POJAM INFORMACIONO KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA n Veoma brz razvoj
POJAM INFORMACIONO - KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA n Veoma brz razvoj nauke, unapređenje i širenje nove tehnologije, imaju veliki uticaj gotovo u svim sferama ljudske delatnosti. n Tehnički pronalasci i tehnološka znanja u poslednjih pedesetak godina iz osnova menjaju ne samo čovekovo okruženje već i načine čovekovog saznanja.
Informaciona tehnologija – definicija ITAA –a (Information Technology Association of America ) n Informaciona tehnologija (IT) se, od strane Američke asocijacije za informacione tehnologije, definiše kao "izučavanje, dizajn, razvoj, implementacija i podrška ili upravljanje računarskim informacionim sistemima, softverskim aplikacijama i hardverom".
CILJEVI PROFITNO ORIJENTISANE ORGANIZACIJE n n n obavljanje poslova na vreme; ažurnost svih tokova i procesa i brzo reagovanje na zahteve tržišta. Svi ovi ciljevi mogu se ostvariti korišćenjem informacione tehologije, jer su brzina i pravovremenost osnovne karakteristike savremenih informacionih sistema.
INFORMACIONA TEHNOLOGIJA n n Informaciona tehnologija, kao posledica opšteg naučno-tehnološkog razvoja, imala je izuzetno brz razvoj, što je povratno uticalo na razvoj nauke i tehnike. Ova tehnologija omogućava kvalitenu obradu i prenos informacija bez obzira na njihovu količinu i strukturu.
IT n Pored kvantitativnih prednosti koje pruža informaciona tehnologija kroz efikasnu i brzu obradu podataka, ona iz osnova menja kvalitet poslovanja menjanjem starih i stvaranjem novih metoda poslovnog upravljanja i odlučivanja.
IKT n Nove tehnologije povećavaju ekonomsku efikasnost i stvaraju nove poslovne mogućnosti. n Informaciono-komunikacione tehnologije ukidaju barijere i stvaraju mogućnosti za geografsku decentralizaciju proizvodnje.
RAZVIJENOST IKT n Razvoj i primena informacionokomunikacionih tehnologija menja način privređivanja i život pojedinca. n U svetu su različito razvijene i zastupljene informaciono-komunikacione tehnologije i sektori čije je poslovanje na njima zasnovano.
MERENJE SPREMNOSTI ZEMALJA DA ISKORISTE MOGUĆNOSTI IKT NRI - Network Readiness Index je mera spremnosti zemlje da iskoristi mogućnosti koje nude informacione i komunikacione tehnologije i objavljuje ga Svetski ekonomski forum na godišnjem nivou.
MERENJE SPREMNOSTI ZEMALJA DA ISKORISTE MOGUĆNOSTI IKT 2010. NRI se izračunava na osnovu tri glavne komponente (podindeksa) i 71 parametra koji se odnose na: 1. 2. 3. okruženje za korišćenje IKT u datoj zemlji ili zajednici; spremnost članova zajednice (pojedinaca, kompanija i javne uprave) da koriste IKT; primenu IKT u zajednici.
