Politika socijalizacija Uvod u politiku socijalizaciju istorijat pojam

  • Slides: 67
Download presentation
Politička socijalizacija Uvod u političku socijalizaciju: istorijat, pojam, definicija

Politička socijalizacija Uvod u političku socijalizaciju: istorijat, pojam, definicija

O predmetu političke psihologije Doprinos psihologije razumevanju političkog ponašanja ljudi: a. Teorijski interes za

O predmetu političke psihologije Doprinos psihologije razumevanju političkog ponašanja ljudi: a. Teorijski interes za razvoj “homo politicusa” b. Praktična potreba za usmeravanjem političkih stavova i ponašanja u interesu zadobijanja političke vlasti

Pristup fenomenu političkog Problem jasnog razgraničenja sfere političkog u društvenom životu Kakav je odnos

Pristup fenomenu političkog Problem jasnog razgraničenja sfere političkog u društvenom životu Kakav je odnos između specifičnog političkog ponašanja i društvenog ponašanja uopšte?

Pojam politike n Politika je proizvod i izraz antagonizama i borbe različitih društvenih grupa

Pojam politike n Politika je proizvod i izraz antagonizama i borbe različitih društvenih grupa oko kompetencija upravljanja, regulacije i usmeravanja društvenih procesa, posredstvom aparata javne vlasti, a u cilju ostvarivanja specifičnih društvenih interesa

M. Đurić: minimalno i maksimalno određenje politike Minimalno određenje Filozofsko-antropološko Filozofsko-istorijsko Politika odgovara najdubljoj

M. Đurić: minimalno i maksimalno određenje politike Minimalno određenje Filozofsko-antropološko Filozofsko-istorijsko Politika odgovara najdubljoj onotološkoj strukturi čoveka Maksimalno određenje a. b. Politika je uvek javna stvar Politika je uvek povezana sa sferom države i državnog života

Odnos političkog i društvenog na nivou ponašanja pojedinca n Da li je to odnos

Odnos političkog i društvenog na nivou ponašanja pojedinca n Da li je to odnos opšteg i posebnog? n Ili je to odnos sui generis?

Šta je ovde političko a šta socijalno ponašanje? Po čemu su slični, a po

Šta je ovde političko a šta socijalno ponašanje? Po čemu su slični, a po čemu različiti: Glasanje na izborima Štrajk glađu Držanje dijete

Razlike između teorijskog i empirijskog pristupa u odgovoru na ovaj problem n n Empirijska

Razlike između teorijskog i empirijskog pristupa u odgovoru na ovaj problem n n Empirijska istraživanja tretiraju političko ponašanje samo kao poseban oblik socijalnog ponašanja Na teorijskom nivou pretpostavljaju se određeni kriterijumi razlikovanja političkog od socijalnog ponašanja

Kriterijumi razlikovanja n n Subjektivna izjava nekog aktera da je njegovo ponašanje politički motivisano

Kriterijumi razlikovanja n n Subjektivna izjava nekog aktera da je njegovo ponašanje politički motivisano Političkim se smatra samo ponašanje koje se odigrava u okviru institucionalizovanih uloga i normi određenog političkog procesa

Da li se politička psihologija može izdvojiti kao samostalna naučna disciplina? n Šiber (1998):

Da li se politička psihologija može izdvojiti kao samostalna naučna disciplina? n Šiber (1998): Politička psihologija je primenjeno područje socijalne psihologije koje proučava psihološke aspekte političkih fenomena i politikološke aspekte psiholoških fenomena

Pet osnovnih polazišta političke psihologije n Usredsređenost na interakciju političkih i psiholoških pojava n

Pet osnovnih polazišta političke psihologije n Usredsređenost na interakciju političkih i psiholoških pojava n Relevantnost političke psihologije za societalne probleme n Proučavanje ponašanja u određenom socijalnom kontekstu n Različite metode prikupljanja podataka n Multidisciplinarnost

Politička socijalizacija - Istorijat proučavanja - Drevne ideje o podobnosti ljudi za učestvovanje u

Politička socijalizacija - Istorijat proučavanja - Drevne ideje o podobnosti ljudi za učestvovanje u “javnom životu” n n Platon Aristotel Bodin Ruso

Platon Vaspitanje kao osnovni metod stvaranja pravedne države “Bez valjanog čoveka nema valjanog društva”

