POLOAJ ENA U DRUTVU ANGELINA MIRKOVI SARA SEMENSKI

POLOŽAJ ŽENA U DRUŠTVU ANGELINA MIRKOVIĆ SARA SEMENSKI RUŽICA OŠAP KRISTINA SKELIN

UVOD n n n I danas, u 21. stoljeću, pitanje ravnopravnosti žena i muškaraca je još uvijek aktualno. “piramidalna ravnopravnost” kaže da kako raste količina sudjelovanja i odlučivanja o važnim političkim odlukama, smanjuje se udio žena. Uzroke takve podjele uloga između muškaraca i žena možemo tražiti možda u biološkim razlikama muškarca i žene, možda u mitovima (Adam i Eva), ali mnogi sociolozi polaze od pretpostavke da ljudsko ponašanje uglavnom određuje i usmjerava kultura, tj. naučeni recepti za ponašanje, koji su zajednički svim članovima društva. S tog stajališta, uloge po rodu proizvod su kulture, a ne biologije. Najveću ulogu u oblikovanju tih uloga ima socijalizacija.

SOCIJALIZACIJA Razdvajanje putova socijalizacije prema spolu započinje vrlo rano. n Malim djevojčicama kupuju se lutke, pohvaljuje se njihova submisivnost (poslušnost, poniznost), potiču se igre u kojima se reproduciraju stereotipi o ženi kao domaćici, dami i slabom emocionalnom biću. n

Dječacima se kupuju pištolji i agresivne igračke, pohvaljuje njihova samokontrola, agresivnost, snaga i odlučnost, potiče herojski kompleks i životna ambicija, dojam superiornosti, odgovornosti i dominaciji. n Patrijarhalna obitelj ima potrebu za jasnim odvajanjem uloga, prava i dužnosti, modela ponašanja i vrlina muškaraca i žena. n

MIT O MATRIJARHATU

n n n J. J. Bachofen, 1861. godine, “Materinsko pravo” Stajalište o matrijarhatu koji prethodi patrijarhalnim zajednicama Ginekokraciji prethodi heterizam, stanje potpune spolne slobode, situacija u kojoj su i muškarci i žene imali više spolnih partnera, a da to nije vrijeđalo osjećaj morala Potpuna spolna sloboda znači da nikada nije jasno tko je otac djeteta, već samo tko je majka te se srodstvo moglo računati isključivo po majčinoj liniji Sve to dovodi do ginekokracije, stvarne vladavine žena nad muškarcima Žene imaju vlast sve dok u stvarnom ratu ne bivaju pobijeđene, pokorene i potlačene

Prijelaz u patrijarhat Bachofen opisuje kao duhovni proces, kao duhovni razvoj od ženskog materijalnog k muškom duhovnom, od ženske prirode muškoj kulturi, od materije duhu n Muško ekskluzivno pravo nad jednom ženom je neprirodno, smatra Bachofen: n “Priroda ne obdaruje ženu svim dražima kojima ona raspolaže, zato da uvene u rukama jednog pojedinca…Odstupanje od prirodnog zakona materije, što je zapravo brak, mora se okajati periodom heterizma…” n

POLOŽAJ ŽENE U BABILONU (19. – 16. st. pr. Kr. ) n n n n Žena u Babilonu koliko god je daleko od ravnopravnosti s mužem, ipak je daleko od pokornosti koju poznaju drugi mnogo kasniji pravni sustavi rodilja, odgojiteljica i domaćica Takvu ženu muž nema pravo zapostavljati (tad žena ima pravo na razvod), neosnovano optuživati za preljub, napustiti i otići u drugo mjesto ima pravnu i djelatnu sposobnost, može biti svjedok, često u pravnom prometu nastupa u vlastito ili muževo ime, vodi obrt, trgovinu Nakon muževe smrti, ili u slučaju razvoda, ona je staratelj svoje djece, upravitelj njihove i vlastite imovine Čak i za trajanja braka žena zadržava određenu samostalnost u odnosu prema mužu: može imati vlastitu imovinu koja nije miraz nego ju je stekla prije ili za vrijeme braka i koja nije dio zajedničke imovine Roditeljska vlast pripada samo ocu, a na majku prelazi samo smrću oca

