Poglavlje 20 i 21 Fleksibilan nasuprot fiksnom kursu
Poglavlje 20 i 21 Fleksibilan nasuprot fiksnom kursu Evropski monetarni sistem
Đilas o deviznom kursu n Ovo što su neke banke i neki špekulanti uradili jeste strašan zločin! To što su banke dinare oslobođene iz depozita umesto za davanje kredita iskoristile za kupovinu evra jeste strašan zločin sa predumišljajem i za njega neko mora da odgovara!
n - Da je pad dinara dobar za bilo koji biznis u Srbiji, mogu da kažu samo oni koji se u životu nikakvim biznisom nisu bavili i koji su sve svoje ekonomsko znanje stekli u klupama i kabinetima.
Mi smo trenutno jedina država na svetu čija nacionalna valuta gubi vrednost i u odnosu na evro i u odnosu na dolar! n Ako ne može drugačije, treba doneti zakone na osnovu kojih ćemo špekulantima oduzeti špekulativno zarađen novac! n
Investitori beže od nestabilnog kursa? n Jelašić o kursu? n Šoškić n n iskustva
Novosti Funkcioner Demokratske strane Dragan Đilas ocenio je da je kurs evra od 95 dinara "ravan katastrofi" i pozvao je guvernera da reaguje. Đilas, koji je i gradonačelnik Beograda, rekao je da je "dužnost guvernera Narodne banke Srbije i države da spreče strane banke da iznose evre iz Srbije". "Kada vam evro skoči sa 75 na 95 dinara za 45 dana, onda to sve živo poremeti u ovoj zemlji, meni niko ne može da objasni kako je sada moguća tolika tražnja za evrima, a nije je bilo", rekao je Đilas.
Objašnjenje – ista tražnja, samo nije ista ponuda!!!! n Izostala su 3 priliva – Doznake – Strane direktne investicije – Izvozni prihodi (US Steel i ostali) n Ako ponuda evra pada, cena mu raste 3 n A zabrana iznošenja?
Šta se desilo? n n Da ne bi smanjivale obim kredita u zemlji banke su se zadužile u inostranstvu Banke se nakon toga razdužuju, što se tumači kao „iznošenje" deviza.
Nastava Niko ne bi mogao da ospori. . . n n n prednosti sistema u kome postoji samo jedna valuta i gde između svih oblasti važi permanentno fiksni devizni kurs. To je kao da postoji jedna jedina valuta u svetu
Argumenti u korist fleksibilnog kursa 1. Tržišna efikasnost 2. Prednosti kreirane ekonomskom politikom
Argument 1 - efikasnost 1. manje košta da se promeni samo jedna cena (tj. devizni kurs) nego da se dozvoli promena svih domaćih cena da bi došlo do uravnoteženja platnog bilansa. 2. Zaključivanje je isto kao pri uvođenju letnje vremenske šeme, kada je lakše promeniti vreme nego pomerati sve sastanke i događaje jedan sat unapred.
Zagovornici fleksibilnog deviznog kursa tvrde 1. 2. 3. ravnomerno i trajno rešava problem platnobilansne neravnoteže To ublažava špekulacije, što umiruje fluktuacije deviznog kursa. Sve preostale fluktuacije deviznog kursa se tada mogu hedžovati uz male troškove.
Prednost br. 2 - Prednosti kreirane ekonomskom politikom - policy advantages • zemlja sve instrumente ekonomske politike može da koristi za postizanje isključivo domaćih ciljeva pune zaposlenosti uz cenovnu stabilnost, rast i ravnomernu raspodelu dohotka, itd • A platni bilans se sam dovodi u ravnotežu
Argumenti u korist fiksnog deviznog kursa Manje neizvesnosti 2. Stabilizujuće špekulacije 3. Cenovna disciplina 1.
Argument 2 - Stabilizujuće špekulacije
n velika je verovatnoća da će pri fleksibilnom kursu biti destabilizujuće špekulacije. n To jest kada kurs raste Tj. depresira rašće i kupovina strane valute u očekivanju da će doći do daljeg rasta kursa, n n Stoga će fluktuacije deviznog kursa koje proizlaze iz privrednih ciklusa samo biti pojačane, a time i neizvesnost i rizici
Prema Miltonu Fridmanu (Milton Friedman), špekulacije će pri fleksibilnom kursu u proseku biti stabilizujuće n jer će destabilizujuće špekulacije dovoditi do trajnih gubitaka špekulanata što će ih udaljiti iz posla. n Ovo je jedan od onih argumenata koji se mogu prihvatiti ili odbiti jedino nakon ispitivanja svetskih iskustava iz prakse. n Ali kada pogledamo, naićićemo na kontradiktorne nalaze.
