Poglavlje 18 Otvorenost na tritu dobara i finansijskim

Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Univerzitet u Zenici Ekonomski fakultet Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima v. prof. dr. Jasmin Halebić Makroekonomija 1 of 40

Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Otvorenost ima tri različite dimenzije: 1. Otvorenost na tržištu dobara – omogućava potrošačima izbor između domaćih i inozemnih dobara. Slobodna trgovina sadrži restrikcije u vidu carina i kvota, koje imaju tendenciju smanjenja. 2. Otvorenost na finansijskom tržištu - mogućnost finansijskih investitora da izaberu između domaće finansijske imovine i inozemne finansijske imovine. Ograničenja koja postoje se umanjuju. 3. Otvorenost na tržištu proizvodnih faktora - mogućnost preduzeća da izaberu gdje ce locirati svoju proizvodnju, kao i mogućnost radnika da izaberu gdje će raditi. Primjer za to je imigracija iz zemalja sa niskim nadnicama u razvijene zemlje (EU, SAD) Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Izvoz i uvoz Slika 18 - 1 Izvoz i uvoz u SAD-u prema udjelu u BDP-u od 1960 Od 1960. g. , izvoz i uvoz se udvostručio prema udjelu u BDP-u. Makroekonomija 1 of 40

Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Stanje u privredi Bi. H. Uvoz kao procenat BDP je u padu. Izvoz kao procenat BDP blago raste, smanjenje u 2008 -9 zbog posljedica ekonomske krize. Nakon rata ekonomija u Bi. H je postala mnogo otvorenija. Vanjsko trgovinski deficit (E-M) se konstantno smanjuje, mada je u apsolutnom iznosu još uvijek značajan (u 2010. g. iznosio oko 6 mlrd KM). Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Izvoz i Uvoz Vrlo dobar index otvorenosti je i udio koji u ukupnom domaćem proizvodu imaju razmjenjiva dobra (tradable goods), odnosno dobra koja konkuriraju stranim dobrima bilo na domaćem bilo na stranim tržištima. Mnogi sektori industrije mogu biti izloženi stranoj konkurenciji, a da se učinci te konkurencije reflektuju na visok uvoz: ukoliko sektori svojom konkurentnošću i dovoljno niskim cijenama uspiju izdržati konkurentske pritiske moći će održati svoj udio na tržištu, pa neće doći do porasta uvoza. Prema procjenama razmjenjiva dobra danas u SAD-u čine oko 60% ukupnog domaćeg proizvoda. Veće zemlje, poput SAD, nemaju visok udio izvoz/BDP. Razlog tome nisu trgovinske barijere nego geografski položaj i veličina tržišta. Sve što je zemlja manja više će se specijalizirati u pdnji nekoliko pda, oslanjajući se na uvoz ostalih dobara. Primjeri. Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Izvoz i Uvoz Tabela 18 -1 Država Udjeli izvoza u BDP-u za odabrane zemlje OECD-a, 2006. Udio izvoza (%) Država Udio izvoza (%) SAD 11 Švicarska 54 Japan 18 Austrija 62 Engleska 30 Holandija 80 Njemačka 48 Belgija 92 Glavni faktori iza ovih razlika su geografija i veličina : - Udaljenost od drugih tržišta. Sve što je zemlja udaljenija od velikih svjetskih proizvođača - Veličina je takoder bitna: Što je zemlja manja (veća), to se više (manje) mora specijalizirati u proizvodnji i izvozu manjeg broja proizvoda, oslanjajući se na uvoz drugih dobara. Veće zemlje, zbog većeg domaćeg tržišta su veći pđači. Makroekonomija 1 of 40

Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Može li izvoz nadmašiti BDP? Države mogu imati izvoz veći od svog BDP-a zato što izvoz i uvoz mogu uključivati izvoz i uvoz intermedijarnih dobara. Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Izbor izmedu domaćih i inozemnih dobara Kada je tržište dobara otvoreno, domaći potrošači trebaju da odluče, ne samo da li da štede ili da troše, nego i da li da kupe domaća dobra ili da kupe inozemna dobra. Ta odluka ima direktan utjecaj na BDP. Ako kupujemo više stranih umjesto domaćih Ri. U, raste inostrani BDP a opada domaći BDP. Odluke o kupovini se mogu donosi po: ekonomskoj logici i alternativna logika. Ključni faktor u prvoj logici (izbor da li kupiti domaće proizvode ili strane proizvode) jest relativna cijena inozemnih u odnosu na domaća dobra. Tu relativnu cijenu zovemo realan tečaj (kurs). Realni kurs se ne objavljuje od strane CBBH kao što je slučaj sa nominalnim dev. kursom nego se pomoću nominalnog kursa može izračunati. Makroekonomija

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Nominalni devizni tečajevi (kursevi) Nominalni tečaj (kurs) izmedu dvije valute može se izraziti na jedan od sljedeća dva načina: a) Kao cijena domaće valute (KM) izražena u terminima strane valute. 1 KM/1€=0, 51 ili 1 KM = 0, 51 €; ili 1 KM = 0, 62 $ b) Kao cijena strane valute izražena u terminima domaće valute (KM). 1€/1 KM=1, 95 ili 1 € = 1, 95 KM; ili 1 $ = 1, 60 KM Nominalni devizni kurs će kroz cijeli predmet Makroekonomija biti definisan na a) način, kao cijena domaće valute (KM) izražena u terminima strane valute (€, $. . . ). Mijenjanje deviznog kursa zove se nominalna aprecija ili nominalna deprecija. Aprecija domaće valute je rast cijene domaće valute u terminima strane valute (povećanje kursa/tečaja). Za 1 KM se može dobiti sve više €. Deprecija domaće valute je smanjenje cijene domaće valute u terminima strane valute (smanjenje kursa/tečaj). Za 1 KM se može dobiti sve manje €. Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Nominalni devizni tečajevi (kursevi) Nominalni devizni tečaj jeste cijena domaće valute izražena u terminima strane valute. § Aprecija domaće valute predstavlja rast cijene domaće valute izražene u terminima strane valute (povećanje kursa). § Deprecija domaće valute je pad cijene domaće valute izražene u terminima strane valute (smanjenje kursa). Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Nominalni devizni tečajevi (kursevi) Kada dvije ili više zemalja koriste sistem fiksnog tečaja (kursa), odnosno sistem u kome održavaju konstantnim tečaj između svojih valuta, koriste se sljedeći termini: § Revalvacija, umjesto aprecija - koristi se za opis porasta tečaja, i § Devalvacija, umjesto deprecija - koristi se za opis smanjenja tečaja. Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Nominalni devizni tečajevi Slika 18 - 2 Nominalni tečaj između američkog dolara i britanske funte od 1970 godine. Iako je američki dolar snažno aprecirao prema britanskoj funti u posljednji 40 godina, tu su aprecijaciju pratile velike promjene smjera kretanja nominalnog tečaja između dvije valute, naročito 1980 -tih. Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Nominalni devizni tečajevi Na slici 18 -2 se mogu primijetiti dvije stvari: § Trend povećanja tečaja - došlo je do snažne aprecijacije američkog dolara (domaće valute) u odnosu prema britanskoj funti (stranoj valuti). § Velike fluktacije tečaja - početkom 1980 tih došlo je do velike aprecijacije američkog dolara, da bi nakon toga uslijedila velika deprecija u drugom dijelu desetljeća. Iz perspektive stranog turiste koji posjećuje Bi. H: -koliko će se za 1 € dobiti KM za trošenje u Bi. H (nominalni kurs) -kolike su cijene dobara u Bi. H u odnosu na cijene u njegovoj zemlji (realni kurs) Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Od nominalnih do realnih tečajeva (kurseva) Pogledajmo realni kurs/tečaj između Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva. § Ako je cijena Cadillac automobila (američki pd) u US $ 40. 000, a vrijednost jednog dolara je 0. 50 funti, onda je cijena cadillac automobila u funtama $ 40. 000 X 0. 50 = £ 20. 000. § Ako je cijena Jaguara (britanski pd) u Ujedinjenom Kraljevstvu £ 30. 000, onda je omjer cijene izmedu cijene Cadillaca i cijene Jaguara, izražene u britanskoj funti, £ 20. 000 / £ 30. 000 = 0. 66. Umjesto generaliziranja gore navedenog primjera za sva dobra u ekonomiji, koristimo index cijena za ekonomiju, ili BDP deflator. Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Od nominalnih do realnih tečajeva (kurseva) Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Pogledajmo realni tečaj (kurs) izmedu Bi. H i R. Srbije. -Ako je cijena 1 kg kafe (GRAND, srbijanski pd) u RS 1900 RSD, a vrijednost 1 KM=180 RSD, onda je cijena 1 kg kafe u KM: 1900 RSD x 1/180 (KM/RSD) = 10, 55 KM. -Ako je cijena 1 kg kafe (Zlatna džezva, bh pd) u Bi. H 10 KM, onda je cijena zlatne džezve u RSD: 10 KM x 180 RSD= 1800 RSD. Omjer cijena između Granda i Zlatne džezve, izražene u terminima Zlatne džezve (KM) je: 10. 55 KM / 10 KM = 1. 