POGLAVLJE 3 CHAPTER 3 PONAANJE Consumer POTROAA Behavior

POGLAVLJE 3 CHAPTER 3 PONAŠANJE Consumer POTROŠAČA Behavior

PREGLED POGLAVLJA 3 3. 1 Sklonosti potrošača 3. 2 Budžetska ograničenja Poglavlje 3: Ponašanje potrošača 3. 3 Potrošačev izbor 3. 4 Otkrivene preferencije 3. 5 Granična korisnost i izbor potrošača 3. 6 Indeksi troškova života 2 of 37

PONAŠANJE POTROŠAČA ● Teorija ponašanja potrošača- proučava kako potrošači raspoređuju dohotke na različita dobra i usluge, kako bi maksimizirali svoje blagostanje Poglavlje 3: Ponašanje potrošača najlakše je objasniti kroz tri različita koraka: 1. Preferencije (sklonosti) potrošača 2. Budžetska ograničenja 3. Izbori potrošača 3 of 37

3. 1 PREFERENCIJE POTROŠAČA Tržišne košare (potrošačka korpa) ● tržišna košara (ili svežanj)- popis određenih količina jednog ili više dobara TABLICA 3. 1 Alternativne tržišne košare Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Tržišna košara Jedinice hrane Jedinice odjeće A 20 30 B 10 50 D 40 20 E 30 40 G 10 20 H 10 40 Kako bismo objasnili teoriju ponašanja potrošača, provjerit ćemo imaju li potrošači više sklonosti prema jednoj ili drugoj tržišnoj košari 4 of 37

3. 1 PREFERENCIJE POTROŠAČA Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Neke osnovne pretpostavke o sklonostima 1. Ukupnost: Smatra se da su sklonosti ukupne. Drugim riječima, potrošači mogu uspoređivati i rangirati sve moguće košare. Za bilo koje dvije tržišne košare A i B, potrošač će imati više sklonosti prema A u odnosu na B, više sklonosti prema B u odnosu na A ili će biti indiferentan prema tim dvjema košarama. Pod indiferentnošću podrazumijevamo da će osoba biti jednako zadovoljna bilo kojom košarom. Primijetite da smo kod ovih sklonosti zanemarili troškove. Potrošač može više voljeti odrezak od hamburgera, ali će kupiti hamburger je on jeftiniji. 5 of 37

3. 1 PREFERENCIJE POTROŠAČA Neke osnovne pretpostavke o sklonostima Poglavlje 3: Ponašanje potrošača 2. Tranzitivnost: Sklonosti su tranzitivne. Tranzitivnost znači slijedeće – ako potrošač više voli košaru A u odnosu na košaru B i košaru B u odnosu na košaru C, onda potrošač više voli košaru A u odnosu na košaru C. Tranzitivnost se obično smatra neophodnom za konzistentnost potrošača. 3. Više je bolje nego manje: Smatra se da su dobra poželjna. Dakle, potrošači uvijek imaju više sklonosti prema većem broju dobara nego prema manjem. Osim toga, potrošači nisu nikad zadovoljeni ili zasićeni; više je uvijek bolje, čak ako je i malo bolje. Pretpostavka je napravljena iz pedagoških razloga, ona pojednostavljuje grafičku analizu. Naravno, neka dobra, kao što je zagađenje zraka, mogu biti nepoželjna, te će ih potrošači uvijek željeti manje. U kontekstu naše daljnje rasprave o izboru potrošača, ignorirat ćemo ova “loša dobra” zato jer ih većina potrošača ne bi izabrala. 6 of 37

3. 1 PREFERENCIJE POTROŠAČA Krivulje indiferencije Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Graf 3. 1 Opis osobnih sklonosti ili preferencija Odjeća (jedinica na tjedan) Budući da se svakog dobra preferira više nego manje, možemo usporediti tržišne košare u osjenčanim područjima. Očito je da je košara A poželjnija od košare G, dok je E poželjnija u odnosu na A. No, bez dodatnih informacija A se ne može uspoređivati sa B, D ili H. Hrana (jedinica na tjedan) 7 of 37