Argument 3. Cenovna disciplina n i. argument sidra. ii. fleksibilni kursevi teže da prebace ravnotežni nivo kursa u oba pravca iii. Stoga izazivaju rast cena pri depresijacijama, a ne dovode do pada cena pri apresijacijama iv. ratchet effect inflacija će biti viša pri fleksibilnom nego pri režimu fiksnih deviznih
Ali se mora imati u vidu da. . . n nema praktičnih iskustava sa istinski fleksibilnim deviznim kursevima, Svi intervenišu te se moramo osloniti na iskustva u primeni režima rukovođeno plivajućih kurseva
Optimalna valutna zona n svi regioni u nekoj zemlji čine optimalnu valutnu zonu. n najveći nedostatak što zemlje članice ne mogu da vode nezavisne stabilizacione politike n koje bi bile prilagođene njihovim preferencijama i njihovim specifičnim okolnostima.
Optimalna valutna zona biće povoljnije rešenje pod sledećim pretpostavkama: (1) što veća mobilnost resursa između različitih zemalja članica, (2) što veće strukturne sličnosti, i (3) što veća spremnost da se uspostavi koordinacija politika
Evropski monetarni sistem (1979 -1998) n n Marta 1979. godine, Evropska Unija ili EU, tada se zvala EZ formirala je Evropski monetarni sistem (EMS) kreirana je zajednička valuta – ECU (European Currency Unit) definisana kao ponderisani prosek svih valuta članica; n Valute svih zemalja članica smele su da fluktuiraju maksimalno do ± 2. 25 odsto oko svog pariteta (6 odsto za britansku funtu, špansku pezetu; kasnije). n Od septembra 1992. godine, međutim, ovaj sistem je napadnut i avgusta 1993. se dozvoljeni interval fluktuacija povećava sa 2. 25 na 15 odsto
Mastriški sporazum (Maastricht Treaty) n Uslovi koje zemlje moraju zadovoljiti pre nego što mogu da pristupe monetarnoj uniji: 1. (1) stopa inflacije ne sme da pređe 1. 5 procentni poen iznad prosečne stope inflacije tri zemlje koje imaju najmanju inflaciju; budžetski deficit ne sme da pređe 3 odsto BDP; državni dug ne sme da pređe 60 odsto BDP; dugoročna kamatna stopa ne sme da premašuje za više od dva procentna poena prosečnu kamatnu stopu iz trizemlje sa najnižom stopom inflacije; dve godine pristupanja njen prosečni devizni kurs ne sme da pada više od 2, 25 odsto prosečne vrednosti EMS. 2. 3. 4. 5.
Pakta za stabilnost i rast (Stability and Growth Pact - SGP)- 1997. n Nemačka je zahtevala da se osnuje ovaj Pakt u cilju da se osigura da zemlje poštuju finansijsku disciplinu n da bi se izbegla kasnija eventualna prekomerna novčana ekspanzija, odnosno slabljenje evra. n Tako je 1997. godine je postignut dogovor o osnivanju Pakta za stabilnost n budžetski deficit zemalja članica smanji na ispod 3 odsto BDP tako da u slučaju recesije zemlja može da vodi ekspanzivnu fiskalnu politiku, a da istovremeno ostane ispod limita od 3 odsto. n Zemlje koje bi prekršile ovo fiskalno ograničenje plaćale bi visoke kazne.
U čitavom periodu pregovora Ujedinjeno Kraljevstvo je uporno pokušavala n da uspori kretanje ka većoj ekonomskoj i političkoj uniji, iz straha da će izgubiti još više suvereniteta. n VB je odbila da obeća da će uzeti evro za svoju nacionalnu valutu ili da će prihvatiti radno zakonodavstvo Evropske Unije. n Razlike u kulturi, jeziku i temperamentu su usporavale proces formiranja Unije, dok se veruje da će buduća proširenja na zemlje Istočne i Centralne Evrope još više komplikovati stvari. n .
Evro Koristi od uvođenja evra Koristi su: (1) nestanak potrebe konverzije valuta (2) nestanak valutnih fluktuacija; (3) brža ekonomska i finansijska integracija; (4) mogućnost da ECB vodi ekspanzivniju monetarnu politiku (5) veća ekonomska disciplina u zemljama poput Grčke i Italije, koje su bile nezainteresovane ili možda i nemoćne da svoje finansije dovedu u red bez nametanja spoljnog pritiska; (6) emisiona dobit (7) smanjeni troškovi pozajmljivanja na međunarodnom finansijskom tržištu; (8) rastući ekonomski i politički značaj Evropske Unije u međunarodnim odnosima.
