Pojam Meunarodnog javnog prava Potekoe u vezi naziva

  • Slides: 12
Download presentation
Pojam Međunarodnog javnog prava • Poteškoće u vezi naziva • Prvo se zvalo medjudržavno

Pojam Međunarodnog javnog prava • Poteškoće u vezi naziva • Prvo se zvalo medjudržavno pravo • Smatrali da potiče od ius gentium-a, to je greška • Postepeno se širi: • 1. ratione persone • 2. ratione materie • 3. ratione loci

Klasično MJP • U početku samo evropsko • Razlozi nastanka: sukobi, ekonomski razlozi, verski,

Klasično MJP • U početku samo evropsko • Razlozi nastanka: sukobi, ekonomski razlozi, verski, saobraćaj. . . • Primer rečnih komisija • Karakteristike: horizontalno postavljeno, kontrola i koordinacija, specifična pravna tehnika, sudstvo fakultativno, reciprocitet • Osobine klasičnog MJP: • sukobi dopušteni, • države su jedini subjekti,

 • • • suverenitet je apsolutan, običaji su jedini izvor, kolonije, tera nullius,

• • • suverenitet je apsolutan, običaji su jedini izvor, kolonije, tera nullius, priznanje je konstitutivno

 • Moderno MJP: • Sukobi su zabranjeni, mirno rešavanje sporova, razvoj sudskih organa,

• Moderno MJP: • Sukobi su zabranjeni, mirno rešavanje sporova, razvoj sudskih organa, brojna pravila, ugovori, međunarodne organizacije, objektivni pravni sistem • Stalno se menja. • Soft law – hard law • U središtu nastajanja pravila je volja subjekata prava • Paradoks međunarodnog prava – države su suverene a prihvataju vlast iznad sebe • Konsenzualnost dobrovoljno se potčinjavaju pravilima. Bliže ideji pravde.

Prva pravila su običajna: Sloboda plovidbe otvorenim morem Imunitet predstavnika države i same države

Prva pravila su običajna: Sloboda plovidbe otvorenim morem Imunitet predstavnika države i same države Pravila ratovanja Zabrana trgovine robljem Hugo Grocijus osnivač međunarodnog prava 15831645 Pravo rata i mira • Prirodno pravo • Vestfalski mir 1648 okončava tridesetogodišnji rat • Počinje teritorijalizacija u Evropi • • •

 • Sukobi oko kolonija, Napoleon i Bečki kongres 1815, uvodi se jednakost priznatih

• Sukobi oko kolonija, Napoleon i Bečki kongres 1815, uvodi se jednakost priznatih država • Sveta Alijansa, savez najjačih koji kontroliše događaje • Podela na MJP u doba rata i MJP u doba mira • Pojava sankcija obeležje poretka • Haške konvencije 1899 i 1907 • Formiranje Društva naroda kraj klasičnog MJP

Pojam izvora u MJP • Klasicna podela na materijalne i formalne izvore • Izvor

Pojam izvora u MJP • Klasicna podela na materijalne i formalne izvore • Izvor prava je svaki akt koji dovodi do promena u pravnom poretku • Clan 38. Statuta MSP odredjuje formalne izvore • Ugovori • Obicaji • Opsta pravna nacela priznata od strane prosvecnih naroda • Pomocni izvori sudska praksa i doktrina • Nacelo pravicnosti uz saglasnost strana u sporu • Statut nastao 1921. godine kod Stalnog MSP • Velika vremenska distanca ucinila je da su se pojavili neki novi izvori

Vrste izvora i njihov odnos • Glavni izvori prema Statutu MSP jesu ugovori, obicaji

Vrste izvora i njihov odnos • Glavni izvori prema Statutu MSP jesu ugovori, obicaji i OPN • Glavni izvor znaci da sudija moze da resi spor samo na bazi tog izvora • Sudska praksa i doktrina su pomocni izvori i nisu pogodni da sud resi spor samo na osnovu njih, uglavnom sluze da kao jedno od sredstava putem kojih se utvrdjuje postojanje i sadrzina obicaja • Dejstvo presude Suda je prema clanu 59. dvostruko ograniceno ratione personae i ratione materiae, to znaci da je izvor prava samo za strane u sporu i za taj predmet spora. Neke presude ipak imaju mnogo veci znacaj i uticu na formiranje pravnih pravila i prakse drzava u medjunarodnoj zajednici. • Pravicnost je samostalni izvor ali se retko koristi

Hijerarhija glavnih izvora Formalno svi glavni izvori su jednaki U praksi oni su poredjani

Hijerarhija glavnih izvora Formalno svi glavni izvori su jednaki U praksi oni su poredjani prema prioritetu primene Ugovori su najpouzdaniji izvor jer su pisani Obicaj je specifican izvor i sa sobom nosi teskoce u dokazivanju • OPN su izvor koji je glavni supsidijerni to znaci da se primenjuje samo ukoliko ne postoje ni ugovor ni obicaj koji regulise neki odnos • U odnosu posebnog ugovora i opsteg obicaja prednost ima ugovor • Kasniji ugovor ukida raniji ugovor • •

Medjunarodni ugovori • Nedostatak zakonodavca doprineo je da su ugovori najvaznije legislativno sredstvo •

Medjunarodni ugovori • Nedostatak zakonodavca doprineo je da su ugovori najvaznije legislativno sredstvo • Ugovor je saglasnost volja dva ili vise subjekata medjunarodnog prava kojima se ustanovljavaju reciprocna prava i obaveze i koji je regulisan medjunarodnim pravom. • Uslovi punovaznosti • Dopusten predmet, moguc predmet, nadlezni organ, volja slobodna. • Nema mogucnosti pozivanja na unutrasnje propise kao osnov za neizvrsenje preuzetih obaveza

 • Podela – • ugovori zakoni ili normativni ugovori pogodbe, • bilatelarni i

• Podela – • ugovori zakoni ili normativni ugovori pogodbe, • bilatelarni i visestrani ugovori, • po predmetu ekonomski, politicki, vojni, otvoreni i zatvoreni

Pisani i nepisani Ugovori o osnivanju medjunarodne organizacije Naziv ukazuje na sadrzinu Materija ugovornog

Pisani i nepisani Ugovori o osnivanju medjunarodne organizacije Naziv ukazuje na sadrzinu Materija ugovornog prava je u potpunosti kodifikovana, pravilo pisane forme. • Norme su, dobrim delom, preuzete iz gradjanskog prava • Veliki broj dispozitivnih pravila • •