POJAM BILANSA I NJEGOVA SADRINA Dr Marija Panteli
POJAM BILANSA I NJEGOVA SADRŽINA Dr Marija Pantelić
Poreklo pojma, formalno obeležje i forma prikazivanja • Reč bilans vodi poreklo iz spoja latinskih reči bilanx libra (vaga sa dva tasa). • U području knjigovodstva i bilansa reč bilans je neposredno povezana sa italijanskom rečju bilancio (bilans). • Formalno obeležje: - dvostrani pregled (ima uvek dve strane), - ravnoteža obeju strana (obe strane bilansa su računski jednake veličine). • Forma prikazivanja: - forma konta, - štafelna forma.
Sadržina i suština bilansa stanja • Bilans stanja predstavlja finansijski izveštaj koji prikazuje stanje • • • imovine po obliku (aktiva) i imovine po izvorima – vlasništvu (pasiva) na dan bilansa. Aktiva – imovina (upotreba kapitala, tj, konkretne forme u koje su sredstva uložena), Pasiva – kapital sopstveni i pozajmljeni (izvori sredstava sa kojima preduzeće raspolaže). Ne postoji direktna veza izmedju pojedinih pozicija aktive i pojedinih pozicija pasive. Jednakost na nivou celine Dan bilansa ( 31. 12. . , u našoj zemlji, izveštajni period se podudara sa kalendarskom godinom), ili neki drugi dan. Redosled bilansnih pozicija – princip likvidnosti za pozicije aktive i princip dospelosti za pozicije pasive.
Vrste bilansa • Sistematizacija vrsta bilansa: - redovnost sastavljanja, - povezanost sa knjigovodstvom, - globalna svrha iskazivanja, - merodavnost pravnih normi, - područje informisanja, - dužina bilansnog perioda, - vremenski period koji pokrivaju, - tehnika sastavljanja, - broj uključenih preduzeća u bilans, - ekonomsko-teorijsko objašnjenje bilansa.
Bilansi prema redovnosti sastavljanja • Redovni bilansi • Specijalni bilansi • Redovni bilansi sastavljaju se u redovnim, nepromenjenim i zakonom utvrđenim vremenskim intervalima (zakonski propisani bilansi), ili internim pravilima preduzeća propisanim vremenskim intervalima (dobrovoljni bilansi). • Zakon o računovodstvu propisuje da preduzeća moraju da sastavljaju set finansijskih izveštaja najmanje jednom godišnje. • Zakon o tržištu kapitala propisuje kvartalno izveštavanje javnih akcionarskih društava.
Bilansi prema redovnosti sastavljanja • Set finansijskih izveštaja preduzeća: - Bilans stanja (Izveštaj o finansijskom položaju na kraju perioda), - Bilans uspeha (Izveštaj o ukupnom rezultatu za period), - Izveštaj o novčanim tokovima, - Izveštaj o promenama na kapitalu (sopstvenom), - Napomene uz finansijske izveštaje, - Izveštaj o finansijskom položaju na početku najranijeg komparativnog perioda (sastavlja se ukoliko se menjaju računovodstvene politike ili se ispravljaju materijalno značajne greške)
Bilansi prema redovnosti sastavljanja • Konsolidovani bilansi – set finansijskih izveštaja grupa (group) preduzeća. Matično preduzeće sastavlja konsolidovane finansijske izveštaje za grupu preduzeća kako bi se utvrdio finansijski položaj i zarađivačka sposobnost ekonomske celine. Spadaju u grupu redovnih bilansa. • Poreski bilans – sastavlja se sa ciljem utvrđivanja oporezive dobiti u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Poreski bilans je vrsta redovnog bilansa.
Bilansi prema redovnosti sastavljanja • Specijalni bilansi sastavljaju se neredovno, u posebnim prilikama do kojih može da dođe u toku poslovnog života preduzeća. • Posebna (drugačija) pravila procenjivanja i pravila raščlanjavanja primenjuju se kod specijalnih bilansa u odnosu na redovne bilanse. • Specijalni bilansi su: - Bilans osnivanja, - Bilans fuzije, - Bilans razdvajanja, - Bilans promene pravne forme, - Bilans sanacije, - Bilans likvidacije, - Bilans stečaja.