Platon Vaspitanje kao osnovni metod stvaranja pravedne države “Bez valjanog čoveka nema valjanog društva” “obrazovanje građanina”, “uvežbavanje građanstva”, “lekcije patriotizma”

Aristotel “Čovek od prirode državotvorno biće” Postoji veza između tipova karaktera i ustrojstva države

Aristotel “Čovek od prirode državotvorno biće” Postoji veza između tipova karaktera i ustrojstva države “Uvežbavanje karaktera” i usvajanje “vrlina primerenih ustavu”

Kasnije n Boden : “Deca koja se ne boje svojih roditelja, a još manje

Kasnije n Boden : “Deca koja se ne boje svojih roditelja, a još manje Boga, isto tako spremno pružaju otpor javnim autoritetima”. n Ruso “Emil”: “političke maksime”, “principi političkih prava”

Savremena proučavanja političke socijalizacije “Bihejvioralna revolucija” u političkoj nauci: n Kritika akademske političke nauke

Savremena proučavanja političke socijalizacije “Bihejvioralna revolucija” u političkoj nauci: n Kritika akademske političke nauke n Analiza političkog ponašanja Lipman, Truman, Merijam, Lasvel, Lazarsfeld, Adorno. . . Osnovno pitanje: pitanje Kakve posledice ima individualno političko ponašanje za funkcionisanje političkih institucija i opstanak političkog sistema?

Osnovne karakteristike bihejvioralnog pristupa u politikologiji n Individualno ponašanje kao jedinica analize n Interdisciplinarni

Osnovne karakteristike bihejvioralnog pristupa u politikologiji n Individualno ponašanje kao jedinica analize n Interdisciplinarni pristup n Upotreba teorijskih postavki podložnih operacionalizaciji n Upotreba metoda i tehnika koje omogućavaju testiranje hipoteza i verifikaciju empirijskih podataka Primerno problematici učenja političkih stavova i ponašanja

Tri događaja koja su označila početak savremenog proučavanja političke socijalizacije n n n Hyman,

Tri događaja koja su označila početak savremenog proučavanja političke socijalizacije n n n Hyman, H. “Political socialization”, 1959. Easton, D. & Dennis, J. “Children in the Political System: Origins of Political Legitimacy”, 1969 (Čikaška studija) Greenstein, F. I. : “The Learning of Political Behavior”, 1970 (Njuhevn studija)

Koje su novine doneli? n n Hajman: inventar dotadašnjih i program novih istraživanja Iston

Koje su novine doneli? n n Hajman: inventar dotadašnjih i program novih istraživanja Iston i Hes, Iston i Denis: provokativne teze o postojanju dečjeg sveta politike i idealizovanim predstavama političkih autoriteta

U središtu pažnje: Kontinuitet ili promena sistema Politička socijalizacija kao proces koji je tesno

U središtu pažnje: Kontinuitet ili promena sistema Politička socijalizacija kao proces koji je tesno povezan sa problemom stabilnosti i opstanka političkog sistema

Dilema “nivoa analize” n n Širi, makro, sistemski, kulturalni pristup Uži, mikro, individualni, ka

Dilema “nivoa analize” n n Širi, makro, sistemski, kulturalni pristup Uži, mikro, individualni, ka ljudima usmeren pristup

Politikološki pristup - koreni “difuzne podrške” (diffuse support) n jednodisciplinaran n usredsređen na faktore

Politikološki pristup - koreni “difuzne podrške” (diffuse support) n jednodisciplinaran n usredsređen na faktore koji doprinose funkcionisanju i održanju političkog sistema – jedinica analize sistem n naglašava stabilnost i kontinuitet n ishod procesa političke socijalizacije (kao mehanizam uvođenja u političku kulturu) “građanin koji dobro funkcioniše” n jednosmeran uticaj agenasa političke socijalizacije na pasivnog pojedinca

Psihološki pristup n naglasak na pojedincu kao jedinici analize n psihološke dimenzije “građanstva”(razvoj političkog

Psihološki pristup n naglasak na pojedincu kao jedinici analize n psihološke dimenzije “građanstva”(razvoj političkog Ja) n aktivna uloga pojedinca u procesu političke socijalizacije n naglasak na ulozi ličnosti (idiosinkratičnost) n naglasak na različitosti (postojanje potkultura sa drugačijim sistemom političkih vrednosti) n naglasak na tumačenju političkih promena

Definicija (Vasović, 1982) Politička socijalizacija jeste proces socijalnog učenja kojim pojedinci i društvene grupe

Definicija (Vasović, 1982) Politička socijalizacija jeste proces socijalnog učenja kojim pojedinci i društvene grupe stiču relativno trajne orijentacije i obrasce ponašanja u odnosu na političke institucije, procese i vrednosti.