05 Vježbe: Izračunati realni devizni kurs dvije robe u terminima Grand kafe. Za generaliziranje gore navedenog primjera za sva dobra u ekonomiji, koristimo index cijena za ekonomiju, ili BDP deflator jer su deflatori (2. pogl) zapravo indeksi cijena za skup svih finalnih dobara i usluga pdenih u jednoj privredi. Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Od nominalnih do realnih tečajeva Slika 18 - 3 Konstrukcija realnog tečaja (kursa) Cijena BH robe u Bi. H (KM) cijena BH robe u RSD Cijena BH robe u RSD (ε) cijena RS robe u RSD 1. P = cijena BOS dobara u KM 2. P* = cijena SRB dobara u RSD Realni tečaj (kurs) se izračunava množenjem nominalnog kursa sa domaćim nivoom cijena (P), i dijeljenjem sa inostranim nivoom cijena (P*). Realni tečaj (kurs) je indeksni broj pa ne daje dovoljno informacija (nema mjerne jedinice), ali se analizom promjena realnog tečaja (kursa) dobivaju korisne informacije. Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Od nominalnih do realnih tečajeva Konstrukcija realnog tečaja (kursa) ɛ=EP/P* Primjer za kafu (P=10 KM) ɛ=180*10/1900= 1800/1900= 0, 95 Cijena bh dobara (kafa) u terminima srbijanskih dobara. Ako realni kurs ɛ raste, to znači da se cijena bh dobara u terminima srbijanskih dobara povećava. Drugim riječima, bh dobra postaju manje konkurentna. Kako se može unaprjeđivati konkurentnost jedne zemlje? Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Openness in Goods Markets Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima From Nominal to Real Exchange Rates Figure 18 - 3 The Construction of the Real Exchange Rate 1. P = cijena domaće robe u KM (u primjerima u knjizi američka roba u $) 2. P* = cijena strane robe u stranoj valuti (RSD) (u primjerima u knjizi britanska roba u funtama) Makroekonomija 18 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Od nominalnih do realnih tečajeva Realni se tečajevi (kursevi) također mijenjaju s vremenom, kao i nominalni: § Smanjenjem realnog tečaja, , BH dobra postaju, razmjerno, jeftinija u odnosu na inostrana. Odnosno, događa se smanjenje relativne cijene domaćih dobara izražene u terminima inozemnih dobara realna deprecija. § Porastom realnog tečaja, , BH dobra će biti, razmjerno, skuplja u odnosu na inostrana. Odnosno, događa se rast relativne cijene domaćih dobara izražene u terminima inozemnih dobara - realna aprecija. Riječ je o realnim veličinama, ne nominalnim, dakle o relativnim cijenama roba, a ne relativnim cijenama valuta. Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Od nominalnih do realnih tečajeva Slika 18 - 4 Realni i nominalni tečaj izmedu SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva od 1970. godine Izuzev razlike u trendu koja odražava višu prosječnu inflaciju u UK nego u SAD-u, nominalni i realni tečajevi su se u velikoj mjeri kretali zajedno od 1970. Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Od nominalnih do realnih tečajeva Možemo primijetiti dvije bitne stvari na slici 18 -4: § Iako je nominalni tečaj rastao tokom razdoblja, realni tečaj je padao. § Velike fluktuacije nominalnog tečaja se pokazuju u realnom tečaju. Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Od nominalnih do realnih tečajeva (kurseva) Da li se, istodobno, mogu događati nominalna deprecija i realna aprecija? § Kao prvo, ako se E poveća, što znači da se povećala cijena domaće valute (KM) izražena u terminima inostrane valute (nominalna aprecija). § Kao drugo, ako se dogodi pad P /P*. Nivo cijena je porastao manje u domaćoj nego u inostranoj privredi. Ili, što je isto, nivo cijena je porastao više u inostranoj nego u domaćoj privredi (realna deprecija). § Ako je pad P/P* veći od rasta E, kao rezultat može se dogoditi realna deprecija i pored nominalne aprecijacije. § Poenta: u dužem vremenskom razdoblju, nominalni i realni tečajve (kursevi) se mogu kretati u suprotnim smjerovima, zavisno o razlikama u stopama inflacije među zemljama. Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Od bilateralnih do multilateralnih tečajeva Tabela 18 -2 Geografska struktura američke robne razmjene, 2006 Zemlja Izvoz u (%) Uvoz iz (%) Kanada 14 12 Meksiko 8 8 29 25 Kina 3 13 Japan 6 9 Azija* 14 11 Ostale 26 22 Evropska Unija * Azija, uključuje Japan i Kinu Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Od bilateralnih do multilateralnih tečajeva (kurseva) Bilateralni tečajevi (kursevi) se odnose na razmjenu dobara između dvije zemlje, dok se multilateralni tečajevi (kursevi) odnose na razmjenu dobara između više zemalja. Na primjer, ako želimo izmjeriti prosječnu cijenu BH dobara u odnosu prema prosječnoj cijeni dobara bh trgovinskih partnera, trebali bismo koristiti udjele svake zemlje u bh trgovini (prosječne udjele zemalja u uvozu i izvozu prema Bi. H) kao ponder za svaku od zemalja, ili bh multilateralni realni tečaj (kurs). Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Od bilateralnih do multilateralnih tečajeva (kurseva) Dole su navedeni nazivi za relativnu cijenu inozemnih dobara prema BOS dobrima: § BH multilateralni realni tečaj (kurs) § BH trgovinsko - ponderirani realni tečaj (kurs) § BH efektivni realni tečaj (kurs) Makroekonomija 1 of 40