MERENJE SPREMNOSTI ZEMALJA DA ISKORISTE MOGUĆNOSTI KOJE NUDE IKT
Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI) 2010 -2011
MERENJE SPREMNOSTI ZEMALJA DA ISKORISTE MOGUĆNOSTI KOJE NUDE IKT primer Srbija Ključni indikatori Stanovništvo (u milionima), 2009 7, 4 BDP (PPP) per capita (PPP$), 2009 10. 577 BDP (u milijardama $), 2009 43, 0 Opšti indeks konkurentnosti 2010 -11 (rang od 139 zemalja/ekonomija) 96 Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI) Broj zemalja (ekonomija) Skor Rang 2010 -2011 (138) 3, 5 93 2009 -2010 (133) 3, 5 84
Komponenta okruženja 3, 5 90 Tržišno okruženje 3, 6 113 1. 01 Raspoloživost rizičnog kapitala* 2, 2 101 1. 02 Razvijenost finansijskog tržišta* 3, 3 108 1. 03 Raspoloživost najnovijih tehnologija* 4, 2 116 1. 04 Stanje razvoja klastera* 2, 6 121 1. 05 Teret zakonske regulative* 2, 3 130 Infrastrukturno okruženje 1. 06 Obim i efektivnost oporezivanja* 2, 8 119 3. 01 Telefonske linije/100 stanovnika 1. 07 Ukupna stopa poreza, % profita 34, 0 47 3. 02 Pokrivenost mobilne mreže, % pokriven. stan. 93, 786 13 49 3. 03 Bezbedni internet serveri/milion stanovnika 2, 4 1. 09 Br. procedura za započinjanje poslovanja 7 63 1. 10 Sloboda medija* 4, 3 97 Političko i regulatorno okruženje 3, 4 108 3. 05 Proizvodnja električne energije, k. Wh/capita 4. 947, 947 2. 01 Efektivnost zakonodavnih tela* 2, 8 106 3. 06 Stopa upisa tercijarnog obrazovanja, % 47, 8 49 2. 02 Zakoni u vezi IKT* 3, 5 89 3. 07 Naučno-istraživačke institucije visokog nivoa* 3, 956 2. 03 Nezavisnost sudova* 2, 5 123 3. 08 Raspoloživost naučnika i inženjera* 3, 7 92 2, 6131 3. 09 Raspoloživost usluga istraživanja i obuke*3, 5 100 1. 08 Br. dana za započinjanje poslovanja 2. 04 Efikasnost pravnog sist. u rešavanju sporova* 2. 05 Efikasnost pravnog sist. u regulatornim sporovima*2, 7 2. 06 Imovinska prava* 3, 2 121 2. 07 Zaštita intelektualne svojine* 2, 6 110 2. 08 Stopa softverske piraterije, % instaliranog softvera 74 2. 09 Br. procedura za sprovođenje ugovora 2. 10 Br. dana za sprovođenje ugovora 36 54 635 95 2. 11 Konkurencija u pružanju Internet i tel. usluga, 0 -6 562 3, 6 56 31, 5 39 98 3. 04 Kapacitet međunarodnog Interneta, Mb/s na 100. 000 stanovn. 124 74 3. 10 Dostupnost digitalnog sadržaja* 126, 6 4, 4 28 99
Komponenta spremnosti 4, 177 Individualna spremnost 5, 1 50 4. 01 Kvalitet matem. i naučnog obrazovanja* 4, 5 48 4. 02 Kvalitetnog obrazovnog sistema* 85 3, 3 4. 03 Stopa pismenosti odraslog stanovništva, %96, 6 58 4. 04 Kućna instalacija fiksnog telefona (PPP $)147, 6 116 4. 05 Mesečna pretplata kućnog telefona (PPP $)4, 9 26 4. 06 Tarifa fiksne telefonije (PPP $) 0, 04 19 4. 07 Tarifa mobilne telefonije (PPP $) 0, 22 33 4. 08 Tarifa fiksnog broadband Interneta 35, 7 68 4. 09 Sofisticiranost kupaca* 2, 4 130 Poslovna spremnost 3, 6 98 5. 01 Obim kadrovske obuke* 3, 0 129 5. 02 Kvalitet menadžerskih škola* 3, 6 101 5. 03 Troškovi kompanija za istraživanje i razvoj*2, 6 107 5. 04 Saradnja univerziteta i industrije na istr. i raz. * 3, 570 5. 05 Instalacija telefona na poslu (PPP $) 295, 3 127 5. 06 Mesečna pretplata poslovnog tel. (PPP $)5, 8 12 5. 07 Kvalitet lokalnih dobavljača* 3, 9 107 5. 08 Uvoz računara, komunikacija i ostalih usluga, % uvoza usluga 40, 4 Spremnost javne uprave 3, 6 101 6. 01 Prioritet IKT kod javne uprave* 4, 3 95 6. 02 Nabavka napredne tehnologije od strane jav. upr. *3, 2 6. 03 Značaj IKT za viziju javne uprave* 3, 3 111 35 97