Definicija političke socijalizacije (Vasović, 1982) n n n proces socijalnog učenja (kojim) pojedinci i

Definicija političke socijalizacije (Vasović, 1982) n n n proces socijalnog učenja (kojim) pojedinci i društvene grupe stiču relativno trajne orijentacije i obrasce ponašanja u odnosu na političke institucije, procese i vrednosti

Definicija političke socijalizacije (Vasović, 1982) n socijalno poreklo stečenih oblika ponašanja n dve uloge

Definicija političke socijalizacije (Vasović, 1982) n socijalno poreklo stečenih oblika ponašanja n dve uloge (razvoj “političkog Ja” pojedinca; mehanizam uvođenja pojedinca u političku kulturu) n različiti oblici političkog učenja i sticanja političkog iskustva n istoričnost i kulturna uslovljenost n podela ishoda socijalizacije na kognitivne, afektivne i ponašajne n šire shvatanje procesa (institucionalizovan i neinstitucionalizovan, manifestan i latentan). . . ali ne i preširoko

Formativne godine za politiku Istraživanje dečjih političkih orijentacija - rane političke socijalizacije – Ono

Formativne godine za politiku Istraživanje dečjih političkih orijentacija - rane političke socijalizacije – Ono što se nauči u ranom detinjstvu ne može tako lako da se promeni kasnije u životu Psihoanaliza Postavka “utiskivanja”

Pretpostavke o značaju ranog političkog učenja n Rano stečene političke orijentacije su trajne, prenose

Pretpostavke o značaju ranog političkog učenja n Rano stečene političke orijentacije su trajne, prenose se u odraslo doba i presudno determinišu kasnije političko ponašanje - princip primarnosti (rana partijska identifikacija; građanska podrška sistemu) n Uslovi pod kojima se stiču politički stavovi imaju uticaja na njegovu stabilnost kao i na usvajanje budućih stavova i kasnijeg političkog ponašanja – princip strukturacije (socijalni identiteti, prepolitičke ideologije, vrednosti)

Osnovna pitanja u istraživanju rane političke socijalizacije n n n Šta se uči (koji

Osnovna pitanja u istraživanju rane političke socijalizacije n n n Šta se uči (koji sadržaji)? Na koji način se uči (mehanizmi, razvojni stadijumi, dinamika)? Kakav je uticaj na političke stavove i ponašanje odraslog (problem “transfera”)?

Sadržaji rane političke socijalizacije Jezgro “političkog Ja” Ø Mi – oni: osnovni socijalni identiteti

Sadržaji rane političke socijalizacije Jezgro “političkog Ja” Ø Mi – oni: osnovni socijalni identiteti Ø Identifikacija sa političkim društvom u celini Ø Ø Predstave o političkim autoritetima: spona sa sistemom i osnova “difuzne podrške” Rana partijska identifikacija

Predstave o političkim autoritetima - “kritične” tačke odnosa prema političkom sistemu n Faza politizacije

Predstave o političkim autoritetima - “kritične” tačke odnosa prema političkom sistemu n Faza politizacije – n Faza personalizacije – n Faza idealizacije – politički autoritet se idealizuje n Faza institucionalizacije – školskih spoljašnji autoritet iznad porodičnih i svest o političkim autoritetima preko individualnih, konkretnih osoba, istaknutih političkih figura postepeno se uče depersonalizovani politički objekti i institucije

Poreklo dečje idealizacije političkih autoriteta n n Generalizacija ličnog iskustva (otac-dobročinitelj): direktan odnos sa

Poreklo dečje idealizacije političkih autoriteta n n Generalizacija ličnog iskustva (otac-dobročinitelj): direktan odnos sa ocem ili kompenzacija Idealni otac date kulture: projekcija idealnih osobina “Ružičasti svet” odraslih: romantizovana predstava politike koju prenose odrasli Psihološko objašnjenje: nešto je poznato (iz medija) doživljava se kao blisko

Campbell, Converse, Miller, Stokes, 1960 n Nekonzistentnost političkih stavova birača: glasaju za stranke čija

