Pomo pacijentu pri uenju 1 Studij sestrinstva Osnove

Pomoć pacijentu pri učenju 1 Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N. P. 2006.

Edukacijski ciljevi q Opisati i objasniti učenje, vrste učenja, potrebe bolesnika za učenjem q Procjenti i usprediti sadašnje stanje zadovoljavanja potreba za učenjem s uobičajenim q Opisati, objasniti i procjeniti utjecaje na učenje. q Opisati, objasniti i procjeniti pacijentove potrebe za intervencijama medicinske sestre 2 Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N. P. 2006.

UČENJE q Učenje - je psihički proces koji podrazumijeva relativno trajno mijenjanje ponašanja pod utjecajem iskustva, usvajanje znanja, vještina i navika q Učenje je relativno trajna promjena u ponašanju ili znanju do koje je došlo usred iskustva. (Jakovljević, 1995. ) 3 Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N. P. 2006.

Vrste učenja q Perceptivno-motorno učenje q Učenje pogreškama i pokušajima q Učenje po modelu q Slučajno i namjerno učenje q Igranje uloga 4 Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N. P. 2006.

prenatrpanost sadržaja nejasni (dvojni) ciljevi izostaje svrhovitost Ne trajnost sadržaja nema doživljaja Ne povezanost gradiva 5

Zdravstveni odgoj “. . . bilo koja kombinacija različitih prilika za učenje, kojima je zajednički cilj podsticati dobrovoljno ulaganje osoba, grupa odnosno zajednica u zaštitu i unaprjeđenje vlastitog zdravlja” (Green, 1979. ) Je specijalnost (Internatonal Union for Health Education, 1986. ) 6 Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N. P. 2006.

Zdravstveni odgoj podrazumijeva: qprimjenu teorije učenja, qplaniranja, qprimjenu pedagoških načela i didaktike, qznanja iz psihologije rukovođenja. (Internatonal Union for Health Education, 1986. ) 7 Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N. P. 2006.

zdravstveni odgoj “. . . pomoć ljudima u stjecanju zdravlja putem vlastite akcije i napora. Zdravstveni odgoj počiva na zanimanju ljudi za poboljšanje svojih životnih prilika, a cilj mu je razvijanje osjećaja osobne odgovornosti za unapređenje zdravstevnog stanja pojedinca, članova njegove obitelji, te zajednica i vlada” 1954. g. (WHO): 8 Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N. P. 2006.

U današnje vrijeme najčešće kritike koje bolesnici upućuju zdravstvenim djelatnicima odnose se na premali broj obavijesti koje bolesnici dobivaju od zdravstvenih djelatnika o svojoj bolesti i načinu liječenja. 9 Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N. P. 2006.

Medicinska sestra će: quočiti probleme u svezi s razumijevanjem određenih stanja u kojima se bolesnik nalazi qzdravstvenim odgojem pomoći bolesnicima da üusvoje određena znanja, üpromjene štetno ponašanje u korist zdravog 10 Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N. P. 2006.

Medicinska sestra će: q pronaći dovoljno vremena za svakog pojedinca, q ne biti previše ozbiljna, službena q biti nasmijana i neposredna q držati se jedne teme i q govoriti logičkim slijedom, q paziti na govor i izbjegavati medicinsko nazivlje, q govoriti polako, kratke rečenice, q prvo reći što je bitno q provjeriti jeli bolesnik razumio što smo mu rekli, te q tražiti da nam ponovi ono što je rečeno. q omogućiti pacijentu "pisanu riječ" (pamtilice, brošure, plakate) sa kratkim uputama (kako riješiti problem) q provjeriti uspješnost učenja, i je li pacijent razumio rečene informacije i usvojio potrebne vještine 11 Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N. P. 2006.

. . . “ Sestra može više od bilo kojeg zdravstvenog djelatnika, cjelokupno trajanje bolesti učiniti prilikom. . . da se nauči živjeti zdravije i potpunije. . podučiti kako provoditi neku aktivnost. . . pomoći pacijentu u osamostaljenju. . . pomoći mu da sa svojim ograničenjima živi potpuno i produktivno. . . pomoći mu da neizbježni kraj života prihvati. . . ” V. Henderson 12 Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N. P. 2006.