Komponenta primene 2, 9 94 Individualna primena 3, 5 67 7. 01 Pretplata mobilne telefonije/100 stanovnika 100, 6 61 7. 02 Pretpl. mob. tel. sa transferom podataka, % ukup. 8, 7 7. 03 Domaćinstva sa računarom, % 46, 8 50 7. 04 Broj pretplatnika broadband Interneta/100 stan. 6, 060 7. 05 Broj korisnika Interneta/100 stanovnika 41, 7 53 7. 06 Dostupnost Internetu u školama* 3, 5 87 7. 07 Korišćenje virtualnih društvenih mreža* 4, 4 101 7. 08 Uticaj IKT na dostupnost osnovnih usluga*3, 7 119 Poslovna primena 2, 5 121 8. 01 Primena tehnologije na nivou kompanije* 3, 7 133 8. 02 Kapacitet za inovacije* 2, 7 82 8. 03 Obim poslovnog korišćenja Interneta* 3, 6 134 8. 06 Izvoz visoke tehnologije, % izvezene roben/a 8. 07 Uticaj IKT na nove usluge i proizvode* 3, 1 130 8. 08 Uticaj IKT na nove organizacione modele*3, 0 128 Primena u javnoj upravi 2, 8 114 9. 01 Uspeh javne uprave u promociji IKT 3, 7 108 9. 02 Primena IKT i ekfikasnost javne uprave* 3, 8 99 9. 03 Indeks online servisa javne uprave, 0 -1 0, 22 103 9. 04 Indeks e-učešća, 0 -1 117 0, 04 62
https: //networkreadinessindex. org/wp-content/uploads/2020/03/The-Network-Readiness-Index-2019 -New-version-March-2020 -2. pdf
Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI) 2010 -2011
Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI) 2010 -2011
Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI) 2010 -2011
Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI) 2010 -2011
Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI) 2010 -2011
NRI 2020 https: //networkreadinessindex. org/wp-content/uploads/2020/10/NRI-2020 -Final-Report. October 2020. pdf
Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI) 2010 -2011
Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI) 2010 -2011
Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI) 2010 -2011
Indeks spremnosti za primenu IKT (NRI) 2010 -2011
POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI – VRSTE I FUNKCIJE – n U domenu informatike i računarstva značajnu ulogu imaju informacioni sistemi. n U literaturi se sreće mnogo različitih definicija informacionih sistema.
INFORMACIONI SISTEM - DEFINICIJA n Jedna od najopštijih je da se pod informacionim sistemom podrazumeva skup metoda, postupaka i resursa oblikovanih tako da bi se pomoglo postizanje nekog cilja.
INFORMACIONI SISTEM - DEFINICIJA n Integralni sistem koji obuhvata ljude i opremu za obezbeđivanje informacija za podršku funkcionisanja organizacije.
OSNOVNI CILJ IS n Osnovni cilj svakog informacionog sistema je da omogući prikupljanje podataka i prikazivanje dobijenih informacija na najbolji način.
ZASEBNO IZGRAĐENI IS n Najniži oblik informacionog sistema čine zasebno izgrađeni delovi informacionog sistema koji ili nisu uopšte međusobno povezani ili su te veze toliko slabe da se ne može govoriti o jedinstvenom informacionom sistemu.
INTEGRISANI IS n Integrisani informacioni sistem podrazumeva da se neki podatak unosi samo jednom u sistem, i da do njega mogu u svakom trenutku da dođu svi korisnici informacionog sistema. n On mora biti podeljen na podsisteme i horizontalno i vertikalno.