18 -1 Otvorenost na tržištu dobara Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Od bilateralnih do multilateralnih tečajeva (kurseva) Slika 18 - 5 Američki multilateralni tečaj od 1975 Veliku realnu aprecijaciju američkih dobara u prvoj polovici 1980 -tih pratila je još veća realna deprecija u drugoj polovini 1980 -tih. Ova velika promjena smjera kretanja u 1980 -tim ponekad se zove “ples dolara”. Makroekonomija 1 of 40

Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima 18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Kupovina ili prodaja inozemne imovine znači kupovinu ili prodaju strane valute - ponekad zvane devize. Otvorenost na finansijskom tržištu: Omogućava finansijskim ulagačima da drže i domaću i inozemnu imovinu, i da špekuliraju na kretanja inozemnih kamatnih stopa u usporedbi sa domaćim kamatnim stopama. Omogućava zemljama da imaju vanjskotrgovinske deficite i vanjskotrgovinske suficite. Zemlja koja ima vanjskotrgovinski deficit mora platiti razliku između onoga što kupi i onoga sto proda tako što će posuditi od ostatka svijeta. Ako jedna zemlja ima vanjsko-trgovinski deficit, to znači da više kupuje nego što prodaje u trgovini sa ostatkom svijeta. Da bi platila razliku (deficit) ta zemlja mora posuditi od ostatka svijeta, a to čini tako što inostranim finansijskim investitorima čini privlačnim držanje domaće imovine (obveznice), (što je jednako posuđivanju toj zemlji). Makroekonomija 1 of 40