3. 1 PREFERENCIJE POTROŠAČA Krivulje indiferencije ● Krivulja indiferencije Krivulja koja odražava sve kombinacije tržišnih košara koje potrošaču osiguravaju jednaku razinu zadovoljstva Graf 3. 2 Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Krivulja indiferencije Odjeća (jedinica na tjedan) Krivulja indiferencije U 1 prolazi kroz tržišnu košaru A i prikazuje sve košare koje potrošaču pružaju jednaku razinu zadovoljstva kao i košara A; to uključuje košare B i D. Naš potrošač preferira košaru E, koja leži iznad U 1, više nego A, ali A preferira više nego H ili G, koje leže ispod U 1. 40 Hrana (jedinica na tjedan) 8 of 37

3. 1 PREFERENCIJE POTROŠAČA Mape indiferencije ● Mapa indiferencije - Graf koji sadrži skup krivulja indiferencija koje pokazuju tržišne košare između kojih je potrošač indiferentan. Graf 3. 3 Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Mapa indiferencije je skup krivulja indiferencije koji opisuje sklonosti pojedinca. Svaka tržišna košara na krivulji indiferencije U 3, kao što je košara A, poželjnija je od bilo koje košare na krivulji U 2 (npr. košara B), koja je poželjnija od bilo koje košare na U 1, kao što je D. Odjeća (jedinica na tjedan) Hrana (jedinica na tjedan) 9 of 37

3. 1 PREFERENCIJE POTROŠAČA Mape indiferencije Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Graf 3. 4 Krivulje indiferencije ne mogu se sjeći Odjeća (jedinica na tjedan) Ako se krivulje indiferencije U 1 i U 2 sijeku, narušena je jedna od pretpostavki teorije potrošača. Prema ovom dijagramu, potrošač bi bio indiferentan između tržišnih košara A, B i D. No, B bi trebala biti poželjnija od D, budući da B sadrži više oba dobra. Hrana (jedinica na tjedan) 10 of 37

3. 1 PREFERENCIJE POTROŠAČA Granična stopa supstitucije ● Granična stopa supstitucije - količina dobra koju je potrošač spreman žrtvovati da bi dobio dodatnu jedinicu drugog dobra. Odjeća Graf 3. 5 Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Granična stopa supstitucije (jedinica na tjedan) Nagib krivulje indiferencije mjeri graničnu stopu supstitucije (MRS) potrošača između dva dobra. Na ovom grafu, MRS odjeće za hranu pada za 6 (između A i B), za 4 (između B i D), za 2 (između D i E), za 1 (između E i G). KONVEKSNOST. Krivulja indiferencije je konveksna ako se MRS smanjuje niz krivulju. Hrana (jedinica na tjedan) 11 of 37

3. 1 PREFERENCIJE POTROŠAČA Savršeni supstituti i savršeni komplementi ● savršeni supstituti – Dva dobra kod kojih je granična stopa supstitucije jednog dobra za drugo konstantna Poglavlje 3: Ponašanje potrošača ● savršeni komplementi – Dva su dobra savršeni komplementi ako je MRS beskonačan; krivulje indiferencije imaju oblik pravog kuta Loša dobra ●Loša dobra – Dobro kojeg je manje poželjnije nego više 12 of 37

3. 1 PREFERENCIJE POTROŠAČA Savršeni supstituti i savršeni komplementi Graf 3. 6 Savršeni supstituti i savršeni komplementi Sok od jabuka a) Savršeni supstituti Lijeva cipela (čaše) Poglavlje 3: Ponašanje potrošača b) Savršeni komplementi Sok od naranče (čaše) a) Bobu su sok od naranče i sok od jabuke savršeni sustituti. On je uvijek indiferentan između čaše jednog i čaše drugog soka Desna cipela b) Za Jane su lijeve i desne cipele savršeni komplementi. Dodatna lijeva cipela ne pruža joj ništa više zadovoljstva ukoliko ne dobije i odgovarajuću desnu cipelu. 13 of 37

3. 1 PREFERENCIJE POTROŠAČA Primjer 3. 1 Dizajniranje novih automobila Graf 3. 7 Preferencije prema značajkama automobila Preferencije prema obilježjima automobila mogu se opisati krivuljama indiferencija. Svaka krivulja pokazuje kombinaciju karakteristika i dizajna koja pruža jednako zadovoljstvo. Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Dizajn Karakteristike Potrošači su voljni, u većoj mjeri, žrtvovati dizajn za dodatne karakteristike Karakteristike Potrošači su voljni žrtvovati karakteristike za dodatni dizajn 14 of 37

