Podseanje Poluprovodnike komponente koje se koriste u energetskim

  • Slides: 62
Download presentation
Podsećanje. . . Poluprovodničke komponente koje se koriste u energetskim pretvaračima SW-kontrolisani prekidački element

Podsećanje. . . Poluprovodničke komponente koje se koriste u energetskim pretvaračima SW-kontrolisani prekidački element (tranzistor ili tiristor) D-dioda L-induktivnost C-kapacitivnost F 1, F 2 -zaštitni elementi (ultra brzi osigurači) Prekidački elemenat - SW TIRISTORI: SCR (Silicon Controlled Rectifiers) MCT (Mos Controlled Thyristor) GTO (Gate Turn- Off) TRANZISTORI: BJT (Bipolar Junction Transistor) MOSFET (Metal Oxide Semiconductor FET) IGBT (Insulated Gate Bipolar Transistor

Podsećanje. . . OPSEZI PRIMENE KONTROLISANIH PREKIDAČKIH ELEMENATA-SW TIRISTORI - SCR TIRISTORI ZA VELIKE

Podsećanje. . . OPSEZI PRIMENE KONTROLISANIH PREKIDAČKIH ELEMENATA-SW TIRISTORI - SCR TIRISTORI ZA VELIKE SNAGE IGBT tranzistor 150 A/600 V(danas najčešće korišćen poluprovodnički prekidač snage)

Podsećanje. . . OPSEZI PRIMENE KONTROLISANIH PREKIDAČKIH ELEMENATA-SW TIRISTORI - SCR TIRISTORI ZA VELIKE

Podsećanje. . . OPSEZI PRIMENE KONTROLISANIH PREKIDAČKIH ELEMENATA-SW TIRISTORI - SCR TIRISTORI ZA VELIKE SNAGE IGBT tranzistor 150 A/600 V(danas najčešće korišćen poluprovodnički prekidač snage)

Podsećanje. . . Podela oblasti primene energetskih prekidača po snazi i radnoj učestanosti

Podsećanje. . . Podela oblasti primene energetskih prekidača po snazi i radnoj učestanosti

AKTUATORI U JEDNOSMERNOM POGONU Pojačivači snage Uređaji za napajanje električnom energijom jednosmernih motora u

AKTUATORI U JEDNOSMERNOM POGONU Pojačivači snage Uređaji za napajanje električnom energijom jednosmernih motora u pogonima, pre svega regulisanim. ENERGETSKI ULAZ Peu Puu UPRAVLJAČKI ULAZ AKTUATOR Ld + + ua e + ia M

Snaga na upravljačkom ulazu ima isključivo električnu prirodu. Napon uc – KOMANDNI NAPON, može

Snaga na upravljačkom ulazu ima isključivo električnu prirodu. Napon uc – KOMANDNI NAPON, može biti znatno manji od napona ua. U najvećem broju slučajeva: gde je ka – konstanta pojačanja aktuatora. Snaga na energetskom ulazu može biti (u zavisnosti od vrste aktuatora) mehanička ili električna (u naizmeničnom ili jednosmernom obliku). Vrste aktuatora Elektromehanički: 1. Generator jednosmerne struje 2. Amplidin Statički (konvertori) aktuatori 1. Ispravljači (AC/DC) 2. Čoperi (DC/DC) 3. Magnetni pojačivači

GENERATOR JEDNOSMERNE STRUJE “DINAMIČKI SISTEM” Ra La + + uf if Rf Lf Nf

GENERATOR JEDNOSMERNE STRUJE “DINAMIČKI SISTEM” Ra La + + uf if Rf Lf Nf + e f G mg, g =const. ua + ia Jednačine Diferencijalne: Algebarske:

NORMALIZACIJA: Sistem baznih vrednosti bira se u zavisnosti od toga: • da li je

NORMALIZACIJA: Sistem baznih vrednosti bira se u zavisnosti od toga: • da li je posmatrani dinamički sistem nezavisan, tada se bira isto kao kod motora; ili • posmatrani aktuator je podsistem u nekom složenom sistemu, tada se mora voditi računa o kompatibilnosti baznih vrednosti u celom dinamičkom sistemu. Usvajanjem sledećih baznih vrednosti:

Možemo sprovesti postupak normalizacije N:

Možemo sprovesti postupak normalizacije N:

BLOK DIJAGRAM: N: if uf=uc + f -1( ) 1 p. Tf f ωg

BLOK DIJAGRAM: N: if uf=uc + f -1( ) 1 p. Tf f ωg e + 1 Ra + 1 p. Ta ia ua Kod ovog aktuatora važi: Ako se zanemare gubici na trenje, ventilaciju i u gvožđu, važi: Vezu između ulaznog signala i izlaza aktuatora ovde nije moguće odrediti jednoznačno jer je sistem složen i nelinearan!!! Potrebno je aktuator integrisati u konkretan dinamički sistem, naime odrediti relaciju ua (ia, ? , t), zatim linearizovati model i tek tada se mogu određivati prenosne funkcije i pojačanja.

Vard Leonardova grupa PM G Ua Uc=Uf M

Vard Leonardova grupa PM G Ua Uc=Uf M

ISPRAVLJAČI Iz perspektive danas aktuelnih ispravljača za pogone sa jednosmernim motorom treba govoriti samo

ISPRAVLJAČI Iz perspektive danas aktuelnih ispravljača za pogone sa jednosmernim motorom treba govoriti samo o poluprovodničkim ispravljačima, sa tiristorima i diodama, pri tome rešenja sa diodama, neregulisane ispravljače (samo diode) i poluupravljive ispravljače (razne kombinacije tiristora i dioda) treba samo pomenuti. Delimično ćemo proučiti, pre svega sa stanovišta elektromotornog pogona, dve vrste regulisanih ispravljača: - monofazni mosni ispravljač; - trofazni mosni ispravljač. Detaljno proučavanje ovih ispravljača radi se u okviru predmeta Energetski pretvarači.

Strukturna šema ispravljača: MREŽA Peu= V~ I~ SINHRONIZACIJA cos ( ) (“TESTERE”) uc GENERATOR

Strukturna šema ispravljača: MREŽA Peu= V~ I~ SINHRONIZACIJA cos ( ) (“TESTERE”) uc GENERATOR OKIDNIH IMPULSA UGAO PALJENJA POJAČAVAČ IMPULSA IMPULSI TIRISTORSKI MOST JEDNOSMERNI IZLAZ (Pa; ua; ia)

Simulacioni blok dijagram

Simulacioni blok dijagram

Dijagram pretvaranja komandnog napona uc u ugao paljenja Ω∙t uc uc max min uc

Dijagram pretvaranja komandnog napona uc u ugao paljenja Ω∙t uc uc max min uc min 2 Pojačanje generatora impulsa: max

Monofazni punoupravljivi most Sprega monofaznog mosta i jednosmernog motora ip is Q 1 vs

Monofazni punoupravljivi most Sprega monofaznog mosta i jednosmernog motora ip is Q 1 vs Np Ns ua ia if Q 4 Q 2 Q 3 Ekvivalentna šema pomoću koje se može objasniti rad ovog ispravljača N i. GA i. GB QB +v - i. B Ra La ia - v + R e. L +v AKA B -~+ AKB v. BN - + Ea QA A -~+ v. AN ua Analizom rada ovoga ispravljača može se utvrditi da postoji više različitih režima rada koji se mogu podeliti na dve osnovne grupe: - režime prekidnih struja, i - režime neprekidnih struja.

Režim prekidnih struja Male brzine, mala elektromotorna sila i mala opterećenja. v. AN v.

Režim prekidnih struja Male brzine, mala elektromotorna sila i mala opterećenja. v. AN v. BN Ea il t ua Ea ia 0 2 t

Za sve prekidne režime važe sledeće analitičke relacije: Jednačina naponske ravnoteže je:

Za sve prekidne režime važe sledeće analitičke relacije: Jednačina naponske ravnoteže je:

čijim se rešavanjem dobija: gde je:

čijim se rešavanjem dobija: gde je:

U prekidnom režimu važi: Rešavanjem ove jednačine po dobija se: Zbog svoje složenosti i

U prekidnom režimu važi: Rešavanjem ove jednačine po dobija se: Zbog svoje složenosti i transcendentne prirode ova jednačina se može rešiti samo numerički. Maksimalna vrednost za ugao je: - Granica prekidnog režima, posle koje nastaje neprekidni režim (sa kontinualnom strujom).