VERTIKALNA I HORIZONTALNA RAZGRANATOST IS n n Informacioni sistem mora da bude vertikalno razrađen da bi osigurao potrebne informacije svim nivoima upravljanja. S duge strane, zbog međusobne razmene podataka i informacija pojedini podsistemi moraju da budu međusobno povezani.
IS KAO PODSISTEM POSLOVNOG SISTEMA n Svaki poslovni sistem pod kojim se podrazumeva bilo koji ekonomski subjekat može se posmatrati kao sastav tri dela ili podsistema. n To su izvođački (izvršni), upravljački i informacioni podsistem. n Izvođački podsistem usmeren je ka ostvarivanju konkretnog cilja poslovnog sistema. n Cilj upravljačkog podsistema je realizacija upravljačkih funkcija.
CILJ IS n Cilj informacionog sistema mora da bude usklađen sa opštim poslovnim ciljevima, tj. informacioni sistem svojim funkcionisanjem mora da poboljša funkcionisanje celog poslovnog sistema kako bi se postigli što bolji rezultati poslovanja.
SVRHA IS n Zbog toga, svrha informacionog sistema jeste da upravljačkoj strukturi osigura tačne i pravovremene informacije potrebne za donošenje odluke. n Pored toga postoji i ekonomski zahtev da se svi ovi zadaci obave uz što niže troškove.
OSNOVNE KOMPONENTE IS n hardver (skup tehničkih sredstava); n softver (skup programa koji omogućuje hardveru da obradi podatke); n baza podataka (skup povezanih datoteka, tabela i podataka); n mreža (sistem veza koji omogućava upotrebu zajedničkih resursa); n procedure (skup instrukcija po kojima se obavlja zadata aktivnost); n ljudi (rade sa sistemima i koriste izlazne podatke).
IT n Informacione tehnologije se mogu posmatrati dvojako – kao podsistemi informacionog sistema, ali i kao širi pojam od informacionog sistema. n Pri drugom načinu posmatranja, informacione tehnologije opisuju skup informacionih sistema, korisnika i menadžmenta jedne organizacije.
NOVE IKT n Upotreba najnovijih IKT zasniva se na Internetu i Webu, kao podrška kupovini, prodaji i servisu. n Upotrebom informaciono-komunikacionih tehnologija, omogućava se umrežavanje i prenos mnogih podataka. n Infrastruktura za nove načine poslovanja je umreženo računarstvo u preduzećima, u upravi i u kući.
UMREŽENO RAČUNARSTVO n Umreženo računarstvo predstavlja povezanost više računara i drugih elektronskih sredstava pomoću telekomunikacionih mreža. n Ono omogućava pristup uskladištenim informacijama, tzv. bazama podataka, i komunikaciju i saradnju između mnogih pravnih i fizičkih lica.
POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI U GLOBALNOM OKRUŽENJU n Informaciono-komunikacione tehnologije su postale značajan faktor proizvodnje i ekonomske aktivnosti na globalnom nivou. n Danas skoro nijedna moderna operacija ne može da se izvrši bez podrške ili upotrebe informacionokomunikacionih tehnologija.
POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI U GLOBALNOM OKRUŽENJU n Internet je postao sastavni deo društvene i ekonomske strukture svake zemlje. n Cene proizvoda informaciono-komunikacionih tehnologija se smanjuju vremenom. n Ovi proizvodi su postali dostupni ljudima različitih životnih standarda.
POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI U GLOBALNOM OKRUŽENJU n Na ovaj način je omogućeno da i nerazvijene zemlje ulažu u nove tehnologije i da ostvare koristi od njihove upotrebe. n Postojanje ovih tehnologija menja društvene strukture – one postaju važno sredstvo u društvenom i ekonomskom razvoju.
POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI U GLOBALNOM OKRUŽENJU n Nivo konkurencije se povećava, nastaju nova tržišta, novi proizvodi, nove mogućnosti za sve. n Upotrebom IKT je u mnogo čemu promenjen način poslovanja, odnosno način na koji se obavljaju poslovne aktivnosti.
POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI U GLOBALNOM OKRUŽENJU n Revolucija izazvana razvojem IKT je pokrenula nove mogućnosti za obavljanje i unapređenje poslovanja. n Ova revolucija je omogućila: - pristup većem broju informacija; uvođenje visokih tehnologija u proces poslovanja; ostvarivanje konkurentne prednosti; stvaranje novih načina poslovanja; stvaranje mogućnosti za dalji razvoj i inovacije IKT. -
POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI NOVOJ EKONOMIJI n Danas je vreme naprednih tehnologija i promena koje utiču na transformaciju privrede, društva i života. n Informisanost, prikupljanje, obrada podataka i komunikacija povećavaju produktivnost u svim sektorima. U
POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI NOVOJ EKONOMIJI U n Brz i nagli tehnološki progres u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija pokrenuo je proces stvaranja nove ekonomije, novog rasta i razvoja privrede. n Nova ekonomija je promenila ekonomski sistem. n Promene uključuju globalizaciju, promenu monetarne politike, preduzetnički kapital i inovacije u upravljanju ljudskim resursima.
POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI U NOVOJ EKONOMIJI n Naziv nova ekonomija je počeo da se koristi krajem devedesetih godina XX veka, kada je američka privreda ostvarila privredni rast zahvaljujući primeni IKT. n Naziva se i digitalnom ekonomijom, informacionom ekonomijom, a poslednjih godina se koristi i pojam Internet ekonomija. n Svi nazivi su vezani za uticaj informacionokomunikacionih tehnologija na privredu i društvo.
EFEKTI NOVE EKONOMIJE n Nova ekonomija je doprinela promenama na tržištima. n Javljaju se nova kretanja na tržištima kojima su preduzeća, sektori i zemlje prinuđeni da se prilagođavaju.
EFEKTI NOVE EKONOMIJE n Privreda je postala globalna i da bi privredni subjekti mogli da opstanu i da usvoje nove načine poslovanja neophodno je da izvrše: - liberalizaciju; - mobilizaciju kapitala i - digitalizaciju, odnosno da primene elektronski način poslovanja.
EFEKTI NOVE EKONOMIJE n Stvaranje novih tržišnih, sektorskih i kooperativnih struktura. n Poslovanje se zasniva na - smanjivanju troškova; transparetnosti; dostupnosti podataka i informacija; inovacijima i mrežama putem kojih se odvijaju procesi poslovanja. -
POREĐENJE NOVE I STARE EKONOMIJE n Temelji ekonomskog razvoja savremenog sveta zasnivaju se na visokorazvijenoj tehnologiji, inovacijama, znanju i razgranatoj infrastrukturi. n U tom smislu danas se govori o “novoj ekonomiji” baziranoj na tehnologiji, informacijama i znanju, koja zauzima mesto “stare ekonomije” zasnovane na fizičkim faktorima proizvodnje – radu, kapitalu i zemljištu.
POREĐENJE NOVE I STARE EKONOMIJE n - n Tradicionalnu ekonomiju karakterišu: materijalna aktiva, fizički kapital, radna intezivnost, masovna proizvodnja, planovi u jasnim granicama, vrednosti koje se mere i koje su pristune u statistikama. Tradiconalna ekonomija počiva na fizičkoj proizvodnji i industralizaciji.
POREĐENJE NOVE I STARE EKONOMIJE n - n Novu ekonomiju karakterišu: digitalnost, virtualnost, dominantnost usluga, novih nematerijalnih proizvoda i IKT. Informaciono-komunikacione tehnologije predstavljaju osnov stvaranja nove ekonomije.
TRENDOVI NOVE EKONOMIJE n n Nova ekonomija je bazirana na znanju, inovacijama i digitalnoj informaciji. Glavna ekonomska jedinica je individua, a ne korporacija. Kompanije se međusobno povezuju i umrežavaju; takođe sve više se povezuju i sa kupcima. Glavni trend nove ekonomije je globalizacija - brišu se granice između država i nacija.