3. 1 PREFERENCIJE POTROŠAČA Korisnost i funkcije korisnosti ● korisnost - brojčana vrijednost koja predstavlja zadovoljstvo koje potrošač dobiva od određene tržišne košare ● funkcija korisnosti – formula koja pojedinačnim tržišnim košarama pridružuje razinu korisnosti Graf 3. 8 Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Funkcije korisnosti i krivulje indiferencije Funkcija korisnosti se može prikazati skupom krivulja indiferencije, od kojih svaka ima brojčani pokazatelj. Odjeća (jedinica na tjedan) Ovaj graf prikazuje tri krivulje indiferencije, čije razine korisnosti (25, 50, 100) proizlaze iz funkcije korisnosti FC u(F, C) = FC Hrana (jedinica na tjedan) 15 of 37

3. 1 PREFERENCIJE POTROŠAČA Ordinalna i kardinalna korisnost ● ordinalna funkcija korisnosti – funkcija korisnosti koja rangira tržišne košare od najpoželjnije do najmanje poželjne. Tržišnim korpama ne pridružuje brojčane vrijednosti. ● kardinalna funkcija korisnosti – funkcija korisnosti koja opisuje za koliko je neka tržišna košara poželjnija od druge. Tržišnim korpama pridružuje brojčane vrijednosti. Primjer 3. 2 Može li se novcem kupiti sreća? Prihodi i sreća Cross-country usporedba pokazuje da osobe koje žive u zemljama s višim BDP-om po stanovniku u prosjeku sretniji od onih koji žive u zemljama s nižim BDP-a po stanovniku. Zadovoljstvo životom Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Graf 3. 9 BDP po stanovniku 1996. god. US $ 16 of 37

3. 2 BUDŽETSKA OGRANIČENJA (uvođenje cijena u analizu) Budžetska crta ● budžetska ograničenja – ograničenja s kojima se potrošači suočavaju u vidu ograničenih dohodaka ● budget line - prikazuje sve moguće kombinacije dobara za koje je ukupan zbroj potrošenog novca jednak dohotku potrošača Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Tablica 3. 2 Tržišne košare i budžetska crta TRŽIŠNA KOŠARA HRANA (F) ODJEĆA (C) Clothing (C) UKUPNA POTROŠNJA A 0 40 $80 B 20 30 $80 D 40 20 $80 E 60 10 $80 G 80 0 $80 Budžetska crta je data jednadžbom F + 2 C = $80 17 of 37

3. 2 BUDŽETSKA OGRANIČENJA Budžetska crta Graf 3. 10 Budžetska crta Odjeća (jedinica na tjedan) Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Budžetska crta opisuje kombinacije dobara koja se mogu kupiti uz neki zadani dohodak potrošača i zadane cijene dobara. Dužina AG (koja prolazi kroz tačke B, D i E) prikazuje budžet koji je zadan dohotkom od 80 $, cijenom hrane Budžetska crta F+2 C = 80 USD Nagib Pf = 1 USD po jedinici, te cijenom odjeće Pc = 2 USD po jedinici. Nagib budžetske crte (između tačke B i D) jednak je –Pf/Pc = -10/20 = -1/2 Hrana (jedinica na tjedan) 18 of 37

3. 2 BUDŽETSKA OGRANIČENJA Učinci promjena dohotka i cijena Graf 3. 11 Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Učinci promjene dohotka na budžetsku crtu Odjeća (jedinica na tjedan) Promjene dohotka Promjena dohotka (uz nepromjenjene cijene) uzrokuje paralelni pomak budžetske crte s početnog položaja L 1. Povisimo li dohodak s 80 USD (na L 1) na 160 USD, budžetska crta se pomiče prema van na L 2. Padne li dohodak na 40 USD, crta se pomiče prema unutra na L 3. 160 Hrana (jedinica na tjedan) 19 of 37

3. 2 BUDŽETSKA OGRANIČENJA Učinci promjena dohotka i cijena Odjeća (jedinica Učinci promjene cijene na budžetsku na crtu tjedan) Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Graf 3. 12 Promjene cijene Promjena cijene jednog dobra (uz nepromjenjen dohodak) uzrokuje rotaciju budžetske crte oko sjecišta s jednom okomicom. Padne li cijena hrane sa 1 USD na 0, 50 USD, budžetska crta rotira prema van sa L 1 na L 2. Međutim, dođe li do porasta cijene sa 1 USD na 2 USD, crta rotira prema unutra sa L 1 na L 3. Pomjeranje budzetskog pravca govori o promjeni kupovne moći potrošača. Ako se udvostruči i dohodak i cijene, kupovna moć se neće mijenjati. Kada se BP pomjeri prema vani kupovna moć se poveća, i obrnuto. Hrana (jedinica na tjedan) 20 of 37