POLOŽAJ ŽENE U ANTIČKOJ GRČKOJ ATENA n n n Zavisan i podređen položaj atenske žene vidljiv je već u djevojačkoj dobi i načinu na koji je ulazila u brak. Udate su žene tek rijetko mogle prekoračiti prag svoga doma, dok su se djevojke jedva pojavljivale u unutrašnjem dvorištu, jer su morale živjeti daleko od nepozvanih pogleda pa tako i od muških članova vlastite obitelji. Kyrios djevojčin otac, a ako ga nije imala, brat, djed, ili pak zakonski skrbnik, bio je taj koji je djevojci birao muža i odlučivao za nju. Također se brinuo za njezinu imovinu, miraz te je mogao, naravno ako je želio, zastupati njezine interese na sudu prilikom prodaje te imovine. Muž je uvijek imao pravo otjerati ženu čak i kada nije postojao opravdani razlog. Neplodnost je tome bila čest povod. Naime, kada se već ženio da bi osigurao održavanje loze i države, muž je, protjerivanjem neplodne žene, samo ispunjavao svoju vjersku i patriotsku dužnost. Brak nije unosio nikakve promjene u povučeni život žene. Pravilo je bilo: poštena žena neka bude u kući, ulica je samo za nevaljalice. Općenito, ženu nije smjelo zanimati ono što se zbiva izvan kuće. To se ticalo muškarca i samo njega. Uostalom, ona i nije imala prilike razgovarati s mužem, koji je gotovo uvijek bio odsutan.

SPARTA n n n n Sparta je za razliku od Atene u odnosu prema ženama bila neuobičajeno liberalna. Do određene dobi edukacija i odgoj djevojčica i dječaka bili jednaki. Fizička sposobnost se smatrala jednako važnom za muškarca i za ženu. Učile su jahati i upravljati kočijom te su sudjelovale u raznim natjecanjima: trčanje, hrvanje, bacanje diska i koplja. Sustav odgoja za djevojke u Sparti uključivao je i proučavanje umjetnosti pa su se Spartanke kao i Spartanci, ponosile svojim intelektualnim znanjem. Odgoj je uključivao i upoznavanje sa seksualnošću, brakom i materinstvom što ih je pripremalo da se kao zrele osobe uključe u društveni život. Prema grčkim standardima, Spartanke su se u odnosu na Atenjanke relativno kasno udavale, negdje oko osamnaeste godine, dakle kada su već bile potpuno zrele. Spartanski običaj koji je oduvijek smatran najstrašnijim, jest dijeljenje žene među muškarcima. To je bio tradicionalan običaj i općenito prihvaćen. Tri ili četiri muškarca dijelila su istu ženu, a djeca su smatrana zajedničkom. Rađanje djece bila je najvažnija zadaća slobodne Spartanke. Zbog toga se velika pažnja posvećivala fizičkoj spremnosti žene, jer se vjerovalo da pridonosi rađanju snažnog i zdravog potomka. Spartanka je bila ponosna majka, a sinovi su je zbog toga iznimno cijenili. Spartanke su bile samostalne, moćne, snažne i otvorene, bile su uključene u državni aparat i zauzimale važno mjesto u spartanskom društvu koje je cijenilo majke novih generacija ratnika.

