Podsjeti se Dopuni lentu vremena spomenicima hrvatske pismenosti

Podsjeti se Dopuni lentu vremena spomenicima hrvatske pismenosti. 1100. 1483. . Bašćanska ploča Misal po zakonu rimskoga dvora - najstariji sačuvani pisani spomenik na hrvatskome jeziku i glagoljici - prva hrvatska tiskana knjiga na hrvatskome jeziku i glagoljici, hrvatski prvotisak (inkunabula)

Podsjeti se Dopuni lentu vremena spomenicima hrvatske pismenosti. 1501. Marko Marulić, epski spjev Judita 1595. Faust Vrančić, Rječnik pet najuglednijih europskih jezika - otac hrvatske književnosti, pisao je djela na latinskome i hrvatskome jeziku - latinskoga, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i mađarskog . . .

Podsjeti se Dopuni lentu vremena spomenicima hrvatske pismenosti. 1604. Bartol Kašić, Temelji ilirskoga jezika u dvije knjige 1830. Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatskoslavenskoga pravopisanja - prva hrvatska gramatika objavljena na latinskome jeziku - hrvatski jezik naziva ilirskim - predlaže slovopisnu reformu tako da uvodi dijakritičke znakove i kvačicu

Hrvatski jezik na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Hrvatska se nalazi u sklopu Austro-Ugarske Monarhije. Hrvatski se jezik poistovjećuje sa srpskim u želji da se stvori zajednički jezik. Filološke škole polaze od štokavske osnovice razlike u pravopisnim, gramatičkim i rječničkim pojedinostima

Hrvatski jezik na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Zadarska filološka škola – Ante Kuzmanić. osnovicom bi književnoga jezika trebao biti narodni štokavsko-ikavski govor odbacuje Gajev slovopis zalaže se za stariju slovopisnu tradiciju Ante Kuzmanić

Hrvatski jezik na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Riječka filološka škola – Fran Kurelac. književni bi jezik trebao biti utemeljen na elementima zajedničkim svim slavenskim jezicima Fran Kurelac

Hrvatski jezik na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Zagrebačka filološka škola – Adolfo Veber Tkalčević, Vjekoslav Babukić te Antun Mažuranić. nastavljaju jezikoslovne ideje iliraca zalažu se za rogato ě čuvaju starije padežne nastavke u D, L, I množine Adolfo Veber Tkalčević nastavak -ah u G množine (zato su ih zvali ahavcima) čakavski i kajkavski elementi čvršća povezanost s književnom baštinom

Hrvatski jezik na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Daničićeva ili vukovska filološka škola – najznačajnija je filološka škola na početku dvadesetoga stoljeća. Vukovci su poistovjetili književni Ivan Broz – Hrvatski pravopis, 1892. jezik s ohercegovačkim proglašen obveznim pravopisom za issve točnškole štokavskim slijedi Vuka Karadžića i njegov zahtjev vskim narječjem. ijeka Piši kako govoriš! zamijenio je dj i gj Daničićevim jednoslovom đ u dugim slogovima mjesto rogatoga ě propisao je ije

Hrvatski jezik na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Najznačajniji su jezikoslovci toga vremena: Tomo Maretić Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1899. hrvatski jezik približava srpskomu jeziku Ivan Broz Franjo Iveković Hrvatski pravopis, 1892. Rječnik hrvatskoga jezika, 1901. učvršćuje tzv. vukovski smjer

Hrvatski jezik za Kraljevine Jugoslavije Osnutkom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jezikoslovci toga vremena željeli su poistovjetiti hrvatski i srpski jezik. vlast nameće srpske riječi i nazivlja Kraljevina Jugoslavija

Hrvatski jezik za Nezavisne Države Hrvatske Za vrijeme NDH-a vodila se briga o čistoći i pravilnoj javnoj uporabi hrvatskoga jezika i pravopisa. Hrvatski državni ured za jezik provodi jezično čistunstvo (purizam) Nezavisna Država Hrvatska uklanjane su riječi stranoga podrijetla, posebice srbizmi, a tvorene su nove riječi

Hrvatski jezik za Jugoslavije (1945. – 1991. ) Jačaju težnje posrbljivanja hrvatskoga jezika, a vrhunac takvih nastojanja bilo je potpisivanje zaključaka Novosadskoga dogovora (1954. )

Zaključci Novosadskoga dogovora, 1954. proglašen zajednički književni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca – u dvije inačice: (i)jekavskoj i ekavskoj Godine 1960. objavljene su dvije nametnuta uporaba obaju pisama inačice pravopisa. (latinice i ćirilice) i isticanje složenoga imena jezika: srpskohrvatski i hrvatskosrpski jezik Novosadski dogovor potpisan je na zahtjev Matice srpske.