3. 3 POTROŠAČEV IZBOR Tržišna košara koja maksimizira zadovoljstvo mora zadovoljiti dva uslova: 1. mora biti smještena na budžetskoj crti, 2. mora pružati potrošaču najpoželjniju kombinaciju dobara i usluga. Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Graf 3. 13 Maksimiziranje zadovoljstva potrošača Odjeća (jedinica na tjedan) Potrošači maksimiziraju zadovoljstvo izborom tržišne košare A. U ovoj tački, budžetska crta dodiruje krivulju indiferencije U 2, te nije moguće postići višu razinu zadovoljstva (primjerice, tržišnom košarom D). U tački maksimizacije A, MRS ili granična stopa supstitucije dvaju dobara jednaka je omjeru njihovih cijena. Međutim, u tački B zadovoljstvo nije maksimalno, jer je MRS = {- (-10/10) = 1} veći od omjera cijena (1/2). Budžetska crta Hrana (jedinica na tjedan) 21 of 37

3. 3 POTROŠAČEV IZBOR Zadovoljstvo je maksimizirano (uz zadano budžetsko ograničenje) u tački gdje je MRS = PF / PC. ● granična korisnost - korisnost dobivena potrošnjom jedne dodatne jedinice nekog dobra Poglavlje 3: Ponašanje potrošača ● granični trošak – trošak jedne dodatne jedinice nekog dobra Korišteći ove definicije, možemo reći da je zadovoljstvo maksimizirano kad je granična korisnost - korisnost dobivena potrošnjom jedne dodatne jedinice nekog dobra – jednaka graničnom trošku - trošak jedne dodatne jedinice nekog dobra. Granična korisnost se mjeri MRS-om ili graničnom stopom supstitucije. 22 of 37

3. 3 POTROŠAČEV IZBOR Primjer 3. 3 Dizajniranje novih automobila Graf 3. 14 Kako potrošači biraju automobil Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Dizajn a) Karakteristike b) Karakteristike U slučaju a), potrošači su voljni razmijeniti dobar dio dizajna za dodatna poboljšanja voznih osobina. Uz zadano budžetsko ograničenje, izabrat će automobil s naglašenim voznim osobinama. Suprotno vrijedi za potrošače iz slučaja b) 23 of 37

3. 3 POTROŠAČEV IZBOR Kutna rješenja ● kutna rješenja - situacija u kojoj granična stopa supstitucije jednog dobra u izabranoj tržišnoj košari nije jednaka nagibu budžetske crte Graf 3. 15 Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Kutno rješenje Kad granična stopa supstitucije potrošača nije jednaka omjeru cijena za sve razine potrošnje, dolazi do kutnog rješenja. Potrošač maksimizira zadovoljstvo potrošnjom samo jednog dobra. Uz zadanu budžetsku crtu AB, najviša razina zadovoljstva se postiže u tački B na krivulji indiferencije U 1, gdje je MRS (sladoleda za smrznuti jogurt) veći od omjera cijene sladoleda i cijene smrznutog jogurta Smrznuti jogurt (šalica na mjesec) Sladoled (šalica na mjesec) 24 of 37

3. 3 POTROŠAČEV IZBOR Primjer 3. 4 Graf 3. 16 Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Studentska zaklada Ostala potrošnja ($) Dobije li student sredstva iz studentske zaklade (fonda) koji se mora potrošiti na obrazovanje, on će se pomaknuti od A prema B, pa dolazi do kutnog rješenja. Međutim, ako se novčana sredstva fonda mogu potrošiti i na druge stvari osim na obrazovanje, studentu će biti bolje u tački C. Obrazovanje ($) 25 of 37

3. 4 OTKRIVENE PREFERENCIJE Ako potrošač izabere jednu tržišnu košaru umjesto druge i ako je ta tržišna košara bila skuplja, onda je potrošač očito bio skloniji izabranoj tržišnoj košari Graf 3. 17 Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Otkrivene preferencije: dvije budžetske crte Ako pojedinac, suočen sa budžetskom crtom I 1, na grafu izabire tržišnu košaru A umjesto košare B, ispostavlja se da je skloniji A, nego B. Isto tako, pojedinac suočen s budžetskom crtom I 2, izabire tržišnu košaru B, pa je očito skloniji B, nego D. Dokje košara A poželjnija od svih tržišnih košara koje se nalaze u zelenoj osjenčanoj površini, bilo koja košara iz ružičasto osjenčene površine je poželjnija od košare A. Odjeća (jedinica na tjedan) Hrana (jedinica na tjedan) 26 of 37