Bilansi prema njihovoj vezi sa knjigovodstvom • Bilansi koji su proizvod zaključka računa glavne knjige (sistematska veza sa knjigovodstvom) – redovni bilansi (bilans stanja i bilans uspeha). • Faze u zaključivanju knjiga • Bilansi koji se sastavljaju nezavisno od knjigovodstva – većina specijalnih bilansa (npr: bilans osnivanja).
Bilansi prema globalnoj svrsi iskazivanja Klasifikacija u skladu sa dominantnim ciljem sastavljanja. Imovinski (status) bilansi, Bilansi utvrđivanja rezultata. Imovinski bilans sastavlja se sa ciljem prikazivanja stanja imovine, kapitala i obaveza na određeni dan. • Karakteristike: - sadrži samo aktivu i pasivu, - bilansne pozicije odražavaju vrednosti imovinskih delova na dan bilansa, - izračunavanje vrednosti bilansne imovine vrši se preko inventara ili se izvlači iz tekućeg bilansa. • Imovinski bilans (stanja) razlikuje se od bilansa stanja koji nastaje redovnim godišnjim zaključivanjem knjiga – sastavlja se neredovno i sluzi za zadovoljenje konkretnih, povremenih potreba, drugačiji način procenjivanja bilansnih pozicija, ne sadrži pozicije vremenskih razgraničenja. • •
Bilansi prema globalnoj svrsi iskazivanja • Bilansi utvrđivanja rezultata sastavljaju se sa dominantnim ciljem obračunavanja sto tačnijeg i uporedivog periodičnog rezultata (dinamička teorija bilansa). • Bilans stanja predstavlja pomoćno sredstvo utvrđivanja uspeha, preuzimajući sve ono što nema mesta u bilansu uspeha. • Komparacija bilansa stanja koji je u funkciji periodiziranja rezultata i imovinskog bilansa stanja
Bilansi prema merodavnosti pravnih normi • Poslovni (trgovački) bilansi, • Poreski bilansi. • Poslovni bilansi se sastavljaju u skladu sa odredbama trgovačkog prava: - u SAD, Zakon o hartijama od vrednosti iz 1933, i Zakon o berzanskoj trgovini iz 1934. , - Velikoj Britaniji, Zakon o kompanijama - u Nemačkoj, Trgovački zakonik (HGB), - u Srbiji, Zakon o računovodstvu. - Poreski bilans se sastavlja u skladu sa odredbama poreskog prava ( Zakon o porezu na dobit – u Srbiji). - Cilj sastavljanja je utvrđivanje oporezivog dobitka.
Bilansi prema području informisanja • Interni bilansi, • Eksterni bilansi. • Interni bilansi sastavljaju se za potrebe internih korisnika • • bilansnih informacija (uprava - menadzment preduzeća). Imaju visoku iskaznu moć. Tipičan karakter internih bilansa imaju kratkoročni (mesečni) bilansi uspeha, koji se sastavljaju u pogonskom knjigovodstvu na dobrovoljnoj osnovi. Eksterni bilansi se sastavljaju prvenstveno za potrebe eksternih korisnika bilansnih informacija (postojeći i potencijalni investitori, poverioci i drugi kreditori, državni organi i agencije. . ), ali ih koriste i interni korisnici. Karakteriše ih manja iskazna moć u odnosu na interne bilanse.
