Poloaj ena u Republici Hrvatskoj Meunarodni dan ena

Položaj žena u Republici Hrvatskoj

Međunarodni dan žena kraj 19. i početak 20. stoljeća neprikladni uvjeti rada sufražetkinje 1903. - Ženska sindikalna nacionalna liga veljača 1908. - prvi Dan žena

Međunarodni dan žena 1910. - druga Konfederacija socijalističkih žena u Kopenhagenu Dan žena u spomen na 8. 3. 1908. slogan "kruh i ruže"

Međunarodni dan žena međunarodna organizacija rada- slogan "sve žene su radnice" – dvostruka uloga žene: žena-radnica i žena -majka politička volja – glavna prepreka jačanja položaja žena

Položaj žena u RH Nacionalna politika vlade RH za promicanje jednakosti jednakost zakonitih prava Žene – preko 51% hrvatske populacije, preko 45% radnika - medicina, biotehničke znanosti 80% žena - preko 50% sutkinja - 45% u pravosudnim tijelima Državnog odvjetništva

Položaj žena u RH politički položaj relativna izjednačenost u obrazovanju općenito opadanje stanja zdravstva

Položaj žena u RH Žene na selu – 45% ženske populacije i preko 51% ukupnog seoskog stanovništva - nisko obrazovanje (samo 2, 6% žena je završilo višu školu ili fakultet) - tradicijsko shvaćanje uloge žene - izolacija (izdvojenost žene iz društvenog i političkog života sela) 15. 10. - Dan žena na selu

Položaj žena u RH hrvatska poljoprivreda – visok udio žena u radnoj snazi - 1991. - 53, 5% žena u poljoprivrednom stanovništvu, udio ženske radne snage u aktivnom poljoprivrednom stanovništvu 43, 7%

Društveni položaj žene u RH 1992. - Peking- Četvrta svjetska konferencija o ženama – donesena Platforma djelovanja

Društveni položaj žene u RH Situacija u Hrvatskoj 1991. godine žene čine 51, 5% stanovništva RH 40% od ukupno radno aktivnog stanovništva Parlament 1992. -1996. - 5, 4% zastupničkih mjesta prvi saziv Sabora 1990. -1992. - samo 4, 7% žena Zastupnički dom 1996. -2000 - 7, 7% mjesta minimalna zastupljenost u Vladi RH i predstavničkim tijelima

Što treba učiniti da bi žene stvarno bile birane u Hrvatskom državnom saboru? uređenje izbornoga sustava uključenje žena u rad stranke i osiguranje prostora unutar svojih struktura sustav ženskih kvota na kandidacijske liste za Parlament te tijela lokalne samouprave programi pozitivne akcije s ciljem povećanja postotka udjela žena na rukovodećim pozicijama podrška ženskim nevladinim udrugama

Kako zainteresirati žene da budu aktivne u političkom i javnom životu? socijalna politika obrazovanje javna edukacija promijeniti svijest ljudi nastupi na televiziji

Zašto hrvatska žena ne sudjeluje u društvenom životu naše zemlje onoliko koliko zakoni dopuštaju? upućivanje žena na bavljenje samo tzv. ženskim pitanjima (pitanje pobačaja, nasilje u obitelji) promjena društvene "klime" žene kao promicateljice moralnih, etičkih i svih drugih vrijednosti

O ženama u povijesti Hrvate je na putu u sadašnju postojbinu predvodilo petero braće i dvije sestre na popisu hrvatskih hodočasnika uz hrvatskog kneza Trpimira spominje se i nepoznata žena Marija kneza Branimira je na njegovom hodočasničkom putu pratila njegova žena Maruša

O ženama u povijesti Kraljica Jelena –majka kralja Stjepana Držislava i supruga kralja Krešimira II. - na području srednjovjekovnog Solina je dala izgraditi dvije crkve Hrvatska kraljica Jelena, supruga kralja Dmitra Zvonimira

O ženama u povijesti Elizabeta Kotromanić – pozlaćeni sarkofag sv. Šimuna u Zadru