Hrvatski jezik za Jugoslavije (1945. – 1991. ) Jugoslavenska politika zanemaruje razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika. hrvatske znanstvene, sveučilišne i kulturne ustanove 17. ožujka 1967. u časopisu Telegram objavljuju Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Deklaracija o nazivu i položaju. . . Deklaracija traži: unošenje odredbe o ravnopravnosti četiriju književnih jezika (slovenskoga, hrvatskog, srpskog i makedonskog) u Ustav SFRJ napuštanje Novosadskoga dogovora o jedinstvu hrvatskoga i srpskoga jezika uporabu naziva hrvatski jezik.

Deklaracija o položaju i nazivu. . . Deklaracija doživljava javne osude i najavljuje hrvatsko proljeće. godine 1971. hrvatski jezikoslovci Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš objavljuju Hrvatski pravopis popularno mu je ime londonac jer se zbog zabrane objavljivanja tiskao u Londonu pravopis je zabranjen odmah po izlasku iz tiska

Hrvatski jezik u samostalnoj Hrvatskoj Poslije proglašenja hrvatske neovisnosti 1991. , nastupile su povoljne političke prilike za razvoj hrvatskoga jezika. Objavljeni su novi priručnici.

Hrvatski jezik u samostalnoj Hrvatskoj Godine 2008. Kongresna je knjižnica u Washingtonu za hrvatski jezik prihvatila kod „hrv”. To je službeno svjetsko priznanje hrvatskoga kao samostalnoga jezika. Od 1. srpnja 2013. hrvatski je jezik 24. službeni jezik Europske unije.

SVJETILJČICA Od 1991. godine, kao sjećanje na Deklaraciju, od 11. do 17. ožujka obilježavaju se Dani hrvatskoga jezika. O hrvatskome jeziku možeš čitati na mrežnim stranicama: www. ihjj. hr, pravopis. hr, web. mef. hr i www. matica. hr

Koje su najznačajnije filološke škole na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće? Najznačajnije su filološke škole: zadarska, riječka, zagrebačka i vukovska filološka škola. Kakav je položaj hrvatskoga jezika u Kraljevini Jugoslaviji? Hrvatske riječi su potiskivane iz javne uporabe, a tadašnja je vlast nametala srpske riječi i nazivlje čime je težila ostvariti jedinstveni književni jezik Srba i Hrvata.

Kakav je položaj hrvatskoga jezika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj? Za vrijeme NDH-a vodila se briga o čistoći i pravilnoj javnoj uporabi hrvatskoga jezika i pravopisa. Uklanjane su iz hrvatskoga jezika nepotrebne riječi stranoga podrijetla, posebice srbizmi, a tvorene nove riječi. Kakav je odnos prema hrvatskom jeziku u SFRJ-u? Odnos prema hrvatskome jeziku sličan je onomu za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Radi se na stvaranju zajedničkoga jezika.

Što je proglašeno Novosadskim dogovorom? Proglašen je zajednički književni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca – u dvije inačice: (i)jekavskoj i ekavskoj. Nametnuta je uporaba obaju pisama (latinice i ćirilice) na cjelokupnome području zajedničkoga jezika, kao i isticanje složenoga imena jezika: srpskohrvatski i hrvatskosrpski jezik.

Što je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika? Deklaracija je amandman na Ustav SFRJ, objavljen 17. ožujka 1967. godine u časopisu Telegram. Koji su zahtjevi postavljeni u Deklaraciji? Predlaže se napuštanje Novosadskoga dogovora i traži se unošenje odredbe o ravnopravnosti četiriju književnih jezika (slovenskoga, hrvatskog, srpskog i makedonskog) u Ustav SFRJ te uporabu nacionalnoga imena jezika.

Kada se obilježavaju Dani hrvatskoga književnog jezika? Od 1991. godine, kao sjećanje na Deklaraciju, od 11. do 17. ožujka obilježavaju se Dani hrvatskoga jezika.

Poveži događaje s godinama. Novosadski pravopis 1971. Ivan Broz, Hrvatski pravopis 1960. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika 1941. Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga jezika 1954. Novosadski dogovor 1899. Hrvatski pravopis (londonac) 1967. Hrvatski državni ured za jezik 1892.

Urednica: Slavica Kovač