Bilansi prema tehnici sastavljanja • Bruto bilansi (stanja i uspeha), • Neto bilansi (stanja i uspeha). • Bruto bilansi sastavljaju se u skladu sa bruto principom, koji je u funkciji respektovanja principa jasnosti. • Bruto princip – zabranjuje sažimanje komponenata (stavki) imovine ili obaveza i stavki prihoda ili rashoda, kao i prebijanje komponenata imovine i obaveza, ili stavki prihoda i rashoda. • Bilans stanja sastavljen po bruto principu karakteriše npr: - indirektno otpisivanje osnovnih sredstava i iskazivanje otpisa na posebnoj korektivnoj poziciji aktive, - posebno iskazivanje potraživanja od kupaca i potraživanja od dobavljača (po osnovu datih avansa), - posebno iskazivanje potraživanja od kupaca u zemlji i inostranstvu, - zasebno prikazivanje bruto potraživanja na strani aktive i bruto obaveza na strani pasive, - Isticanje gubitka proteklih godina kao korektivne pozicije sopstvenog kapitala
Bilansi prema tehnici sastavljanja • Bilans uspeha sastavljen po bruto principu sadrži sve prihode i • • • rashode bez ikakvog međusobnog saldiranja (npr: odvojeno iskazivanje poslovnih prihoda i poslovnih rashoda). Neto bilansi se sastavljaju u skladu sa neto principom, i prikazuju sažete i saldirane pozicije stanja i uspeha. Kako bi izgledao bilans stanja sastavljen po neto principu? Kakva je njegova iskazna moć? Preduzećima je dozvoljeno sastavljanje bilansa stanja i bilansa uspeha po neto principu, u slučaju periodičnog finansijskog izveštavanja a u skladu sa zahtevima MRS 34 – Periodično finansijsko izveštavanje. Direktiva (2013/34/EC) u načelu zahteva upotrebu bruto principa, međutim u (čl. 6, st. 2) daje opciono pravo državama članicama da dozvole preduzećima (ili zahtevaju od njih) prebijanje komponenata imovine i obaveza ili prihoda i rashoda (neto princip) pod uslovom da su ove komponente u bruto iznosima obelodanjene u Napomenama.
Bilansi prema broju uključenih preduzeća u bilans • Pojedinačni bilansi, • Bilansi više preduzeća: - zbirni bilansi, - zajednički bilansi, - konsolidovani bilansi. • Pojedinacne bilanse sastavljaju pravno samostalna preduzeća. • U poslovnom životu preduzeća pojavljuju se brojni oblici međusobne saradnje pravno samostalnih preduzeća motivisane njihovim zajedničkim interesima.
Bilansi prema broju uključenih preduzeća u bilans • Zbirni bilans sastavljaju dva ili više preduzeća koja su pravno i ekonomski samostalna, koja su povezana konkretnim zajedničkim interesom. • Karakteristike zbirnog bilansa: - pozicije bilansa stanja i bilansa uspeha dva ili više preduzeća se sažimaju pri čemu se ne vodi se računa da li su pojedinačni bilansi raščlanjeni na jedinstven način i da li su prilikom bilansiranja, korišćena ista pravila procenjivanja. - Mala iskazna moć usled narušavanja principa uporedivosti.
Bilansi prema broju uključenih preduzeća u bilans • Zajednički bilans predstavlja višu formu zbirnog bilansa. • Sastavlja se sažimanjem istovrsnih pozicija dva ili više pravno i ekonomski samostalna preduzeća, koja su međusobno povezana čvršćim zajedničkim interesom. • Ima veću iskaznu moć od zbirnog bilansa budući da se poštuju formalne i materijalne pretpostavke sažimanja. • Formalne pretpostavke • Materijalne pretpostavke • Konsolidovani bilans sastavlja se za grupu preduzeća (preduzeća koja čine grupu su pravno ali ne i ekonomski samostalna – ekonomsko jedinstvo). Konsolidovani bilans je u suštini forma zajedničkog bilansa, kome su svojstvene iste formalne i materijalne pretpostavke. Ključna razlika – sažimanju istovrsnih pozicija iz pojedinačnih bilansa članica predhodi prebijanje svih pozicija koje proizilaze iz njihovog međusobnog odnosa po osnovu učešća, potraživanja i obaveza i prometa robe i usluga (interni prihodi i rashodi). .
Bilansi prema vremenu koje pokrivaju • Planski (projektovani) bilansi, • Stvarni bilansi. • Planski bilansi prikazuju prognozirane vrednosti i odnose elemenata bilansa stanja i bilansa uspeha, koje preduzeće želi da ostvari u budućem obračunskom periodu. • Projektovane bilansne veličine su osnova kontrole i dispozicija u područjima poslovne politike i parcijalnih politika (politika raspodele, politika dividende. . . ) • Stvarni bilansi odražavaju događaje koji su ostvareni u proteklom obračunskom periodu i iz njih proistekle vrednosti komponenata (stavki) imovine, obaveza, prihoda i rashoda na dan bilansa.
