POGLAVLJE 5 223 246 str V KOORDINACIJA UPRAVLJANJA

POGLAVLJE 5. : 223. -246. str. V. KOORDINACIJA UPRAVLJANJA JAVNIM DUGOM I MONETARNOM POLITIKOM 2017. /2018. Osnovni pojmovi: koordinacija, upravljanje javnim dugom, monetarna politika, središnja banka.

Zbog međuovisnosti instrumenata koji se koriste za postizanje pojedinačnih ciljeva, subjekti zaduženi za upravljanje javnim dugom, kreatori fiskalne politike, i središnji bankari trebali bi razumjeti ciljeve upravljanja javnim dugom te monetarne i fiskalne politike.

Opasnosti nekoordinacije subjekata • Može se dogoditi da Središnja banka zbog mjera monetarne politike u određenom trenutku preferira zaduživanje države u inozemnoj valuti, što može biti u nesuglasju s ciljevima politike UJD. • Subjekti koji upravljaju UJD mogu radi smanjivanja troška zaduživanja preferirati zaduživanje instrumentima koji nisu u skladu s ciljevima fiskalne politike, zbog toga što primjerice neadekvatno raspoređuju teret otplate duga među generacijama.

• Jednostavnije je uskladiti UJD s ciljevima fiskalne politike i s upravljanjem gotovinom. • Veći problem je uskladiti UJD s monetarnom politikom.

Uloga Središnje banke • Cilj je središnjih banaka i monetarne politike ostvarenje stabilnosti cijena kao temelja gospodarskog rasta, visokog stupnja zaposlenosti i poboljšanja životnog standarda. • Središnje banke ne smiju financirati državu, moraju biti neovisne, ne smiju primati instrukcije ili utjecati na državu i drž. institucije.

Odgovornosti Središnje banke kod upravljanja duga: • Savjetodavna funkcija • Funkcija agenta pri emisiji – Središnja banka upravlja aukcijama drž. vrijednosnica te organizira i vodi sustav namire i plaćanja. • Funkcija fiskalnog agenta – Središnja banka u ime države obavlja plaćanja i naplate.

Savjetodavna funkcija • Središnja banka informira MFIN o likvidnosti bankovnog sustava, kretanju kamatnih stopa, monetarnih i kreditnih agregata. • Sve informacije koriste se za donošenje odluka o načinu financiranja proračunskog deficita i za ostvarenje ciljeva monetarne politike.

Preduvjeti koordinacije UJD i vođenja monetarne politike Koordinacija UJD i mometarne politike ovisi o: • stupnju razvoja financijskog tržišta • neovisnosti središnje banke • transparentnosti fiskalne politike.

Institucionalna suradnja i koordinacija Koordinacija fiskalne i monetarne politike, s politikom UJD nije moguća bez institucionalnih preduvjeta, a to su: § ograničavanje središnje banke u kreditiranju države, čime se mogu smanjiti potencijalni središnje banke i MFIN § osnivanje određenog tijela koje bi kordiniralo opseg izdavanja duga na primarnom tržištu i ciljeve monetarne politike § razmjenu informacija i prognoza kretanja državne bilance § zajedničko poticanje razvoja sekundarnog tržišta drž. vrijednosnica od strane središnje banke i MFIN.

Upravljanje javnim dugom i monetarno upravljanje na primarnom tržištu U provedbi monetarne politike i politike UJD koriste se instrumenti primarnog, ali sekundarnog tržišta. Ove operacije se mogu organizirati na nekoliko načina: 1. Primarno tržište koristi se i za monetarno upravljanje i za UJD, ali uz različite instrumente. Monetarni instrumenti su; vrijednosni papiri središnje banke, depoziti u središnjoj banci (obvezne pričuve), posebna izdanja trezorskih zapisa ili kreditne aukcije. Za UJD se koriste samo državne vrijednosnice.

2. Primarno tržište koristi se za izdanja državnih vrijednosnica, a središnja banka djeluje samo na sekundarnom tržištu i to operacijama na otvorenom tržištu s državnim vrijednosnicama kao kolateralom (koristi se u većini razvijenih zemalja). 3. Primarno tržište državnih vrijednosnica koristi se i za UJD i za monetarno upravljanje. Zbog nerazvijenog sekundarnog tržišta model se koristi u većini tranzicijskih zemalja i zemalja u razvoju.