Srednja struja u prekidnom režimu je: ili Srednja vrednost ispravljenog (jednosmernog) napona je:

Srednja struja u prekidnom režimu je: ili Srednja vrednost ispravljenog (jednosmernog) napona je:

Zbog vremenski promenljive struje pri stalnom fluksu ima se i promenljiv momenat, njegova srednja

Zbog vremenski promenljive struje pri stalnom fluksu ima se i promenljiv momenat, njegova srednja vrednost je: Poslednji izraz predstavlja MEHANIČKU KARAKTERISTIKU u prekidnim režimima, koja je očigledno nelinearna.

Režimi sa neprekidnim strujama Veće brzine, veliko operećenje. v. AN v. BN v. AN

Režimi sa neprekidnim strujama Veće brzine, veliko operećenje. v. AN v. BN v. AN Ea t ua ia 2 t

Analitičke relacije koje važe u režimu neprekidnih struja. Srednja vrednost ispravljenog napona je: Takođe

Analitičke relacije koje važe u režimu neprekidnih struja. Srednja vrednost ispravljenog napona je: Takođe važi i relacija: Sada se može izvesti statička karakteristika: Dok je MEHANIČKA KARAKTERISTIKA linearna i glasi:

1000 [o/min] 800 Memin 600 Granica prekidnosti Ld=0 neprekidni režim 400 o 0 30

1000 [o/min] 800 Memin 600 Granica prekidnosti Ld=0 neprekidni režim 400 o 0 30 45 200 60 20 -200 30 prekidni režim 40 75 60 90 105 -400 120 -600 135 -800 150 180 Me[Nm]

Funkcija prenosa mosta Most je nelinearan sistem! Pojačanje se određuje linearizacijom.

Funkcija prenosa mosta Most je nelinearan sistem! Pojačanje se određuje linearizacijom.

U dinamičkim režimima most unosi transportno kašnjenje, međutim, zbog pojednostavljenja analize most se može

U dinamičkim režimima most unosi transportno kašnjenje, međutim, zbog pojednostavljenja analize most se može predstaviti kao član sa kašnjenjem prvog reda: Gde je: Td – srednje vreme kašnjenja koje je za monofazni most napajan iz naizmenične mreže sa 50 Hz: Promena ugla paljenja se može dogoditi bilo kada, dok promena napona nastaje tek nakon uključenja odgovarajućeg tiristora. ua Ua 1 0 1 2 1 2 Td Ua 2 3 4

Ukupno pojačanje ispravljača U praksi je: Prenosna funkcija ispravljača:

Ukupno pojačanje ispravljača U praksi je: Prenosna funkcija ispravljača:

Trofazni tiristorski most Ova konfiguracija ispravljača danas se najčešće koristi u praksi. Principijelna šema

Trofazni tiristorski most Ova konfiguracija ispravljača danas se najčešće koristi u praksi. Principijelna šema trofaznog mosta data je na slici. - + van n - + vbn - + vcn isa a ia Q 3 isb b isc c Q 6 i. G 3 Q 1 i. G 1 Q 5 i. G 5 i 3 i 1 i 5 i 6 i 4 i 2 i. G 6 Q 4 i. G 4 Q 2 ua i. G 2

v vab vbc vca t 0 2 Kod ovog načina ispravljanja takođe postoje režimi

v vab vbc vca t 0 2 Kod ovog načina ispravljanja takođe postoje režimi sa prekidnom i neprekidnom strujom. Režim PREKIDNIH STRUJA nećemo proučavati iz dva razloga: • zbog višefaznog ispravljanja ovaj režim se ne javlja često; • analiza režima prekidnih struja je u principu ista kod svih vrsta ispravljanja.