Bilansi prema ekonomsko-teorijskom objašnjenju bilansa • Statička, dinamicka i organska teorija (shvatanje) bilansa • Klasifikacija bilansa, koji po sadržini odgovaraju teorijama: - statički bilansi. - dinamički bilansi. - organski bilansi. • Međusobne razlike uslovljene su različitim ciljevima koje ovi bilansi treba da ispune. • Realizacija ciljeva tangira sadržinu i formu bilansa. • Pravila bilansiranja su u funkciji ispunjenja glavnog cilja (svrhe) bilansa i održavanja kapitala.
Bilansi prema dužini bilansnog perioda Bilans otvaranja, Totalni bilans, Završni (godišnji) bilans, Kratkoročni međubilansi Bilans otvaranja sastavlja se na početku novog poslovnog perioda (sadrži samo stanje – aktivu i pasivu, bez računa uspeha - rashoda i prihoda). Izravnanjem bilansa uspeha, ostvareni periodični rezultat integrisan je u bilans stanja. • Totalni bilans sastavlja se na kraju poslovnog života preduzeća (nema problema razgraničenja, jednakost prihoda i primanja i rashoda i izdavanja, po stepenu tačnosti, tačniji od godišnjeg i kratkoročnih međubilansa). • Godišnji bilansi (godišnji obračun) sastavljaju se jednom godišnje, na dan bilansa (predstavljaju proizvod zaključka svih konta u glavnoj knjizi, kome predhodi inventarisanje, redovni bilansi). • Kratkoročni međubilansi sastavljaju se u kraćim vremenskim intervalima (polugodišnji, kvartalni, mesečni, nedeljni, dnevni). U praksi se najčešće koriste međubilansi bez inventara, po stepenu tačnosti su ispod godišnjeg obračuna. • • •
Zadaci bilansa (ciljevi finansijskog izveštavanja) • Zvanični finansijski izveštaji su neposredan proizvod finansijskog izveštavanja i iz perspektive njihovih korisnika, najvažniji deo tog sistema. Finansijski izveštaji nemaju svoje samostalne ciljeve (zadatke), već treba da ispune određene zahteve i informacione potrebe različitih korisnika. • Korisnici finansijskih izveštaja: - interni korisnici, - eksterni korisnici. - Interni korisnici finansijskih izveštaja –menadžment preduzeća (uprava). - Odgovornost menadžmenta preduzeća: - sastavljanje i prezentacija finansijskih izveštaja, - kontrola i nadzor poslovnog procesa, - obezbeđenje osnove za održanje preduzeća na dugi rok.
Zadaci bilansa • Ponekad se informacioni interesi menadžmenta neopravdano • • sužavaju – finansijski izveštaji se koriste za donošenje različitih poslovno-finansijskih odluka vezanih za: - upravljanje pojedinim delovima imovine preduzeća, - upravljanje novčanim tokovima, - pribavljanje kapitala, - poslovno-finansijsko restrukturiranje, - postavljanje strategije, - procenu rizika i dr. Informacioni interesi menadžmenta su širi – koriste informacije koje produkuju finansijski izveštaji kako bi procenili opravdanost plasiranja viškova sredstava u vlasničke i dužničke hartije od vrednosti drugih preduzeća, ocenili finansijsku snagu svojih kupaca i dobavljača, doneli odluke u vezi preuzimanja drugih preduzeća, procenili konkurentska preduzeća i dr.
Zadaci bilansa • Eksterni korisnici: - Investitori (sadašnji i potencijalni), - kreditori, - dobavljači, - kupci, - zaposleni - poreski organi i vladine agencije, - regulatori, nadzorna tela, finansijski analitičari, rejting agencije i javnost u najširem smislu.
Zadaci bilansa • Finansijski izveštaji opšte namene su primarno okrenuti postojećim i • • • potencijalnim investitorima koji na osnovu njih donose važne ekonomske odluke, ali su informacije u njima upotrebljive i za druge stejkholdere. Bez adekvatnih informacija investitori ne mogu praviti dobre procene šansi i rizika koji prate investicione alternative. Finansijski izveštaji sadrže informacije koje investitori ne mogu pronaći na drugom mestu a toliko su važne da ih moraju znati prilikom donošenja odluka o investiranju i dezinvestiranju. Finansijski izveštaji su osnova za: - procenu profitabilnosti, - izloženosti preduzeća kratkoročnim i dugoročnim poslovno-finansijskim rizicima (likvidnosti i solventnosti), - procenu izloženosti riziku od stečaja, - prepoznavanje ranih upozoravajućih signala, - projektovanje perspektivnih performansi preduzeća, - vrednovanje cena akcija, - procenu atraktivnosti ulaganja u pojedinu granu ili konkretno preduzeće - ocenu kvaliteta upravljanja poverenim kapitalom i dr.