18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Platni bilans Transakcije jedne zemlje sa ostatkom svijeta u određenom vremenskom razdoblju (najčešće 1 godini) sažete su u skupu računa koji se zove platni bilans (bilans plaćanja). /godišnji izvještaj CBBH/ Tekući i kapitalni račun u konačnici bi trebali rezultirati istim saldom, no to obično nije slučaj. Razlika izmedu tekućeg i kapitalnog računa naziva se statistička nepodudarnost (ili Neto greške i propusti). Makroekonomija 1 of 40

18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Platni bilans Makroekonomija 1 of 40

18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Platni bilans - Tekući račun Transakcije iznad crte bilježe plaćanja između zemlje i ostatka svijeta te se zovu tekuće transakcije (sve se iskazuju u neto iznosu): § Prva dva reda na tekućem računu bilježe izvoz i uvoz dobara i usluga. Često se analizira bilans vanjske trgovine Ri. U. Izvoz rezultira povećanjem a uvoz smanjenjem novčanih sredstava u domaćoj privredi. Npr. turizam i transport u inostranstvo su primjer izvoza usluga. § Bh rezidenti primaju dohodak (prihod) od investicija na inostranu imovinu koju posjeduju, dok strani rezidenti primaju dohodak od investicija na bh imovinu koju posjeduju. § Zemlje primaju i daju određenu pomoć, a neto vrijednost tih plaćanja bilježi se kao neto primljeni transferi (tekući transferi). Ovdje spadaju i doznake iz inostranstva. Velikim dijelom nadoknađuju deficit bilansa vanjske trgovine Ri. U Makroekonomija 1 of 40

18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Platni bilans - Tekući račun Zbir svih plaćanje između zemlje i ostatka svijeta zove se saldo tekućeg računa. Ako su neto plaćanja ostatka svijeta zemlji pozitivna, zemlja ima suficit tekućeg računa; ako su negativna, zemlja ima deficit tekućeg računa. U Bi. H deficit tekućeg računa u 2010. g. iznosi 1, 36 mlrd KM ili oko 5, 5 % BDP u toj godini. Makroekonomija 1 of 40

18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Platni bilans - Kapitalni račun (Račun kapitala i finansija) Činjenica da Bi. H ima deficit tekućeg računa u iznosu od 1, 36 mlrd KM ukazuje na to da je Bi. H od ostatka svijeta morala posuditi 1, 36 mlrd KM ili da se neto bh imovina koju drže nerezidenti morala povećati za 1, 36 KM. Neto priljev kapitala (saldo tekućeg računa) može biti pozitivan ili negativan. Pozitivan neto priljev kapitala zove se suficit kapitalnog računa. Negativan neto priljev kapitala zove se deficit kapitalnog računa. Na računu kapitala se evidentiraju promjene u kapitalu (Sz. R, realna dobra kao faktor pdnje ), dok se na računu finansija bilježi finansijska imovina. Podaci za kompilaciju tekućeg i kapitalnog računa potiču od različitih izvora, i iako bi u konačnici trebali rezultirati istim saldom oba računa, to obično nije slučaj. Razlika između tekućeg i kapitalnog računa zove se statistička nepodudarnost (neto greške i propusti). Makroekonomija 1 of 40

18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Izbor između domaće i inozemne imovine Finansijski investitori se suočavaju sa izborom: da li posjedovati novac (domaći ili inostrani) ili imovinu koja donosi kamatu (domaću ili inostranu) Odluka o tome da li investirati u inostranstvu ili u zemlji (kupiti imovinu koja donosi kamatu) ne ovisi samo o kamatnim stopama, nego i o tome u kojem smjeru se očekuje kretanje tečaja (kursa) u budućnosti. Primjer sa obveznicama od 1 god. Slika 18 - 6 Očekivani povrat od ulaganja u jednogodišnje domaće (američke) ili strane (britanske)obveznice. Makroekonomija 1 of 40