Campbell, Converse, Miller, Stokes, 1960 n Nekonzistentnost političkih stavova birača: glasaju za stranke čija je politika suprotna njihovim političkim stavovima

Rana partijska identifikacija Nasleđena–i-onda-stabilna-politička-orijentacija: Deca nasleđuju partijsko opredeljenje roditelja, a ono se kod većine

Rana partijska identifikacija Nasleđena–i-onda-stabilna-politička-orijentacija: Deca nasleđuju partijsko opredeljenje roditelja, a ono se kod većine zadržava tokom celog života Značajna za predviđanje političkog ponašanja: Lojalnost partiji više utiče na politička opredeljenja nego ideološka pozicija Osnova stabilnosti političkog sistema: organizacioni princip

Socijalnopsihološko objašnjenje n n n Partije kao socijalne grupe – pružaju psihološki oslonac Lojalnost

Socijalnopsihološko objašnjenje n n n Partije kao socijalne grupe – pružaju psihološki oslonac Lojalnost partiji formira se pre stavova; emocionalno zasnovana Partijska identifikacija u motivacionom smislu ima prednost nad kratkoročnijim političkim stavovima

Istraživanja (USA) n 2/3 dece do 12 godine stiče partijske preferencije koje odgovaraju njihovom

Istraživanja (USA) n 2/3 dece do 12 godine stiče partijske preferencije koje odgovaraju njihovom socijalnom i konfesionalnom poreklu n Predstave o partijama vezane za lidere i kandidate n Marketing parlamentarnih i predsedničkih izbora od značaja n n Preferencije bez znanja (o programima, razlozima postojanja, prirodi partijskog sistema) Prevaga emotivnog nad racionalnim

Proces razvoja partijske identifikacije a. - Slično “Mi-oni” preferencijama: - Svest o sličnosti i

Proces razvoja partijske identifikacije a. - Slično “Mi-oni” preferencijama: - Svest o sličnosti i razlikama (afektivno) između “svog” i “tuđeg” - Slično se voli – različito se ne voli b. Analogija sa dečjim kompetitivnim igrama u kontekstu izbornog nadmetanja

Rane partijske preferencije (karakteristike) n Ø Ø n n Ø Ø Slične ekstremnim stereotipima:

Rane partijske preferencije (karakteristike) n Ø Ø n n Ø Ø Slične ekstremnim stereotipima: “pomaže bogate” – “pomaže siromašne” “izdajnici” – “patriote” Mala saznajna složenost a visoki emocionalni naboj Relativna stabilnost: nisu izložene preispitivanju (malo diskusija o politici) selektivna izloženost modelima

Teorija učenja: snaga partijske identifikacije n n n Interesovanje roditelja za politiku Politička aktivnost

Teorija učenja: snaga partijske identifikacije n n n Interesovanje roditelja za politiku Politička aktivnost roditelja Karakter emocionalnih odnosa u porodici (odnosi sa decom) Efekat društvene klime: zajednički socijalni milje (potkultura) Efekat epohe: koliko je uopšte raširena partijska identifikacija u društvu u tom periodu

RAZVOJ POLITIČKOG MIŠLJENJA

RAZVOJ POLITIČKOG MIŠLJENJA

Da li postoji “transfer”? n Adelson i O`Nil: Istraživanja razvoja političkog mišljenja (pojmova, ideologija)

Da li postoji “transfer”? n Adelson i O`Nil: Istraživanja razvoja političkog mišljenja (pojmova, ideologija) Psihološki preduslovi zrelih političkih izbora: a. b. Sposobnost apstraktnog mišljenja Autonomna moralnost Važno je kako se misli o politici a ne šta se preferira

Političko rezonovanje dece n n Egocentrizam (personalizovan pristup politici ne može da se primeni

Političko rezonovanje dece n n Egocentrizam (personalizovan pristup politici ne može da se primeni na političke probleme koji zahtevaju sociocentričku perspektivu) Konkretnost (ne mogu da ovladaju neophodnom apstraktnošću koju zahtevaju politička uverenja)

Karakteristike dečjeg političkog rezonovanja n Personalizam (konkretnost = personalizacija politike) n Autoritarno shvatanje politike