. . . ako čovjek izbjegne brak i sve nevolje što žena donosi s njim i nikad ne uzme ženu, na kraju postaje jedan starac koji nema nikoga tko bi se za njega brinuo. On ima dovoljno za život da živi, No, kad umre, njegovi daleki rođaci Podijelit će njegovu imovinu. . . (Heziod: Teogonija, 603 607)

POLOŽAJ ŽENE U SREDNJEM VIJEKU n n n n n Velika uloga svećenstva i Crkve u životu ljudi Velika važnost braka, uloga žene uglavnom ograničena na reprodukciju i obiteljski život Žene su u srednjovjekovnom društvu uglavnom prihvaćale pasivnu podložnost koju je propisivala Crkva, a sva inicijativa bila je na muškarcima Smatrale su se općenito inferiornima i to prvo kao očevo, a zatim ako muževo vlasništvo Zadaća žene jest odgoj djece u smislu poštivanja hijerarhije i roda, njezina kompetencija odnosi se na kućno gospodarenje. Ona upravlja 'obiteljskim' osobljem (slugama, ili čak ponegdje i robovima) i ima moralnu dužnost brinuti se o njihovim materijalnim i duhovnim potrebama. Brakove su dogovarali roditelji. tek od sredine 13. stoljeća zaručnici su se mogli dogovoriti, a vjenčanje je moralo biti javno, kako bi se mogle obznaniti moguće zapreke Za žene viših staleža, koje nisu uspjele naći muža bila su otvorena vrata brojnih samostana ili konventa. Ista sudbina čekala je i udovice. Obrazovale su se kod kuće (bilo je potrebno da proteknu stoljeća dok se nisu počele slati u škole) Velika uloga žena u području brige za zdravlje i porodiljstvo (tradicija i moral nisu dopuštali da žene pregledava muškarac

FEMINIZAM (lat. ) pokret za ravnopravnost žena s muškarcima n FEMINIZAM (franc. féminisme, prema lat. femina: žena), društveni pokret i svjetonazor koji se zalaže za unaprjeđenje položaja žena uklanjanjem spolne dominacije i diskriminacije (seksizma) te promicanje rodne jednakosti u svim područjima života (RODNI FEMINIZAM) n 19. stoljeće, zapadne zemlje n

3 VALA FEMINIZMA 1. feminizam jednakosti; 19. st n Sufražetkinje; borba za žensko pravo glasa 2. 1960. do 1980. ; 3 glavne tendencije: radikalni, socijalistički i liberalni feminizam n Simone de Beauvoir: „Drugi spol“, Betty Friedan: „The Femine Mystique“ 3. rodni feminizam; od 1980. n negira rodne razlike

Fokusi današnjeg feminizma: Jednaka građanska i politička prava muškaraca i žena Jednake plaće muškaraca i žene te jednake mogućnosti na radnom mjestu Pravo na slobodu i život žena bez muškaraca te lezbijsko materinstvo Reproduktivna prava i kontrola rađanja Besplatna i sigurna kontracepcija te pravo na pobačaj Nasilje u obitelji Silovanje u braku Seksualna eksploatacija Traficking žensko ropstvo Ženska solidarnost Prava LGBTIQ osoba, osobito lezbijki, te žena iz drugih marginaliziranih skupina, etničkih skupina. . n Teza "privatno je političko" ne postoji privatno pitanje ukoliko se radi o diskriminaciji i nasilju, jer oni su sami političko pitanje i zahtjevaju društvenu ili državnu intervenciju. n n n

POLOŽAJ ŽENA U RELIGIJI

n n n n Sve religije su patrijarhalne budući da potječu iz patrijarhalnih društava Ženama se uvijek prigovarala ona jabuka, koju je zagrizla Eva predstavnica svih žena svijeta Proroci su većinom muškarci, Bog po osobljen u muškom rodu – izgled i ime Žena unutar religije ima podređen položaj u odnosu na muškarca, prikazane su manje vrijednima – “hodajuće zlo” No, u Svetim knjigama se govori i o jednakosti žene i muškarca pred Bogom, ali ne i u društvu Jedina svrha žene je rađanje i odgoj djece Vladin ured za ljudska prava održao je okrugli stol na temu “Položaj žena u vjerskim zajednicama” zaključak: položaj žena nije zadovoljavajući