18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Izbor izmedu domaće i inozemne imovine Da biste držali i domaće (američke) i strane (britanske) obveznice, one moraju imati istu očekivanu stopu povrata tako da mora vrijediti sljedeća arbitražna relacija: (str. 390, 18. 2) Ta se jednačina zove se i relacija nepokrivenog kamatnog pariteta ili jednostavno uslov kamatnog pariteta. U ocjeni privlačnosti ulaganja u inostrane ili domaće obveznice ne gleda se samo na odnos inostranih i domaćih kamatnih stopa, nego i na kurs između domaće i strane valute u razdoblju od jedne godine. Međutim, ulagači neće držati samo inostrane obveznice iz dva razloga: a) Zbog transakcijskih troškova. Kupoprodaja ino obveznica zahtijeva tri odvojene transakcije (konverzija-kupovina-konverzija) a svaka od njih donosi određeni trošak. b) Postoji tečajni rizik. Tečaj (kurs) je promjenjiv, što znači da je držanje ino obveznica ipak rizičnije nego držanje domaćih obveznica. Makroekonomija 1 of 40

18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Izbor izmedu domaće i inozemne imovine Pretpostavka da će finansijski ulagači držati samo obveznice sa najvišom očekivanom stopom povrata očito je previše snažna, iz dva razloga: § Ona zanemaruje transakcijske troškove. § Ona zanemaruje rizik. Makroekonomija 1 of 40

Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima BDP, BNP: Primjer Kuvajta Bruto Domaći Proizvod (BDP) mjera koju smo do sada koristili odgovara, domaćoj dodanoj vrijednosti. Bruto Nacionalni Proizvod (BNP) predstavlja dodanu vrijednost domaćih faktora proizvodnje. Tabela 1 BDP, BNP i neto faktorsko plaćanje Kuvajta, 1989 -1994 Godina BDP BNP 1989 7, 143 9, 616 2, 473 1990 5, 328 7, 560 2, 232 1991 3, 131 4, 669 1, 538 1992 5, 826 7, 364 1, 538 1993 7, 231 8, 386 1, 151 1994 7, 380 8, 321 941 Neto faktorsko plaćanje Svi brojevi izrazeni u milionima Kuvajtskog dinara. 1 dinar = $3. 67 (2007). Izvor: IMF, IFS Makroekonomija 1 of 40

18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Kamatne stope i tečajevi (kursevi) Veza između domaće nominalne kamatne stope, inozemne nominalne kamatne stope i očekivane stope deprecijacije domaće valute prikazana je jednačinom (na str. 391, 18. 3): Dobra aproksimacija ove jednačine data je sa: Makroekonomija 1 of 40

18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Kamatne stope i tečajevi (kursevi) Ova jednačina se mora zapamtiti; arbitraža nalaže da domaća kamatna stopa mora biti (približno) jednaka inozemnoj kamatnoj stopi, umanjenoj za očekivanu stopu aprecijacije domaće valute (ili deprecijacije strane valute). Ako , onda Makroekonomija 1 of 40

18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Kamatne stope i tečajevi (kursevi) Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Hoćete li držati domaće ili inostrane obveznice? ( i u Bi. H= 3%; i*=6% ) § Ovisi o tome očekujete li da će strane valuta deprecirati prema KM (valuti zemlje koja izdaje obveznicu) u nadolazećoj godini više ili manje od razlike između kamatnih stopa, 6%-3%=3%. § Ako očekujete da će inostrana valuta deprecirati za više od 3%, tada je, uprkos činjenici da je kamatna stopa u inostranstvu viša nego u Bi. H, ulaganje u domaće obveznice privlačnije od ulaganja u inostrane obveznice. Objašnjenje: posjedovanjem ino obveznica će se zaraditi viša kam. stopa (6%), ali će zato ino valuta naredne godine vrijediti manje (deprecija za više od 3%), izraženo u KM, zbog čega je profitabilnije ulagati u domaće nego u ino obveznice. § Ukoliko očekujete da će KM deprecirati manje od 3%, ili da će čak aprecirati, vrijedi obrnuto, odnosno da su domaće obveznice privlačnije od inostranih obveznica. § Drukčije rečeno, uslov nepokrivenog kamatnog pariteta govori da će finansijski ulagači biti voljni ulagati u ino obveznice samo ako očekuju deprecijacije domaće valute (KM) prema stranoj valuti veću od 3% (odnosno, od razlike u kamatnim stopama između dvije zemlje). Makroekonomija 1 of 40

