenja ka spolja, pri čemu dolazi do promene nagiba linije. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 9: Promena u ceni Količina Pepsija 1, 000 D Novo budžetsko ograničenje Novi optimum 500 1. Pad u ceni pepsija rotira budžetsko ograničenje ka spolja. . . B 3. . dok se Početni optimum potrošnja Pepsija povećava. Početno budžetsko ograničenje 0 I 1 I 2 A 100 Količina pice 2. . gde se potrošnja pice smanjuje. . . Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Efekat dohotka i efekat supstitucije • Promena cene ima dva efekta na potrošnju: • Efekat dohotka. • Efekat supstitucije. Copyright © 2004 South-Western
Efekat dohotka i efekat supstitucije • Efekat dohotka je promena u potrošnji do koje dolazi kada promena cene premešta potrošača na višu/nižu krivu indiferencije. • Efekat supstitucije je promena u potrošnji do koje dolazi kada usled promene cene dođe do pomeranja potrošača duž iste krive indiferencije do tačke sa drugačijom GSS. Copyright © 2004 South-Western
Efekat dohotka i efekat supstitucije • Promena cene: Efekat supstitucije • Promena cene prvo ima za posledicu kretanje potrošača duž iste krive indiferencije iz jedne u drugu tačku (na grafikonu iz tačke A u tačku B). • Promena cene: Efekat dohotka • Posle kretanja iz jedne u drugu tačku na istoj krivi indiferencije potrošač prelazi na drugu krivu indiferencije (iz tačke B u tačku C). Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 10: Efekat dohotka i efekat supstitucije Količina Pepsija Novo budžetsko ograničenje C Novi optimum Efekat dohotka B Početni optimum Početno Efekat supstitucije budžetsko ograničenje A I 2 I 1 0 Količina pice Efekat supstitucije Efekat dohotka Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Tabela 1: Efekat dohotka i efekat supstitucije kada padne cena Pepsija Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Izvođenje krive tražnje • Na krivu tražnje individualnog potrošača se može gledati kao na sumu optimalnih izbora koje je potrošač doneo na bazi svojih krivi indiferencije i budžetskog ograničenja. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 11: Izvođenje krive tražnje (a) Potrošačev optimum Količina Pepsija 750 Novo budžetsko ograničenje (b) Kriva tražnje za pepsijem Cena Pepsija B $2 A I 2 250 B 1 A Tražnja I 1 0 Početno budžetsko ograničenje Količina pice 0 250 750 Količina Pepsija Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Dva primera • Da li sve krive tražnje imaju negativan nagib? • Krive tražnje ponekad imaju pozitivan nagib. • U tom slučaju potrošač kupuje više nego dobra kada mu poraste cena. • Gifenova dobra (Giffen goods) • Gifenova dobra su inferiorna dobra koja narušavaju zakon tražnje. • Gifenova dobra su dobra za kojima rastu tražene količine kada im poraste cena. • U tom slučaju efekat dohotka dominira nad efektom supstitucije. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 12: Gifenovo dobro Količina krompira Početno budžetsko ograničenje B Optimum sa visokom cenom krompira Optimum sa niskom cenom krompira D E 2. . što povećava potrošnju 1. Povećanje cene krompira rotira budžetsko ograničenje ka unutra. . . C krompira Novo budžetsko ograničenje ukoliko je krompir Gifenovo dobro 0 I 2 A I 1 Količina mesa Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Primer • Kako plate utiču na ponudu rada? • Ukoliko je efeket supstitucije dominantan nad efektom dohotka, radnik radi više. • Ukoliko je efekat dohotka dominantan nad efektom supstitucije, radnik radi manje. Copyright © 2004 South-Western
Grafikon 13: Odluka rad-relaksacija Potrošnja $5, 000 Optimum I 3 2, 000 I 2 I 1 0 60 100 Sati relaksacije Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Grafikon 14: Porast plate (a) Kod osobe sa ovim preferencijama. . . Potrošnja . . . kriva ponude rada ima pozitivan nagib. Plata Ponuda rada 1. Kada poraste plata. . . BC 1 BC 2 I 1 Sati relaksacije 0 2. . smanjuju se sati relaksacije. . . Ponuda radnih sati 0 3. . i povećavaju se sati rada. Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Grafikon 14: Porast plate (b) Kod osobe sa ovim preferencijama. . . kriva ponude rada ima negativan nagib. Plata Potrošnja BC 2 1. Kada poraste plata. . . Ponuda rada BC 1 I 2 Sati relaksacije 0 2. povećavaju se sati relaksacije. . Ponuda radnih sati 0 3. . . i smanjuju se sati rada. Copyright © 2004 South-Western Copyright© 2004 South-Western
Summary • A consumer’s budget constraint shows the possible combinations of different goods he can buy given his income and the prices of the goods. • The slope of the budget constraint equals the relative price of the goods. • The consumer’s indifference curves represent his preferences. Copyright © 2004 South-Western
Summary • Points on higher indifference curves are preferred to points on lower indifference curves. • The slope of an indifference curve at any point is the consumer’s marginal rate of substitution. • The consumer optimizes by choosing the point on his budget constraint that lies on the highest indifference curve. Copyright © 2004 South-Western
Summary • When the price of a good falls, the impact on the consumer’s choices can be broken down into an income effect and a substitution effect. • The income effect is the change in consumption that arises because a lower price makes the consumer better off. • The income effect is reflected by the movement from a lower to a higher indifference curve. Copyright © 2004 South-Western
Summary • The substitution effect is the change in consumption that arises because a price change encourages greater consumption of the good that has become relatively cheaper. • The substitution effect is reflected by a movement along an indifference curve to a point with a different slope. Copyright © 2004 South-Western
Summary • The theory of consumer choice can explain: • Why demand curves can potentially slope upward. • How wages affect labor supply. • How interest rates affect household saving. Copyright © 2004 South-Western
- Slides: 61