TEOLOŠKA POZADINA NERAVNOPRAVNOSTI ŽENA – JUDAIZAM, KRŠĆANSTVO I ISLAM 1) da je prvobitna Božja kreacija muškarac, a ne žena, s obzirom da se vjeruje da je žena stvorena iz rebra muškarca a to je čini drugorazrednom i izvedenom u ontološkom smislu, prvo Adam pa Eva n 2) da je žena, a ne muškarac, prvenstveno odgovorna za ono što se naziva ”Čovjekov Pad ili Istočni Grijeh” tj. izgnastvo čovjeka iz Raja pa se zbog toga prema svim “Evinim kćerkama” treba odnositi sa mržnjom i prezirom n 3) da žena nije samo stvorena od čovjeka nego također i za čovjeka, što njenu egzistenciju u potpunosti čini instrumentalnom, a ne fundamentalnom n

JUDAIZAM ILI ŽIDOVSTVO Srce Judaizma je Tora, Zakon. No, prema Talmudu, „žene su oslobođene studiranja Tore“. Neki židovski rabini jasno ističu: „Neka riječi Tore radije budu uništene vatrom nego da budu dodijeljene ženama“ i „Ko god podučava svoju kćerku Tori isto je kao da je počinio nepristojnost“ n Ortodoksni judaizam zahtjeva strogu podjelu na spolove – ženu i muškarca n Zadaća žene potomstvo, neplodnost najveći grijeh i sramota (Sara, Rahela, Rebeka) n n

KRŠĆANSTVO n Shvaća 2 tipa čovjeka: muški i ženski – jednaki No, povijest nam pokazuje drugačije, čak i Biblija n Žene svećenice Katolicizam mogu, al ne smiju Protestatizam – jesu n Žena u Bibiliji prikazana kao hodajuće zlo – grešnica, preljubnica n Žena u Crkvi ima sporednu ulogu (čišćenje i ukrašavanje crkve), a muškarac glavu n Crkva kritizira feminizam zbog zalaganja za abortus

Biblija: Stari zavjet “Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih” (Post 1, 27) n A ženi reče: “u trudnoći tvojoj muke ću umnožiti, u mukama češ djecu rađati! Žudnja će te mužu tjerati, a on će gospodarit nad tobom!” n " Ne zaustavljaj pogleda ni pred čijom ljepotom i ne sjedaj sa ženama. Jer iz odijela izlazi moljac, a od žena ženska zloća. Bolja je zloća muška nego dobrota ženska; od žene potjeće sramota i ruglo. “ n (Knjiga Sirahova 41, 12 14) n

Novi Zavjet n n n “Kao u svim Crkvama svetih, žene na Sastancima neka šute. Nije im dopušteno govoriti, nego neka budu podložne, kako i Zakon govori. Žele li što saznati, neka kod kuće pitaju svoje muževe jer ružno je da žena govori na Sastanku. ” (1 Korinćanima 14, 34 35) “Ako se žena ne pokriva, neka se šiša; ako li je pak ružno ženi šišati se ili brijati, neka se pokrije. A muž ne mora pokrivati glave, ta slika je i slava Božja; a žena je slava muževa. Jer nije muž od žene, nego žena od muža. I nije stvoren muž radi žene, nego žena radi muža. "(1 Korinćnima 11, 6 9) “Podložni budite jedni drugima u strahu Kristovu! Žene svojim muževima kao Gospodinu! Jer muž je glava žene kao i Krist Glava Crkve On, Spasitelj Tijela. Pa kao što se Crkva podlaže Kristu, tako i žene muževima u svemu!” (Efežanima 5, 21). "Žena neka u miru prima pouku sa svom podložnošću. Poučavati pak ženi ne dopuštam, ni vladati nad mužem, nego - neka bude na miru. Jer prvi je oblikovan Adam, onda Eva; i Adam nije zaveden, a žena je zavedena, učinila prekršaj. A spasit će se rađanjem djece ako ustraje u vjeri, ljubavi i posvećivanju, s razborom" (1 Tim. 2, 11 15). "TAKO SU DUŽNI I MUŽEVI LJUBITI SVOJE ŽENE KAO SVOJA TJELESA. TKO LJUBI SVOJU ŽENU, SEBE SAMOGA LJUBI. “ (Efežanima 5, 28)