Zadaci bilansa • Finansijski izveštaji su izvor informacija kreditorima o finansijskoj poziciji • • preduzeća, profitabilnosti i sposobnosti preduzeća da generiše gotovinu, kako bi procenili bonitet preduzeća pri odobravanju kredita i procenili sposobnost preduzeća da vrati glavnicu i isplati kamatu. Finansijski izveštaji su nezaobilazna informaciona osnova i drugim korisnicima kao što su dobavljači, kupci, zaposleni, država. . Dobavljači su zainteresovani za informacije o finansijskoj poziciji preduzeća, likvidnosti i profitabilnosti za potrebe procene naplativosti svojih potraživanja, dok kupci koriste informacije o finansijskom i prinosnom položaju kako bi procenili opstanak i razvoj preduzeća s obzirom da kupci sa preduzećem imaju dugoročne poslovne odnose. Zaposleni su zainteresovani za informacije o finansijskoj poziciji preduzeća i njegovoj sposobnosti zarađivanja, kako bi procenili sigurnost radnih mesta, ispitali mogućnost otvaranja novih radnih mesta, ocenili u kojoj meri će preduzeće biti u stanju da prema njima izmiri obaveze i dr. Poreski organi i vladine agencije su zainteresovani za raznovrsne informacije iz finansijskih izveštaja kako bi utvrdili pravilnost raspolaganja državnim kapitalom, ispravnost obračuna i uplata poreza, doprinosa, taksa, carina i dr.
Zadaci bilansa • Rangiranje zadataka bilansa (ciljeva finansijskog izveštavanja): - funkcija obračunavanja rezultata (računovodstvo istorijskog troška) / utvrđivanje neto imovine po fer vrednosti (računovodstvo fer vrednosti), - informaciona funkcija, - funkcija polaganja računa, - sigurnosna funkcija, - dokumentaciona funkcija.
Zadaci bilansa • Primarni cilj finansijskog izveštavanja kod računovodstva istorijskog • • • troška (tradicionalno finansijsko izveštavanje) – utvrđivanje tačnog i uporedivog periodičnog rezultata Primarni cilj finansijskog izveštavanja kod računovodstva fer vrednosti – utvrđivanje fer vrednosti sredstava i obaveza ( neto imovine) Normativna osnova savremenog finansijskog izveštavanja – svojevrsna kombinacija ova dva koncepta finansijskog izveštavanja (hibridni model) Neophodnost pomirenja dva cilja finansijskog izveštavanja – ispravna periodizacija prihoda i rashoda, kao pretpostavka obračuna uspeha, kao i ispravno vrednovanje sredstava i obaveza (neto imovine) Kombinovanje dva koncepta finansijskog izveštavanja znatno usložnjava proces finansijskog izveštavanja. Zbog postojanja dualnosti, normativna osnova nameće korisnicima povećane zahteve u vezi sa razumevanjem pravila priznavanja i načina procenjivanja elemenata finansijskih izveštaja.
Zadaci bilansa • Informaciona funkcija finansijskih izveštaja – služi za interne i eksterne potrebe kao podloga kontrole, dispozicije, planiranja, analize. . • Funkcija polaganja računa – nametnuto zakonom ili dobrovoljno, u okviru preduzeća (interno) i izvan preduzeća (eksterno) • Sigurnosna funkcija – obezbeđuje dokaze o održavanju kapitala (garantne supstance) i mogućnostima vraćanja pozajmljenog kapitala • Dokumentaciona funkcija - zasnivanje obuhvaćenih poslovnih transakcija u knjigovodstvu i informacija u finansijskim izveštajima na činjenicama (dokumentovanim dokazima) : Racunovodstvo istorijskog troška vs. Računovodstvo fer vrednosti
- Slides: 29