Evro Troškovi uvođenja evra n nastaje kada se samo u jednoj ili u nekoliko zemalja dogodi recesija ili neki drugi asimetrični šok. Razlog leži u tome što zemlja pogođena šokom ne može da koriguje devizni kurs n U takvoj situaciji ta zemlja ili ta grupa zemalja mora da sačeka da se taj problem reši sam od sebe, postepeno, vremenom. n U SAD, ako je neki region u recesiji, neki će se radnici trenutno odseliti n Unutar evrozone je velika mobilnost kapitala, što može u izvesnoj meri poslužiti kao supstitut
Argumenti u prilog Devizni rizik nestaje n Čvrsta monetarna i fiskalna politika n Nema transakcionih troškova n “Gaining policy credibility and transparency, especially towards foreign investors” - n
Argumenti protiv – imate ovde i ovde 1. 2. 3. 4. 5. 6. Nezavisna monetarna politika Balaša Samjuelson – endogena inflacija Izostanak emisione dobiti I uglavnom ništa više Ali nas neće. . . zašto?
Devizna veća – valutni odbor – currency board n n n Zemlje prihvataju ovaj aranžman kada se nađu u dubokoj finansijskoj krizi, ne bi li se uspešno izborile sa inflacijom. Valutni odbori (devizna veća) trenutno su na snazi u nekoliko zemalja, kao što je – – – Hong Kong (od 1983), Argentina (od 1991 do kraja 2001), Estonija (od 1992), Litvanija (od 1994), Bugarska (od 1997) i Bosna i Hercegovina (od 1997).
Osnovni preduslov za uspešno funkcionisanje valutnog odbora n Je zdrav bankarski sistem n Ključna prednost valutnog odbora je u tome što može da obezbedi kredibilitet ekonomske politike što dovodi do – nižih kamatnih stopa – i niže inflacije u zemlji. n Nedostatak valutnog odbora je u nemogućnosti centralne banke da – vodi nezavisnu monetarnu politiku, – deluje kao „krajnji poverilac”, i da – prikuplja emisionu dobit od nezavisnog štampanja sopstvene valute.
dolarizacija n Neke zemlje idu i korak dalje od uvođenja valutnog odbora n tako što preuzimaju valutu neke druge zemlje i proglašavaju je za svoju sopstvenu. n Mada svaka zemlja može da koristi valutu bilo koje druge zemlje, ovaj proces obično ima naziv dolarizacija. n Koristi i troškovi dolarizacije slični su onima koji nastaju prilikom prihvatanja deviznog veća, ali su još izraženiji jer se zemlja odriče i od „izlazne strategije”
ŠTA JE TO BILO U ARGENTINI? Ogroman fiskalni deficit n Tipa “EVITA PERON” n Nespremnost na reforme n Veoma blagonaklon stav MMF-a Dobar prikaz imate ovde n
ARGENTINA - SRBIJA
hibridni režimi deviznog kursa 1. 2. 3. 4. rasponi deviznih kurseva (band) Prilagodljivi pariteti (adjustable peg) puzajući pariteti (crawling peg) i rukovođeno plivajući kursevi (managed float, dirty float).
Valutni pojas (exr. Band) n iskakanje iz raspona sprečava se intervencijama na deviznom tržištu.
Međunarodna koordinacija ekonomskih politika n dešavala se samo povremeno i uvek je bila ograničenog dometa. n 1978. godine kada Nemačka pristala da igra ulogu „lokomotive” (tj. da podstakne sopstvenu privredu, što bi povećalo njen uvoz, a to bi podiglo tražnju u celom svetu). U strahu da se ne javi inflacija, Nemačka je napustila ovaj projekat pre nego što je uopšte i dao rezultate. n
Uspešniji primer predstavljao je tzv. Placa sporazum (Plaza Agreement) n n 1985, zemlje G 5 (SAD, Japan, Nemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo) saglasile da zajednički intervenišu na deviznom tržištu ne bi li izazvali blagu depresijaciju, odnosno „blago prizemljenje” dolara ne bi li se tako izbegla njegova dalja velika precenjenost.
nekoliko prepreka n nedostatak konsenzusa - SAD veruje da bi monetarna ekspanzija vodila rastu autputa i zaposlenosti, ECB može da tvrdi da će to izazvati inflaciju. n nema preciznog dogovora o kombinaciji politika Problem - kako bi se raspodelila dobit od uspešne koordinacije politika i kako deliti troškove n n Empirijska ispitivanja ukazuju da zemlje u 75 odsto posmatranog perioda dobijaju od koordinacije politika, ali da rast blagostanja pri tome nije preterano veliki.