POSLOVNA INTELIGENCIJA Business Intelligence • Rast podataka nadmašuje mogućnosti korisnika da analizira, interpretira, razume i vizuelizuje podatke, te da im da adekvatan smisao. • U uslovima velike raspoloživosti podataka sve je veća divergencija raspoloživih podataka i informacija potrebnih za donošenje adekvatnih odluka. • Zatečeni brojnošću izvora podataka, savremeni menadžeri i istraživači sve više vremena troše na izbor relevantnih informacija. Spreadsheets in Statistics
Ogromno povećanje broja podataka dovelo je do otežanog korišćenja tradicionalnih rešenja 58
Možemo da pojednostavimo stvar, sredimo ovaj nered. . . 59
. . . ako i analitiku prebacimo u skladište. 60
Business Intelligence Radi se o kategoriji informacione tehnologije koja korisnicima u poslovanju omogućava pronalaženje, analizu i korišćenje podataka (Data Warehouse) u cilju sticanja neophodnih informacija za adekvatno odlučivanje i upravljanje, kao i o aplikativnim programima kojima se podržava odlučivanje, postavljaju upiti i formiraju izveštaji, vrši online analitička obrada (OLAP), zatim statističke analize, Data Mining, predviđanje itd.
Data Mining • Rudarenje podataka (Data Mining, DM) je glavni alat za analizu velike količine podataka koje se obično nalaze u skladištima podataka (Data Warehouse, DW). • Tehnologije rudarenja koriste se za automatizovano predviđanje trendova i ponašanja i automatizovano otkrivanje prethodno nepoznatih šablona.
Virtuelizacija podataka • Virtuelizacijom se dobiju podaci iz raznih izvora u jednom sažetom, sumiranom obliku. • Ovo pomaže smanjivanju potrebe za fizičkim skladištenjem i obezbeđuje zajedničke interfejse za sve aplikacije koriste podatke.
Cloud Computing • Virtuelizacija je osnovni koncept na kojem se zasniva novi trend u organizovanju i korišćenju informatičkih resursa poznat pod nazivom - Cloud Computing.
Cloud Computing • Predstavlja savremeni koncept korišćenja informatičkih resursa kroz usluge koje koegzistiraju u deljenom skupu resursa zasnovanom na tehnologiji virtuelizacije. • To je model koji korisniku omogućava jednostavan pristup deljenom skupu resursa (mrežnim resursima, serverima, prostoru na diskovima, aplikacijama itd. ).
Big Data "Big Data" se može definisati kao baza podataka čija veličina prevazilazi mogućnosti tradicionalnih baza podataka i softvera za prikupljanje, obradu, analiziranje i čuvanje podataka • "Big data" predstavlja nove tehnike i alate za rad sa podacima koji imaju nove osobine (obim, strukturu, brzinu generisanja), ali i suštinsku promenu znanja, veština i načina na koji se podaci prikupljaju, obrađuju, analiziraju i transformišu u informacije i odluke.
GIS (Geografski informacioni sistem) • (GIS) je informacioni sistem za snimanje, čuvanje, proveru i prikazivanje podataka vezanih za položaje na površini Zemlje. • GIS može da pokaže mnoge različite vrste podataka na jednoj mapi što omogućava lakše uočavanje, analiziranje i shvatanje obrazaca i odnosa.
ERP v. ERP (engl. Enterprise Resource Planning – planiranje poslovnih resursa) su poslovni informacioni sistemi tj. komercijalni softverski paketi za mala, srednja i velika preduzeća. v. Integrisan informacioni sistem zasnovan na jedinstvenoj bazi podataka.
VRSTE ERP SOFTVERA n SAP ERP http: //www. sap. com/corporate-en/about/our-company/index. html n ORACLE Aplications http: //www. oracle. com/index. html n Microsoft Dynamics http: //www. microsoft. com/en-us/dynamics/default. aspx 69
- Slides: 69