3. 4 OTKRIVENE PREFERENCIJE Graf 3. 18 Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Otkrivena preferencija: četiri budžetske linije Suočen sa budžetskom crtom I 3, pojedinac izabire E, te tako pokazuje da je skloniji E nego A (jer je A isto tako mogla biti izabrana). Jednako, ako je suočen sa crtom I 4, izabire G, pa se ispostavlja da je i G privlačnija od A. Dok je košara A poželjnija nego sve tržišne košare koje se nalaze u zeleno osjenčanoj površini, bilo koja košara iz ružičasto osjenčene površine poželjnija je od košare A. Odjeća (jedinica na tjedan) Hrana (jedinica na tjedan) 27 of 37

3. 4 OTKRIVENE PREFERENCIJE Otkriveno preferiranje rekreacije Primjer 3. 5 Graf 3. 19 Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Otkriveno preferiranje rekreacije Ostale rekreacijske aktivnosti ($) Kad je suočen s budžetskom crtom I 1, pojedinac odlučuje koristiti rekreacijski klub 10 sati tjedno u tački A. Promjene li se cijene, pojedinac se suočava s budžetskom crtom I 2. Njegovo je blagostanje u tom slučaju uvećano, jer je i dalje dostupna tržišna košara A, kao i košara B koja leži na višoj krivulji indiferencije. Trajanje vježbanja (u satima) 28 of 37

3. 5 GRANIČNA KORISNOST I IZBOR POTROŠAČA ● granična korisnost (MU) - dodatno zadovoljstvo dobiveno potrošnjom jedne dodatne jedinice dobra ● opadajuća granična korisnost - Poglavlje 3: Ponašanje potrošača načelo koje kaže da će povećanjem količine dobra koje se troši, dodatno zadovoljstvo dobiveno potrošnjom dodatne jedinice dobra biti sve manje i manje ● načelo jednake graničnosti – načelo koje govori da je ukupna korisnost potrošača maksimalna kad je granična korisnost po jedinici novčanog izdatka za sva dobra jednaka 29 of 37

3. 5 GRANIČNA KORISNOST I IZBOR POTROŠAČA Primjer 3. 6 Granična korisnost i zadovoljstvo Zadovoljstvo sa životom Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Figure 3. 20 Granična korisnost i zadovoljstvo Prihod u 1999. ($) Usporedba srednjih razina zadovoljstva životom preko dohodovnim razredima u Sjedinjenim Državama pokazuje da sreća raste s dohotkom, ali po opadajućoj stopi. 30 of 37

3. 5 GRANIČNA KORISNOST I IZBOR POTROŠAČA Primjer 3. 7 Racioniranje benzina Graf 3. 21 Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Neefikasnost racioniranja benzina Kad je neko dobro racionirano, na raspolaganju ga je manje nego što bi potrošači željeli kupiti. Blagostanje potrošača može biti narušeno. Kad nema racioniranja, potrošaču je dostupno do 20. 000 galona benzina godišnje (tačka B). Potrošač odabire tačku C na krivulji indiferencije U 2, te troši 5. 000 galona benzina godišnje. Međutim, budući da je racioniranjem određen limit od 2. 000 galona (u tački E), potrošač se pomiče u tačku D na nižoj krivulji indiferencije U 1. Potrošnja na ostala dobra ($) Benzin (galona godišnje) 31 of 37

3. 5 GRANIČNA KORISNOST I IZBOR POTROŠAČA Primjer 3. 7 Racioniranje benzina (nastavak) Graf 3. 22 Uspoređujući racioniranje benzina na slobodnom tržištu Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Potrošnja na ostala dobra ($) Ako je cijena benzina na konkurentnom tržištu 2 dolara po galonu, a maksimalna potrošnja benzina je 10. 000 litara godišnje, pojedincu je bolje pod racioniranjem (koja drži cijenu na 1 dolar po galonu), izabrati potrošačku korpu u točki F, koji se nalazi ispod krivulje indiferencije U 1 (stepen korisnosti postignut pod racioniranjem). Međutim, pojedinac bi radije izabrao slobodno tržište, ako konkurentne cijene su 1, 50 $ po galonu, on će odabrati potrošačku korpu G, koji se nalazi iznad krivulje indiferencije U 1. Benzin (galona godišnje) 32 of 37