Simulacioni blok dijagram

Simulacioni blok dijagram

Režim neprekidnih struja ispravljački režim rada va vb vc vb vb vb va vc

Režim neprekidnih struja ispravljački režim rada va vb vc vb vb vb va vc Ea isa vab vcb 0 ua ia vac vba 2 vcb vac vba vcb vab i 6 i 1 i 2 i 3 i 4 i 5 i 6 vca vcb vac t t

Srednja struja je: Mehanička karakteristika, koja je linearna je: Familije mehaničkih karakteristika za različite

Srednja struja je: Mehanička karakteristika, koja je linearna je: Familije mehaničkih karakteristika za različite uglove paljenja date su na slici.

 [o/min] =0 o 1500 =30 o =45 o 1000 Granica prekida Ld=0 =60

[o/min] =0 o 1500 =30 o =45 o 1000 Granica prekida Ld=0 =60 o Prekidni režim 500 =75 o Menom 0 50 100 Neprekidni režim -500 150 200 =90 o =105 o =120 o -1000 =135 o =150 o -1500 =180 o Me [Nm]

Funkcija prenosa mosta Most je nelinearan sistem! Pojačanje se određuje linearizacijom.

Funkcija prenosa mosta Most je nelinearan sistem! Pojačanje se određuje linearizacijom.

Pojačanje trofaznog mosta je: Srednje vreme kašnjenja:

Pojačanje trofaznog mosta je: Srednje vreme kašnjenja:

Ukupno pojačanje ispravljača U praksi je: Funkcija prenosa ispravljača:

Ukupno pojačanje ispravljača U praksi je: Funkcija prenosa ispravljača:

ČETVOROKVADRANTNI POGON Važno je istaći da jedan punoupravljivi most obezbeđuje rad pogona samo u

ČETVOROKVADRANTNI POGON Važno je istaći da jedan punoupravljivi most obezbeđuje rad pogona samo u dva kvadranta. Rad u četiri kvadranta može se ostvariti: - prevezivanjem jednog ispravljača, u slučajevima kada se ne zahteva brzi prelazak iz jedne u drugu poluravan; - antiparalelno povezivanje sa odvojenim upravljanjem (bez kružne struje), kod brzih prelazaka (najčešće u praksi); - antiparalelno povezivanje sa saglasnim upravljanjem (sa kružnom strujom), kod vrlo brzih prelazaka iz jedne u drugu poluravan. Kod rada sa kružnom strujom važi:

Četvorokvadratni rad sa preklopnikom Regulacija brzine za male brzine reversa! Logičko kolo: - promena

Četvorokvadratni rad sa preklopnikom Regulacija brzine za male brzine reversa! Logičko kolo: - promena stanja prekidača samo kada je ia = 0 - položaj prekidača u funkciji od znaka ia*

Četvoro-kvadratni rad sa dva anti-paralelna mosta (razdeljeno upravljanje) isti hladnjak

Četvoro-kvadratni rad sa dva anti-paralelna mosta (razdeljeno upravljanje) isti hladnjak

Četvoro-kvadrantni rad sa kružnom strujom

Četvoro-kvadrantni rad sa kružnom strujom

Četvoro-kvadrantni rad sa kružnom strujom (saglasno upravljanje) Koristi se za ostvarivanje brzih reversa (promene

Četvoro-kvadrantni rad sa kružnom strujom (saglasno upravljanje) Koristi se za ostvarivanje brzih reversa (promene znaka) momenta. C 1 – ISP. C 2 – INV. me C 1 – INV. C 2 – ISP.

Dijagram trenutnih vrednosti napona kružna struja samo za

Dijagram trenutnih vrednosti napona kružna struja samo za

Vard Leonardova grupa zamajac PM G M g Ref. Reg Vc ia A if

Vard Leonardova grupa zamajac PM G M g Ref. Reg Vc ia A if DB

ČOPERI U ZAVISNOSTI U KOJIM KVADRANTIMA JE MOGUĆ RAD, DELIMO IH NA KLASE: A,

ČOPERI U ZAVISNOSTI U KOJIM KVADRANTIMA JE MOGUĆ RAD, DELIMO IH NA KLASE: A, B, C, D i E

Ua 0 Ua Ua 0 Ia Ia 0 Klasa C Klasa B Klasa A

Ua 0 Ua Ua 0 Ia Ia 0 Klasa C Klasa B Klasa A Ua Ua Ia Ia 0 0 Klasa D Klasa E Ia

ČOPER KLASE A (spuštač napona) Na slici je prikazana šema ovog čopera i dijagrami