Karakteristike dečjeg političkog rezonovanja n Personalizam (konkretnost = personalizacija politike) n Autoritarno shvatanje politike (Hobsovsko): dominantnost autoriteta n Nemogućnost da zauzmu sociocentričku perspektivu shvata se kao prirodna (Egocentrizam = ne postoji pojam “opšteg dobra”, razumevanje zajedničkih potreba, društvenih ciljeva, zahteva društva u odnosu na pojedinca; personalne i pragmatičke posledice političkih procesa i izbora) n Aistoričnost = ograničena vremenska perspektiva: politički zakoni i pravila shvataju se n Heteronomna moralnost = nesposobnost konzistentnog procenjivanja etičnosti kao nepromenljivi; nesposobnost preispitivanja alternativnih budućnosti političkih izbora i odluka sa stanovišta viših principa (vrednosti i ideala)

Rana politička socijalizacija Da li postoji “transfer”? n Veliki napredak u poimanju političkog sveta

Rana politička socijalizacija Da li postoji “transfer”? n Veliki napredak u poimanju političkog sveta i razvoju političkog mišljenja u adolescenciji: između 13. i 15. i 16. i 17. godine Razvoj se nadovezuje na rano usvojene pojmove: nacija, vlada, zakon, klasa, rasa, stranac, rat i sl.

Razvoj složenih oblika (političkog) mišljenja omogućava: Efikasnije korišćenje informacija Analizu društvenih problema sa više

Razvoj složenih oblika (političkog) mišljenja omogućava: Efikasnije korišćenje informacija Analizu društvenih problema sa više od jedne tačke gledišta Primenu generalnih etičkih principa u specifičnim situacijama

Kognitivni razvoj i političko mišljenje Primena teorije Žan Pijažea n n n Joseph Adelson

Kognitivni razvoj i političko mišljenje Primena teorije Žan Pijažea n n n Joseph Adelson Gallatin & Adelson, 1971 Adelson & O`Nil, 1971 Istraživačka strategija: razvojna + komparativna (među nacionalno)

Joseph Adelson : Razvoj političkog mišljenja Promene u promišljanju političkih događaja, zakona, vlasti, individualnih

Joseph Adelson : Razvoj političkog mišljenja Promene u promišljanju političkih događaja, zakona, vlasti, individualnih prava, opšteg dobra itd. - povezane sa uzrastom Psihološki preduslovi zrelih političkih izbora (mišljenja): • • Sposobnost apstraktnog mišljenja Autonomna moralnost Važno je kako se misli o politici a ne šta se preferira

Joseph Adelson : Razvoj političkog mišljenja n n Intervjuisanje malih uzoraka dece između 11

Joseph Adelson : Razvoj političkog mišljenja n n Intervjuisanje malih uzoraka dece između 11 i 18 godine iz Engleske, Amerike i Nemačke Predstavljene serije problema i tema i proučavana intelektualna sredstva koja su deca koristila da bi ih rešila

Osnovna pitanja: Kako deca različitih uzrasta i okolnosti u kojima žive konstruišu svet političke

Osnovna pitanja: Kako deca različitih uzrasta i okolnosti u kojima žive konstruišu svet političke akcije? Da li i kako organizuju osobenu političku filozofiju?

Intervju polazi od sledeće premise: n Zamislite da je 1 000 ljudi izbeglo na

Intervju polazi od sledeće premise: n Zamislite da je 1 000 ljudi izbeglo na jedno pusto ostrvo u Pacifiku da bi stvorili jedno sasvim novo društvo. Našavši se tamo, oni moraju da zasnuju osoben politički poredak, da osmisle sistem zakona i da se suoče se sa nizom problema koji se odnose na uređenje društva, vlasti i vladavine.

Pitanja o velikom broju hipotetičkih problema n n n Izbor između nekoliko tipova vladavine

Pitanja o velikom broju hipotetičkih problema n n n Izbor između nekoliko tipova vladavine (vrline i mane svakog od njih) Didaktička pitanja: Koja je svrha vlade, zakona, političkih partija? Pretpostavljeni zakoni i načini uređenja društvenih odnosa i mišljenja o njima

Primeri: pitanja koja dotiču tradicionalne teme političke filozofije n n n Da li vlada

Primeri: pitanja koja dotiču tradicionalne teme političke filozofije n n n Da li vlada treba da zahteva od svih građana preko 45 godina da se podvrgnu godišnjem lekarskom pregledu? Da li se od članova religijske sekte može zahtevati da se vakcinišu mada je to u suprotnosti sa njihovim verskim uverenjima? Šta treba uraditi ako se neki zakon često krši i ako ga je teško sprovesti?