18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Kamatne stope i tečajevi (kursevi) Arbitražna veza između kamatnih stopa i deviznog kursa (18. 4) upućuje na zaključak da će se, usljed arbitraže, domaća i inostrana kamatna stopa u velikoj mjeri kretati zajedno, osim ukoliko su zemlje spremne tolerisati i podnositi velike fluktuacije u tečajevima (kursevima) svojih valuta. Kada između dvije zemlje postoji fiksni devizni tečaj-kurs (Bi. H i EU), ukoliko je taj odnos vjerodostojan, očekivna stope deprecijacije će biti jednaka nuli (18. 4). U tom slučaju kamatne stope će se u potpunosti kretati jednako. Kretanje kamatnih stopa u EU i Bi. H – istraživanje. Ukoliko je devizni tečaj (kurs) fleksibilan, onda to zemljama predstavlja ograničenje na to koliko mogu dozvoliti svojoj kamatnoj stopi da odstupa od kamatnih stopa u svijetu. Makroekonomija 1 of 40

18 -2 Otvorenost na finansijskim tržištima Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Kamatne stope i tečajevi Slika 18 - 7 Tromjesečna nominalna kamatna stopa u SAD-u i U. K. od 1970 Američke i britanske nominalne kamatne stope uglavnom su se kretale zajedno posljednih 40 godina. Pitanje: zašto je dolazilo do odstupanja? Odgovor u sljedećim poglavljima. Makroekonomija 1 of 40

Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Kupovanje brazilskih obveznica Ne bi li trebali kupovati brazilske obveznice po mjesečnoj kamatnoj stpi od 36. 9%? Koju stopu deprecijacije cruzeira trebate ocekivati sljedeći mjesec? Pretpostavite da će stopa deprecijacije sljedeći mjesec biti jednaka stopi deprecijacije u prošlom mjesecu. Očekivana stopa povrata od držanja brazilskih obveznica, izraženo u američkim dolarima, iznosi svega (1. 017 – 1) = 1. 6% mjesečno. Potrebno je na umu imati rizik i transakcijske troškove - sve one elemente koje smo zanemarili pri pisanju arbitražnog uvjeta. Kada se i oni uzmu u obzir, vjerovatno ćete odlučiti ne ulagati u brazilske obveznice. Makroekonomija 1 of 40

Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima 18 -3 Zaključak i pogled prema dalje Postavili smo temelje za proučavanje otvorenog tržišta: § Na tržištu dobara: Izbor između domaćih dobara i inozemnih dobara ponajviše ovisi o realnom tečaju (kursu), odnosno o relativnoj cijeni domaćih dobara izraženoj u terminima inostranih dobara. § Na finansijskim tržištima: Izbor između domaće imovine i inozemne imovine zavisi od njihovih relativnih stopa povrata, koje opet zavise od domaće kamatne stope i inozemne kamatne stope, te o očekivanoj stopi aprecijacije domaće valute. Makroekonomija 1 of 40

Poglavlje 18: Otvorenost na tržištu dobara i finansijskim tržištima Ključni pojmovi § § § § § otvorenost na tržištu dobara carine kvote otvorenost na finansijskom tržištu kapitalne kontrole otvorenost na tržištu proizvodnih faktora Sjeverno - americki sporazum o slobodnoj trgovini (nafta) razmjenjiva dobra realni tečaj nominalni tečaj aprecija (nominalna) deprecija (nominalna) fiksni tečajevi revalvacija devalvacija realna deprecija robna razmjena bilateralni tečaj multilateralni realni tečaj § § § § § trgovinski - ponderiran realni tečaj efektivni realni račun devize platni bilans iznad crte, ispod crte tekući račun dohodak od investicija neto primljeni transferi saldo tekućeg racuna suficit tekućeg racuna, deficit tekućeg računa kapitalni račun neto priljev kapitala saldo kapitalnog računa suficit kapitalnog računa, deficit kapitalnog računa statističko nepodudaranje bruto domaći proizvod bruto nacionalni proizvod relacija nepokrivenog kamatnog pariteta ili uvjet kamatnog pariteta Makroekonomija 1 of 40