Radne skupine smanjuju ili potpuno uklanjaju mogućnost uklanjanja sukoba ciljeva središnje banke, MFIN i agencije za upravljanje dugom. Mogu biti formalne ili neformalne i imaju važnu ulogu u koordiniranju UJD i monetarne politike.

Mjerodavnost radnih skupina različite se po zemljama, a njihove aktivnosti uključuju: • planiranje prodaje državnih vrijednosnica uz definiranje kvartalnih i godišnjih ciljeva na temelju procjene proračunskih prihoda i rashoda • suradnju i savjetovanje s financijskim institucijama o njihovim preferencijama obilježja postojećih instrumenata duga • raspravu o korištenju instrumenata duga u monetarne svrhe i o modernizaciji tržišta državnih vrijednosnica • raspravu o potrebnim promjenama na primarnom tržištu, kao što su promjene postupaka i učestalosti aukcija te o uvođenju novih instrumenata.

Ciljevi UJD - sukobi Cilj je UJD pronalaženje optimalnog omjera troškova i rizika povezanih sa zaduživanjem države. Cilj je monetarne politike očuvanje stabilnosti cijena. **Zbog različitosti ciljeva između dviju politika može doći do neučinkovitog UJD.

Najčešća područja sukoba monetarne politike i ciljeva UJD su: • razine kamatnih stopa • rast zaduživanja države na financijskom tržištu • sličnost instrumenata kratkoročnog duga.

Razine kamatnih stopa U uvjetima velikog rasta monetarnih agregata središnja banka zbog problema inflacije poduzima mjere kojima utječe na rast kamatnih stopa što utječe na rast troškova državnog zaduživanja.

Rast zaduživanja države na financijskom tržištu Zaduživanje države na domaćem i inozemnom financijskom tržištu izravno utječe na likvidnost nacionalnog gospodarstva. Prodaja državnih obveznica može voditi prevelikom rastu depozita države, što povećava opasnost od rasta državne potrošnje, a koja opet utječe na porast opće razine cijena. Važna je uloga središnje banke, zbog kvalitetne procjene monetarnih učinaka državnog zaduživanja (naglasak na stabilnosti cijena).

Sličnost instrumenata na istom dijelu tržišta Izdavanje sličnih instrumenata kratkoročnog duga (različiti ciljevi) može zbuniti investitore i stvoriti konkurenciju između dva instrumenta. Kako? Središnja banka izdaje blagajničke zapise radi upravljanja likvidnošću bankovnog sustava/ MFIN izdaje trezorske zapise radi financiranja kratkoročnih deficita unutar proračunske godine.

Zbog sličnih instrumenata kratkog roka dospijeća (1 godina) često nastaje sukob, što otežava koordinaciju. Poželjno je da se usklade pa da središnje banke stave rok dospijeća od 1 -3 mjeseca, a MFIN od 3 -12 mjeseci. Važno je odvojiti UJD od monetarne politike, jer u suprotnom može doći do sukoba ciljeva koje može dovesti do posljedica na financijskom tržištu i isto tako zbuniti potencijalne investitore.

Uzroci loše koordinacije u RH Dosadašnji problemi u koordinaciji su: • povremeno nepravodobno dostavljanje informacija središnjoj banci o prihodima i rashodima države zajedno sa planovima zaduživanja • nedovoljna razvijenost financijskog tržišta (drž. vrijednosnice) • nepostojanje primarnih dilera državnim vrijednosnicama • nedovoljna ažurna i jasna strategija UJD • pomanjkanje ažurnog kalendara izdavanja državnih vrijednosnica • manjkava koordinacija u upravljanju rizicima dospijeća državnih jamstava.

Pitanja: 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. Koordinacija UJD i monetarnom politikom – subjekti i opasnosti (objasniti). Uloga središnje banke u UJD (objasniti). Preduvjeti koordinacije UJD i vođenja monetarne politike (navesti). Institucionalna suradnja i koordinacija (navesti i objasniti). Upravljanje javnim dugom i monetarno upravljanje na primarnom tržištu (objasniti). Radne skupine (objasniti). Ciljevi UJD sa stajališta sukoba. Objasniti rast zaduživanja države na financijskom tržištu u okviru sukoba ciljeva. Objasniti sličnosti instrumenata na istom dijelu tržišta u okviru ciljeva. Uzroci loše koordinacije UJD u RH.