O ženama u povijesti Mila Gojsalić – 1648. - zapalila tursku barutanu Cvijeta Zuzorić – okupljala hrvatske i talijanske književnike i pjesnike Katarina Zrinski – simbol hrvatskih stradanja i patnji - njezin molitvenik Putni tovaruš - kulturno-prosvjetni i politički rad

O ženama u povijesti Jelena Zrinski – politički poslovi, branila utvrdu Munkač pod carskom opsadom Tereza Patačić – društvo "vinskih doktorah pinte" Katarina Patačić – pjesme na hrvatskom jeziku i kajkavskom narječju

O ženama u povijesti dobrovoljna suradnja grofice Sidonije Erdody za nastanak Narodnog kazališta i prve hrvatske opere "Ljubav i zloba" sredina 19. st – ženska učiteljska škola u Zagrebu Kornelija Kukuljević – utemeljenje Društva crvenog križa

O ženama u povijesti 1873. "Prvo zagrebačko radničko društvo" – Gabrijela Pejačević – kuma službene zastave Dora Pejačević – glazbena umjetnica

O ženama u povijesti Marija Jurić Zagorka – uređivala Obzor i Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, napisala mnogobrojne romane i drame

O ženama u povijesti Predsjednica hrvatske Vlade - Jadranka Kosor – 6. srpanj 2009.

Obiteljsko – pravna zaštita žena u RH Opći austrijski građanski zakonik Ustav RH članak 14. st. 1.

Obiteljsko – pravna zaštita žena u RH postupak rastave braka (stambeno pitanje, zajednička maloljetna ili posvojena djeca ili djeca o kojoj roditelji skrbe nakon punoljetnosti) primjena pravnih posljedica rastave postupak utvrđivanja podrijetla djeteta obiteljskopravne odredbe sankcioniranja nasilja u obitelji

Primjena pravne zaštite žena u praksi ako tešku tjelesnu ozljedu nanese muž ženi, sin majci ili žena mužu, država ne goni prema službenoj dužnosti nego tek prema prijedlogu Kazneni zakon, članak 188. stavak 5. - silovanje u braku uzdržavanje – alimentacija ne može biti veća od 50% prihoda dokazivanje očinstva

Žena i zdravlje pokazatelji zdravstvenog stanja populacije načela zdravstvene zaštite depopulacija – 18 županija Godine Stope 1950. 1960. 1970. 1980. 1991. -1998. 24, 8 18, 4 13, 9 14, 8 10, 8 - 12, 1 Natalitet u Hrvatskoj od 1950. - 1998.

Godine Stope 1950. 1960. 1970. 1980. 1990 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 12, 5 -0, 8 -1, 6 8, 4 3, 9 4, 5 0, 5 -1, 0 -0, 8 -1, 0 -0, 3 Stopa prirodnog priraštaja u Hrvatskoj Godine Stope 1950. 1958. 1960. 1970. 1985. 1988. 1, 92 1 0, 92 0, 81 0, 89 0, 83 0, 81 Neto stopa reprodukcijskog ženskog stanovništva u RH -0, 5

Žena i zdravlje očekivano trajanje života žena je 77 godina, a muškaraca 69 smanjenje udjela mladih s 27% u 1953. na 13% u 1991. perinatalni mortalitet 8, 9 za 1998. - 4 žene su umrle u trudnoći ili pri porodu na 10000 stanovnika zbog depopulacije – oko 2050. jedva 3 milijuna stanovnika – potrebno provesti populacijsku politiku države

Zbrinjavanje adolescentnih trudnoća Dom za djecu "Josipovac" Zagreb – Materinski odjel čl. 69. Zakon o socijalnoj skrbi Godina 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. Broj maloljetnih 5 9 6 9 8 Broj punoljetnih 13 10 16 26 10 18 19 22 35 18 Ukupno

Osnovna škola i nepotpuna osnovna škola Srednja škola ili prekinuta srednja škola 1995. 5 / 1996. 7 2 1997. 4 2 1998. 3 6 1999. 2 6 Ukupno 21 16 Godina Struktura maloljetnih štićenica prema obrazovanju Godina Do 6 mjeseci i više 1995. 3 2 1996. 7 2 1997. 4 2 1998. 8 1 1999. 6 2 Ukupno 28 9 Dužina boravka maloljetnih štičenica