3. 6 INDEKSI TROŠKOVA ŽIVOTA ● indeks troškova života - omjer tekućeg ili sadašnjeg troška tipične košare potrošačkih dobara i usluga i troška iste košare u nekom baznom razdoblju Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Idealni indeks troškova života ● idealni indeks troškova života - trošak ostvarenja određene razine korisnosti u tekućim cijenama u odnosu na troškove ostvarivanja iste razine korisnosti u baznim cijenama 33 of 37

3. 6 INDEKSI TROŠKOVA ŽIVOTA Idealni indeks troškova života Tablica 3. 3 Idealni indeks troškova života Graf 3. 23 Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Indeksi troškova života Knjige (po semestru) 1995 (Sarah) 2005 (Rachel) $20/knjiga $100/knjiga 15 6 $2. 00/funta $2. 20/funta Količina hrane u funtama 100 300 Izdaci $500 $1260 Cijena knjiga Broj knjiga Cijena hrane Početno budžetsko ograničenje s kojim se Sarah suočava 1995. prikazano je crtom I 1, kombinacija hrane i knjiga kojom se maksimizira njena korisnost opisana je tačkom A na krivulji indiferencije U 1. Hrana (funti po semestru) Da bi Rachel ostvarila istu razinu korisnosti kao Sarah uz nove više cijene, potreban joj je budžet dovoljan za kupovinu svežnja hrane i knjiga prikazan tačkom B na crti I 2 (koja je i tangenta na krivulju indiferencije U 1). 34 of 37

3. 6 INDEKSI TROŠKOVA ŽIVOTA Idealni indeks troškova života Tablica 3. 3 Idealni indeks troškova života Graf 3. 23 Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Indeksi troškova života Knjige (po semestru) 1995 (Sarah) 2005 (Rachel) $20/knjiga $100/knjiga 15 6 $2. 00/funta $2. 20/funta Količina hrane u funtama 100 300 Izdaci $500 $1260 Cijena knjiga Broj knjiga Cijena hrane Indeks cijena, koji predstavlja trošak kupnje svežnja A po tekućim cijenama prema trošku kupnje svežnja A po cijenama iz bazne godine, precjenjuje idealni indeks troškova života Hrana (funti po semestru) 35 of 37

3. 6 INDEKSI TROŠKOVA ŽIVOTA Laspeyresov indeks cijena ● Laspeyresov indeks cijena – trošak kupovine košare dobara iz bazne godine po cijenama tekuće godine podijeljen troškom kupovine te iste košare po cijenama bazne godine Poglavlje 3: Ponašanje potrošača Poređenje idealnog indeksa troškova života i Laspeyresovog indeksa Laspeyresov indeks nadoknađuje Rachel porast troškova života, pa je stoga Laspeyresov indeks troškova života veći nego idealni indeks troškova života. Paascheov indeks ● Paascheov indeks – trošak kupovine košare dobara u tekućem razdoblju po tekućim cijenama podijeljen troškom kupovine iste košare po cijenama bazne godine. Poređenje Laspeyresovog i Paascheovog indeksa Oba indeksa su indeksi sa fisknim ponderima. Međutim, kod Laspeyresovog indeksa količine ostaju nepromjenjene na razini bazne godine, dok kod Paascheovog indeksa količine ostaju nepromjenjene na razini tekuće godine. 36 of 37

3. 6 INDEKSI TROŠKOVA ŽIVOTA ● indeksi sa fisknim ponderima - indeks troškova života kod kojeg količina doabara i usluga ostaje nepromjenjena Indeksa cijena u SAD-u: ponderisani verižni indeks ● ponderisani verižni indeks - indeks troškova života koji Poglavlje 3: Ponašanje potrošača uzima u obzir promjene količina dobara i usluga Primjer 3. 8 Pristrasnost kod CPI Povjerenstvo pod predsjedavanjem profesora Michaela Boskina sa sveučilišta Stanford zaključilo je da je CPI precijenio inflaciju za oko 1, 1%. Prema navodima povjerenstva, otprilike 0, 4% od 1, 1% posljedica je propusta Laspeyresovog indeksa da uzme u obzir promjenu sadržaja tipične potrošačke košarice baznog razdoblja. 37 of 37