ISLAM

n n n n n Punoljetnošću žena po šeri'atskom pravu postaje slobodna građanka; sposobna je da vrši sve dopuštene pravne poslove. Ima pravo raspolagati sa svojom imovinom kako hoće Punoljetna muslimanka može se obvezati i primati obveze, može ići na sud, podnositi tužbu sudu, a može na sudu svjedočiti – svjedočanstvo dviju žena vrijedi kao jednog muškarca Muslimanka, kad je punoljetna može sama stjecati zaradu i uzdržavati se, može nesmetano pohađati škole isto kao i musliman muškarac No, u većini muslimanskih zemlja žena nema ta, ali ni nikakva druga prava – ne sudjeluje u javnom životu Ne smije se u javnosti pojavljivati s muškarcem, ukoliko nije član njene obitelji Dogovoreni brak Jedan musliman može oženiti do četiri žene po Kuranu Jedina žena spomenuta u Kur'anu po imenu je Merjem Žensko tijelo mora biti pokriveno burke

Kur'an Položaj žene je utvrđen zakonom Seri'ata i potječe od Boga “ Muškarci vode brigu o ženama zato što je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato što oni troše imetke svoje“. n ”Žena je stvorena od rebra i nema načina da se ispravi; zato ako želite da imate koristi od nje, okoristite se dok je još iskrivljenosti u njoj. A ako pokušate da je ispravite, slomit ćete je, a slomiti je znači razvesti je. ” (Sura en Nisa, dio 34. ajeta, Korkutov prijevod) n “Kome se rodi kćer, pa je živu ne zakopa, niti je ne ponizi, niti daje prednost sinu – to jest muškoj djeci nad svojim kćerima, Allah će ga radi nje uvesti u Džennet. ” (Kur’an, 25: 74) n n

NEKI HADISI O ŽENAMA n "Neka žene iz plemena Has’am je došla kod Allahova Poslanika i rekla mu: Allahov Poslaniče, objasni mi kakve su obaveze žene prema mužu. Ja sam bez muža, pa ako mognem tim obavezama udovoljiti, udat ću se. Muhammed joj reče: Žena je dužna na poziv muža stupiti u intimni odnos kad god on to bude tražio. Žena ne smije postiti dobrovoljni post (nafilu) bez muževog odobrenja, jer ako to uradi samo je gladovala, jer u tom slučaju post neće biti primljen kod Allaha. Dužnost joj je da ne izlazi iz kuće bez muževog znanja i odobrenja, jer ako to radi proklinjaće je nebeski meleki, meleki koji donose ljudima Allahovu milost i meleki koji su zaduženi da izvrše kaznu. " (Taberani)

“Žena koja umre, a njezin muž bude zadovoljan s njom, ući će u Džennet. " (Tirmizi) n "Allahovo prokletstvo je na žene koje oponašaju muškarce i na muškarce koji oponašaju žene. "(Ahmed, Ebu Davud) n "Grešno je svako oko koje gleda što je zabranjeno, jer time vrši čin bluda. Žena koja se namiriše i lijepo nakiti u namjeri da zavede grupu ljudi kraj kojih prođe, griješna je zbog takvog postupka, kojim može izazvati pobudu i odvesti u blud. " (Ahmed, Tirmizi) n "Prema ženama su velikodušni i pažljivi samo plemeniti ljudi, a žene ponizuju i zlostavljaju samo oni koji su loši i niske naravi. " (Ibn Asakir) n "Najbolji među vama su oni koji su najbolji prema ženama. " (Ahmed) n