Mitovi i činjenice o nasilju nad ženama u RH najčešće žrtve zlostavljanja u obitelji su žene, djeca i starije osobe širok raspon ugrožavajućih ponašanja koje jedan član ili više njih koristi kako bi uspostavio moć nad drugim članovima obitelji posljedice izloženosti nasilju međugeneracijski prijenos nasilja podrška i pomoć žrtvama nasilja

STRUČNJACI NAŠE DRUŠTVO Žena žrtva uzrokuje nasilje. Pretučene žene često zaslužuju batine jer ih provociraju. 1, 34 3, 05 Žene žrtve uživaju u nasilju. Da nije tako već bi odavno otišle od zlostavljača. 1, 46 3, 06 Nasilje među bračnim partnerima je njihova privatna stvar. 1, 70 3, 46 Nasilje u obitelji je prenaglašeno. To i nije tako veliki problem. 1, 23 3, 12 Muškarac koji samo prijeti tjelesnim ozljedama svojoj partnerici nije zlostavljač. 1, 30 3, 26 Bračne tuče nisu ozbiljne. To se događa u svakom braku. 1, 06 3, 20 Djeca trebaju svog oca makar je nasilan prema majci. Žena bi za dobro djece trebala ostati s takvim partnerom. 1, 24 3, 32 U razdoblju rata i ekonomskih neprilika ima puno važnijih problema od nasilja u obitelji. 1, 36 3, 33 MIT

Autonomna ženska kuća Zagreb feminističko sklonište u Hrvatskoj za žene koje su preživjele muško nasilje osnovana je 1990. uloga udruga u profiliranju problema i aktivnosti žena u RH – oko 17000 registriranih udruga na svim razinama od lokalne do nacionalne Obiteljsko savjetovalište u Zadru- plavi telefon "Slamka"

"Mit o ljepoti" Naomi Wolf – "Mit ljepote: kako se predodžbe o ljepoti koriste protiv žena" kritika plastičnoj kirurgiji Plastično-kirurgijski poremećaj – mistični "poremećaj" ili "odstupanje" od mita ljepote Porast psihosomatskih bolesti: anoreksije i bulimije

Žene s invaliditetom koje pomiču granice športa Paraolimpijske igre u Atlanti – 1996. - 24 % ženskih predstavnica u ukupnom broju športaša Hrvatska reprezentacija – 60% športašica i 30% stručnog osoblja ženskog spola Zakon o športu – do 1997. nije predviđao da športaši s invaliditetom mogu imati status vrhunskih športaša

Žene s invaliditetom koje pomiču granice športa Milka Milinković – prva paraolimpijska zlatna medalja za Hrvatsku u bacanju koplja – Barcelona 1992.

Žene s invaliditetom koje pomiču granice športa Antonija Balek, bacačica kugle i koplja– Paraolimpijske igre u Pekingu – dva zlata

Žene s invaliditetom koje pomiču granice športa atletičarke Jelena Vuković i Mirjana Ružnjak

Žene s invaliditetom koje pomiču granice športa plivačica Ana Sršen

Uspješne hrvatske sportašice Janica Kostelić – 4 olimpijske zlatne medalje i dvije srebrne - skijanje

Uspješne hrvatske sportašice Blanka Vlašić – svjetska prvakinja u skoku u vis

". . . To je duša čovječanstva, to je zalog njegove budućnosti, to je – žena! Sada je djevojkom, da zanosi; bit će dragom, da oplemenjuje; suprugom, da tješi; majkom, da uzgaja; staricom, da savjetuje. Želiš li koristiti čovječanstvu, oplemeni mu ženu!" (S. S. Kranjčević, Iza spuštenih trepavica, "Žena")

Literatura Zbornik radova: "Položaj žena u RH" Ruth Tudor: "Proučavanje ženske povijesti 20. stoljeća" Naomi Wolf: "Mit ljepote: kako se prikazi ljepote koriste protiv žena"