Primer: Zakon koji teži postizanju pojedinačnog i zajedničkog dobra, ali narušava (politički) ideal n

Primer: Zakon koji teži postizanju pojedinačnog i zajedničkog dobra, ali narušava (politički) ideal n 11 god. (autoritarno i patronski): “Slažem se, oni to ne bi sami uradili” n n 14 -15 god. (u skladu sa pojedinačnim i opštim dobrom): “To je dobro za njih; to je dobro za sve” 18 god. (uočavaju konflikt sa univerzalnom vrednošću): “Ne slažem se, to je povreda autonomije pojedinca”

Opšti nalaz Razvojne sličnosti između dece različitih zemalja su veće nego međunacionalne razlike

Opšti nalaz Razvojne sličnosti između dece različitih zemalja su veće nego međunacionalne razlike

Političko rezonovanje dece n n Egocentrizam (personalizovan pristup politici ne može da se primeni

Političko rezonovanje dece n n Egocentrizam (personalizovan pristup politici ne može da se primeni na političke probleme koji zahtevaju sociocentričku perspektivu) Konkretnost (ne mogu da ovladaju neophodnom apstraktnošću koju zahtevaju politička uverenja)

Karakteristike dečjeg političkog rezonovanja n Personalizam (konkretnost = personalizacija politike) n Autoritarno shvatanje politike

Karakteristike dečjeg političkog rezonovanja n Personalizam (konkretnost = personalizacija politike) n Autoritarno shvatanje politike (Hobsovsko): dominantnost autoriteta n Nemogućnost da zauzmu sociocentričku perspektivu shvata se kao prirodna (Egocentrizam = ne postoji pojam “opšteg dobra”, razumevanje zajedničkih potreba, društvenih ciljeva, zahteva društva u odnosu na pojedinca; personalne i pragmatičke posledice političkih procesa i izbora) n A-istoričnost = ograničena vremenska perspektiva: politički zakoni i pravila n Heteronomna moralnost = nesposobnost konzistentnog procenjivanja shvataju se kao nepromenljivi; nesposobnost preispitivanja alternativnih budućnosti etičnosti političkih izbora i odluka sa stanovišta viših principa (vrednosti i ideala)

a. Apstraktnost mišljenja n n 11 godina: političko mišljenje konkretno, personalizovano i egocentričko 15

a. Apstraktnost mišljenja n n 11 godina: političko mišljenje konkretno, personalizovano i egocentričko 15 godina: koristi apstraktne pojmove i ideje (mogućnost prelaza od konkretnog ka apstraktnom i natrag)

b. Sociocentrizam n 11 godina- procenjuje političke odluke i događaje prema posledicama koji oni

b. Sociocentrizam n 11 godina- procenjuje političke odluke i događaje prema posledicama koji oni imaju za pojedince; ne shvata posledice po grupe, regione ili društvo u celini; nesposoban da shvati aktivnosti koje treba da posluže opštem dobru 15 godina – počinje da shvata institucije i kolektivne organizacije, potrebe zajednice, socijalne ciljeve, zahteve koje društvo postavlja pojedincu, kolektivne akcije zasnovane na društveno formulisanim standardima; donekle, svest da same institucije mogu biti problem koji zahteva javnu akciju (građansku inicijativu) Znači, procenjuje političke odluke i događaje na osnovu zahteva datog socijalnog poretka, njegovih institucija i zajednica n

c. Načini rasuđivanja n n Preadolescenti – mišljenje i retorika ograničeni na neposredno, opipljivo,

c. Načini rasuđivanja n n Preadolescenti – mišljenje i retorika ograničeni na neposredno, opipljivo, očigledno pragmatičko; pojednostavljivanje; nepostojanje bližeg određenja ili nijansi; logički proces je intuitivan, neprecizan, nediskriminativan, konfuzan Rani period adolescencije – pojava deduktivnog mišljenja cost-benefit rasuđivanja: sposobnost odmeravanja mogućih ishoda različitih aktivnosti uzročno- posledičnog rasuđivanja: sposobnost anticipacije direktnih ili indirektnih posledica donetih odluka decentracije u mišljenju: sposobnost da se konstruišu argumenti suprotni nečijem sopstvenom stanovištu