ŽENE NA PODRUČJU HRVATSKOJ

RANI SREDNJI VIJEK U DALMATINSKIM GRADOVIMA n n n n žene imaju veću slobodu zastupljen je kognatski oblik obitelji koji je organiziran na bilateralnim vezama određivanje srodstva prema najutjecajnijem rodniku u društvenoj zajednici 11. stoljeće pojava agnatskog oblika obitelji – prema očinskoj liniji U kognatskom obliku obitelji – nasljedstvo koje su kćeri dobivale nije se smatralo izgubljenim djeca su mogla izabrati pripadnost majčinoj strani udovice se nisu smjele preudati ukoliko su željale uživati imovinu pokojnih muževa PREPORUKA >>ČUVANJA KREVETA<<

rani srednji vijek – pravo kćeri i sinova na pokretnu i nepokretnu imovinu n kasni srednji vijek – kćeri se isplaćuju mirazom (isprave) n pojava postupnog procesa kojim se kćeri isključuju iz jednakog nasljeđivanja n POSLOVNA AKTIVNOST ŽENA n rani srednji vijek n – žene sudjelovale u imovinskim transakcijama slobodno raspolaganje svojom imovinom samostalno nastupanje žena na sudu n kasni srednji vijek n – žene se isključuju iz imovinskih tansakcija – mogle su prisustvovati poslu samo ako su ih muževi ovlastili

MEĐURJEČJE SAVE I DRAVE U SREDNJEM VIJEKU GOSPODARSKI ŽIVOT n poslovno aktivne n javlja se potreba da razumiju posao svojih muževa: kako bi ih mogle zamijeniti kako bi dopunile obiteljske prihode ukoliko su bile udovice neudane žene tako su osiguravale sredstva za život IMOVINSKO-PRAVNI POLOŽAJ n postoji : zajednička imovina partnera n osobna imovina partnera˙(međusobno poslovanje muža i žene) n brakovi bez djece paterna paternis – materna maternis n nasljeđivanje među djecom izjednačeno

ŽENE U SUDSKIM PROCESIMA n dopušteno im je svjedočenje u slučajevima teških zločina (preljub, ubojstvo) n na sudovima žene nastupaju samostalno pa čak i kad su bile u braku n predviđene su odredbe koje štite žene u slučaju silovanja pa i bludnice predviđena je smrtna kazna n

ŽENE SENJSKIH USKOKA 17. st. kao razlozi uskočkih pohoda navodi se žensko pučanstvo (zbog bogatstva) n žene su obavljale djelatnosti: posredovanja preuzimanja otkupnine posredovanja n u dalmatinskim gradovima često su uskoci otimali djevojke spremne za udaju n

OBRAZOVANJE ŽENA U 19. ST. hrvatska javnost bila je podjeljena po pitanju ženskog obrazovanja: prijetnja konzervativnosti (muško ženske uloge) sredstvo kojim će se prenositi intelektualne i moralne vrijednost na buduće naraštaje n 1869. u Hrvatskoj je bilo pismeno svega 11% žena starijih od šest godina a 86% potpuno nepismenih n 70 tih godina 19. st. žene su se izborile za pravo otvaranja viših pučkih djevojačkih škola n 1888. godine odluka o obveznom pohađanju osnovne škole koja se podjednako odnosi na djevojčice kako i dječake n 1892. u Zagrebu došlo je do promjena u strukturi srednjoškolskoga obrazovanja djevojaka i to odlukom ministra Izidora Kršnjavog n ukida se viša djevojačka škola i otvaraju se 2 nove institucije: Privremeni ženski licej i Ženska stučna škola n 1901. dobivaju djevojke pravo redovitog upisa na fakultete i to prvo na Filozofski fakultet a onda i na druge n Domaće ognjište je prvi ženski list u Hrvatskoj pokrenut 1900. n