Poglavlje 21 Međunarodni monetarni sistem: prošlost, sadašnjost i budućnost
n n n Kako je izgledao zlatni standard Kako je izgledao posleratni bretonvudski sistem I zašto se srušio Savremeni međunarodni monetarni sistem Nabrojite koji su najvažniji međunarodni ekonomski problemi u svetu danas
Kako je izgledao zlatni standard n Devizni kurs je određen između zlatnih tačaka na osnovu sila ponude i tražnje, a odbranu od promene kursa predstavljale su isporuke zlata. n To jest, tendencija valute da depresira ispod zlatne izvozne tačke bivala je zaustavljena odlivom zlata. n Ovaj odliv zlata označavao je deficit u platnom bilansu zemlje. n Pošto su deficiti u načelu izmirivani u zlatu, a zemlje su imale ograničene zlatne rezerve, deficiti nisu mogli da rastu unedogled, već ih je trebalo prilično brzo korigovati.
n Ali on nikada baš tako nije izgledao, ovo valja pročitati!!!
Bretonvudski sistem Zlatno-valutni standard (1947 -1971) n n U Breton Vudsu (Bretton Woods, New Hampshire) su se 1944. godine predstavnici SAD, Velike Britanije i još 42 druge zemlje Osnovan Međunarodni monetarni fond (IMF)
Novi međunarodni monetarni sistem u osnovi je značio pobedu američke delegacije n n n jer je usvojen predlog Hari Vajta (Harry D. White) iz američkog ministarstva finansija, umesto plana koji je podneo Džon Majnard Kejnz, šef britanske delegacije. Kejnz je izneo zahtev da se napravi jedna unija kliringa koja bi se bazirala na novoj novčanoj jedinici po imenu bankor „bancor”.
Bretonvudski sistem bio je sistem zlatno-valutnog standarda. n SAD je imala zadatak da drži fiksni zlatni standard od 35 US$ po unci zlata i da bude spremna da razmeni dolare za zlato po toj ceni bez ikakvih restrikcija ili ograničenja. n Druge zemlje su imale zadatak da fiksiraju cenu svoje valute u odnosu na dolar (a tako implicitno i za zlato) i da intervenišu da bi sprečile odstupanja deviznog kursa koja bi bila veća od 1 odsto iznad ili ispod pariteta. n U okviru dozvoljenih granica fluktuacija, devizni kurs se formirao na osnovu dejstva sila ponude i tražnje.
Sve do kraja 1950 -ih i početka 1960 -ih, kada su druge valute postale potpuno konvertibilne, dolar je bio jedina rezervna valuta, tako da je ovaj sistem praktično bio zlatno -dolarski standard. n Samo u slučaju fundamentalnih neravnoteža zemlji je bilo dozvoljeno da uz odobrenje Fonda, promeni paritet svoje valute. n Pojam „fundamentalna neravnoteža” nikada nije bio jasno definisan, već se uopšteno pod njim podrazumevalo postojanje velikih i trajnih platnobilansnih suficita ili deficita. n n n Međutim, manje promene deviznoga kursa (u iznosu manjem od 10 odsto) bile su dozvoljene bez odobrenja Fonda. Na taj način, bretonvudski sistem je, u stvari, bio sistem prilagodljivih pariteta, barem u svojoj originalnoj postavci, Zemljama je bilo zabranjeno da uvode dodatne spoljnotrgovinske restrikcije (jer inače valutna konvertibilnost ne bi imala neki veći značaj), a već postojeće spoljnotrgovinske restrikcije trebalo je postepeno ukidati u okviru multilateralnih pregovora pod rukovodstvom GATT-a
Dok je bretonvudski sistem predvideo i dozvoljavao promene pariteta u slučaju fundamentalne neravnoteže. . . n u praksi su se zemlje veoma nerado odlučivale za taj korak sve dok to nije postajalo prekasno, n odnosno kada su ih na to već bile naterale destabilizujuće špekulacije. n
n n n Zemlje sa deficitom su nerado devalvirale jer se to smatralo znakom slabosti zemlje. Ujedinjeno Kraljevstvo devalvirala je samo jednom, itd. Zemlje sa suficitom su se opirale revalvacijama i radije su i dalje prikupljale devizne rezerve.
Stendbaj aranžmani (stand-by arrangements). Platnobilansni deficit SAD i slom bretonvudskog sistema
neposredni povod propasti bretonvudskog sistema n n n bio je ogromni američki platnobilansni deficit iz 1970. i 1971. godine A fundamentalni uzrok treba tražiti u problemima likvidnosti, prilagođavanja i nedostatka poverenja.
n n Međunarodni monetarni sistem: sadašnjost i budućnost Finansijske krize u zemljama u razvoju
- Slides: 55