d. Znanje Adolescencija: progresivno usvajanje političkog znanja; usvajanje uobičajenih pogleda na stvari u politici;

d. Znanje Adolescencija: progresivno usvajanje političkog znanja; usvajanje uobičajenih pogleda na stvari u politici; usvajanje pravila i normi političkog sistema Zrelija politička stanovišta i aktivnosti n

f. Opadanje dečje autoritarnosti 11 godina – Hobsovski pojam političkog društva n n građani

f. Opadanje dečje autoritarnosti 11 godina – Hobsovski pojam političkog društva n n građani neposlušni, nepošteni, grešni, potencijalno opasni po društvo politički autoriteti se shvataju kao zaštitnici reda autoritet ne može pogrešiti, biti iracionalan ili nečastan zakoni (koje politički autoritet donosi) jednom dati i nepromenljivi Ergo: opravdavanje prisile od strane političkih autoriteta (oni uvode red); kaznilačka usmerenost Dominantnost autoriteta se podrazumeva: roditelja nad decom, učitelja nad đacima, policajca nad kriminalcima, vladaoca nad građanima

ff. Opadanje dečje autoritarnosti 14 godina: n autoritet počinje kritički da se preispituje /vodi

ff. Opadanje dečje autoritarnosti 14 godina: n autoritet počinje kritički da se preispituje /vodi se računa o postojanju sukoba interesa, prekoračenju privilegija, narušavanju vrednosti i principa, praktičnim preprekama u vladanju koje proističu iz tradicije ili loših navika/

g. Proširuje se ograničena vremenska perspektiva Adolescencija: sadašnjost je proizvod prošlosti, a budućnost sledi

g. Proširuje se ograničena vremenska perspektiva Adolescencija: sadašnjost je proizvod prošlosti, a budućnost sledi iz sadašnjosti n Značaj za razumevanje političkih događaja: mogućnost da se zamišlja budućnost = sposobnost da se odmeravaju alternativne budućnosti Budućnost je moguće oblikovati i menjati! (njen oblik zavisi od izbora koji se donose u sadašnjosti)

gg. Proširenje vremenske perspektive n n 11 godina – ne shvata da prošlost utiče

gg. Proširenje vremenske perspektive n n 11 godina – ne shvata da prošlost utiče na sadašnjost (posredstvom tradicije ili onoga što je prethodilo događajima) niti može da zamišlja alternativne budućnosti 15 godina – počinje da anticipira kratkoročne i dugoročne posledice ranije donetih političkih odluka i da procenjuje efekte alternativnih tokova političkih aktivnosti na budućnost društva

h. Snaga principa i ideala Između 11 i 15 godina – postepen razvoj autonomnih

h. Snaga principa i ideala Između 11 i 15 godina – postepen razvoj autonomnih moralnih i etičko-političkih principa n mlađe dete – standardi moralnosti zasnovani na ličnom interesu i fizičkoj prinudi onih koji utvrđuju pravila: dobro je ono što je prijatno ili nagrađujuće n n starije dete - standardi moralnosti zavise od norme recipročnosti (jednako tretiranje svih, fer-plej) u kombinaciji sa ličnim interesom adolescent – kombinuje normu recipročnosti (fer-plej) sa koncepcijom ličnih prava i interesa, uzima u obzir i pragmatične društvene interese ali i vrednosti (simpatija, saosećanje, pravda, humanost) U političkom rasuđivanju principi i vrednosti jači od ličnih interesa

i. Društveni ciljevi n n Mlađi adolescenti: Antiutopijska stanovišta ortodoksna ili konzervativna Posle 18

i. Društveni ciljevi n n Mlađi adolescenti: Antiutopijska stanovišta ortodoksna ili konzervativna Posle 18 godine: Usvajanje vrednosti i ideala: svet se posmatra iz ideološke - vrednosne perspektive; zamišljaju se alternativne budućnosti Radikalne ili reformatorske ideje u adolescenciji

Merelman: preduslovi ideološkog mišljenja n n Sagledavanje veza između ideja i događaja Konzistentno vrednovanje

Merelman: preduslovi ideološkog mišljenja n n Sagledavanje veza između ideja i događaja Konzistentno vrednovanje etičkog značenja političkih događaja = Shvatanje da su uzroci posledica u političkom svetu delimično i/ili potencijalno pod ljudskom kontrolom