ČOPER KLASE A (spuštač napona) Na slici je prikazana šema ovog čopera i dijagrami karakterističnih veličina u režimu sa prekidnom strujom i u režimu sa neprekidnom strujom. is Q 1 Ua 0 Ia + - V v. AK 1 i. G 1 i a + La - + R a e. L v. R i. D D 1 Ua + - Ea

ČOPER KLASE A Režim sa prekidnom strujom

ČOPER KLASE A Režim sa prekidnom strujom

ČOPER KLASE A Režim sa neprekidnom strujom Ia 2 Ia 1

ČOPER KLASE A Režim sa neprekidnom strujom Ia 2 Ia 1

ČOPER KLASE B (podizač napona) Šema i dijagram karakterističnih veličina u režimu sa neprekidnom

ČOPER KLASE B (podizač napona) Šema i dijagram karakterističnih veličina u režimu sa neprekidnom strujom je data na slici. is Ua D 2 Ia 0 + - V ia i. Q Q 2 + e. L Ua i. G 2 + La v. AK 2 (a) -+ Ra - v. R + - Ea

ČOPER KLASE B

ČOPER KLASE B

ČOPER KLASE B Režim sa neprekidnom strujom Ia 1 Ia 2 i. D 2=is

ČOPER KLASE B Režim sa neprekidnom strujom Ia 1 Ia 2 i. D 2=is

ČOPER KLASE C Ovaj čoper omogućava rad u dva kvadranta i predstavlja kombinaciju prethodna

ČOPER KLASE C Ovaj čoper omogućava rad u dva kvadranta i predstavlja kombinaciju prethodna dva. Šema i karakteristični dijagrami dati su na slici. is Q 1 Ua + - Ia 0 V i. G 1 Q 2 i. G 2 i. Q 1 D 2 i. Q 2 D 1 i a + La - + R a e. L v. R Ua + - Ea

ČOPER KLASE C

ČOPER KLASE C

Čoper klase C Režim rada sa neprekidnom strujom i. Q 1 i. D 1

Čoper klase C Režim rada sa neprekidnom strujom i. Q 1 i. D 1 i. Q 2 i. D 2 Ia 1 Ia 2

ČOPER KLASE D Šema čopera: is Q 1 Ua V i. G 1 Ia

ČOPER KLASE D Šema čopera: is Q 1 Ua V i. G 1 Ia 0 D 1 D 2 ia + L - + R e. L + v. R Ua E +- Q 2 i. G 2

ČOPER KLASE D Režim rada sa neprekidnom strujom

ČOPER KLASE D Režim rada sa neprekidnom strujom

ČOPER KLASE E Kombinacija dva čopera klase C omogućava četvoro-kvadrantni rad. Šema čopera je

ČOPER KLASE E Kombinacija dva čopera klase C omogućava četvoro-kvadrantni rad. Šema čopera je na slici. Ua D 2 - Q 3 - ON Q 1 - Q 4 - ON D 2 - D 3 - ON 0 Ia Q 2 - Q 3 - ON D 1 - Q 4 - ON D 1 - D 4 - ON Q 2 - D 3 - ON is Q 1 V - D 2 + - ia + La e. L Q 2 D 1 - + Ua Ra v. R - Ea Q 3 D 4 Q 4 D 3 + - v. D +

ČOPER KLASE E

ČOPER KLASE E

Čoper klase E Režim rada sa neprekidnom strujom

Čoper klase E Režim rada sa neprekidnom strujom

Predstavljanje čopera funkcijom prenosa - Energetski pretvarači se za potrebe upravljanja elektromotornim pogonom mogu

Predstavljanje čopera funkcijom prenosa - Energetski pretvarači se za potrebe upravljanja elektromotornim pogonom mogu predstaviti funkcijom prenosa sa kašnjenjem prvog reda, što važi i za čoper. d Ua ton Ua

Savremeni elektromotorni pogon sa motorom jednosmerne struje napajanim iz čopera

Savremeni elektromotorni pogon sa motorom jednosmerne struje napajanim iz čopera