SELJAČKA ŽENA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA MLADOST n žene obavljaju sezonske poslove zarađeni novac služio je za miraz n izbor bračnog partnera nije se temeljio na osjećajima te su o tome odlučivali roditelji ZRELOST n važna uloga žena u gospodarstvu zajednički poslovi; žene često obavljaju poslove muževa n moguće je bilo da žena ukoliko je najsposobnija bude glava kuće ne može se više ni govoriti o podređenosti žene u braku za razliku od građanskih obitelji

bračni partneri zajedno su odlučivali o trošenju zarađenog novca n patrilinearno načelo osim u obiteljima bez sinova gdje se primjenjuje matrilinearno načelo n mogućnosti kad je kćer mogla nasljediti dio posjeda kad otac umre bez oporuke, a djeca su maloljetna za živih roditelja i ta zemlja nužno je morala biti manja od bratove n nakon smrti jednog bračnog partnera ovaj preživjeli ima pravo na uživanje imovine al ne dobiva vlasništvo nad njom, dok je u plemićkim obiteljima žena imala slobodno pravo raspolagati muževom imovinom n udovice s djecom morale su voditi brigu o djeci n

NOVIJE DOBA JUGOSLAVENSKA IDEOLOGIJA n n n n iskustvo feminizma uječe uvelike i na žene u Jugoslaviji organiziraju se različite ženske organizacije već 20 tih godina 20. st. ženama se i dalje osporava pravo glasa i kao opravdanje za to navodi se uvjerenje o >>ženskoj<< subjektivnosti glavne teme međuratnog razdoblja postaju pravo glasa i ravnopravnost žena jedna od najznačajnijih predstavnica ženskog feminizma je Marija Jurić Zagorka , urednica Ženskog lista i Hrvatica, zalaže se za pravo glasa zatvoreni krugovi jugoslavenske politike ostavljali su ženama malo prostora da se probiju do javnost Eksperiment Ženska stranka koja je nastojala pomoći ženama u političkom radu i njihovoj borbi za pravo glasa izbijanjem Drugog svjetskog rata dolazi do gašenja ženskih pokreta

FEMINIZAM OD 60 ih PA DO KRAJA STOLJEĆA 1975. godinu UN je proglasio godinom žena 1986. u Zagrebu se osniva Ženska grupa Trešnjevka iz koje 1988. proizlazi >> SOS telefon za žene << n 1989. osniva se >>Autonomna ženska kuća << u Zagrebu n 1992. >> Centar za žene žrtve rata << n početkom devedesetih organizacije su bile okrenute humanitarnom radu a u drugoj polovici mirnodopskim problemima n osnovane su i neke institucije u okviru vlasti koje vode brigu o ženama: Ured za ravnopravnost spolova saborski Odbor za ravnopravnost spolova Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova n n

LITERATURA n n n Biblija Feldman, A. , (2004. ) Žene u Hrvatskoj, Zagreb Guillaume, A. , Tradicije islama Hrvatska enciklopedija, (2001. ) Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb Položaj žena u Republici Hrvatskoj, (2000. ) ur. Juras, B. , Zagreb Kregar, J. , Sekulić, D. , Ravlić, S. , Grubišić, K. (2008. ) Uvod u sociologiju, Zagreb Kurtović, Š. (2005. ) Opća povijest prava i države, Zagreb Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, Hrvatski opći leksikon, (1996. ) Peraica, A. , Žena na raskrižju ideologija, Mill, J. S. , (2000. ) Podređenost žena, Jesenski i Turk, Zagreb, Watkins, S. A. (2002. ) Feminizam za početnike, Jesenski i Turk, Zagreb Wesel, U. (2004. ) Mit o matrijarhatu, Scarabeus, Zagreb

HVALA NA PAŽNJI!