PLITVIKA JEZERA PARK PRIRODE PARK PRIRODE Park prirode

PLITVIČKA JEZERA PARK PRIRODE

PARK PRIRODE Park prirode sastoji se od šesnaest jezera, koja se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5400 metara zvučne crte. Jezera natapaju vode Crne i Bijele rijeke te Rječica i njene pritoke. Im mnogo izvora iz kojih izvire čista izvorska voda. Postoji šesnaest jezera: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljaš, Batinovac, Vir, Veliko i Malo jezero, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget, Kozjak, Milinovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića-brod. Ukupna je površina jezera dva kilometra. Tri četvrtine navedene površine otpada na dva najveća jezera: Kozjak (81, 5 ha i Prošće (68 ha(. Najveća je dubina u Kozjaku (81, 5 m, a u Prošću 37 m). Zajedno s još deset manjih jezera ovo je skupina Gornjih jezera. Nizvodno od Kozjaka su Donja jezera.

PEJZAŽ UZ PLITVICE

PRIRODNA OBILJEŽJA JEZERA Jezera su povezana većim i manjim slapovima, a visinska razlika između prvog i posljednjeg jezera iznosi 134 metra. Najviši međujezerski vodopadi visoki su 25 metara (Galovački buk i Prštavci). Glavnu količinu vode jezerima donose Crna i Bijela rijeka koje se u Plitvičkom Ljeskovcu združuju u maticu prije ušća u Prošćansko jezero. U Kozjak, na južnom rubu, utječe Rječica, a odvirak uz jezera je rijeka Korana. Pod posljednjim se jezerom u Koranu, s jezerskim slapovima, obrušava 72 metra visoki vodopad rječice Plitvice. Korana već na prvom kilometru svoga toka oblikuje nekoliko lijepih slapova.

SLAPOVI KORANE

PLITVICE - PRIRODNA BAŠTINA Plitvička jezera UNESCO je 1949. uvrstio u popis svjetske prirodne baštine. Park prirode, površine 266 km, smjestio se između Male Kapele i Ličke Plješivice, na visini od 400 do 1280 metara. Impresivna jezera i slapovi te bogat šumski pokrov (80 posto površine parka obraslo je šumom) osnovni su razlozi da su Plitvice proglašene Parkom prirode. Gornja su planinska, a donja kraška. Vodom ih opskrbljuje Crna i Bijela rijeka, Rječica i Plitvica, te podzemni vodeni tokovi. „Park prirode Plitvička jezera hidro geološka je krška pojava. Proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. ” (hr. wikipedia. org>wiki>Nacionalni _ park _ Plitvička. jezera)

SVJETSKI ZNAČAJ PARKA PRIRODE

ŠUMSKI POKROV „Šumski pokrov oko jezera uravnotežuje količina vode u tlu, sprječava eroziju, a bitno je sklonište i izvor hrane divljim životinjama. Park obrasta niz šumskih zajednica, a najzastupljenija je prašuma bukve i jele Ćorkova uvala. Nalazi se na Maloj Kapeli, na površini od 80 hektara. Ovaj strogo zaštićeni rezervat šumske vegetacije jedna je od rijetkih prašuma sačuvanih u Europi. U vodama jezera i pritocima najčešće su pastrve i obični rakovi. Uz bogat ptičji svijet (pupavci, vodomari, sjenice, vjetruše), poznate su i šumske životinje: smeđi medvjed, vukovi i divlje svinje i jeleni. ” (Drvo znanja broj 43 : Zagreb, 2011. ; 16. str. )

ŠUMSKI PREDJELI PLITVICA

LEGENDA O POSTANKU PLITVICA „Teška sparina morila je mjesecima poljane i gore. Ljudi i životinje, livade i vrtovi čeznuli su za okrepom, blagom kišicom. I sam Crna rijeka , što je prije veselo žuborila, bijaše se osušila. Badava je narod molio i vapio. Nebo se ne htjede smilovati. Nato se ukaže u dolini Crna kraljica sa sjajnom pratnjom. Narod zavapi za pomoć, za vodu, jer će skapati od žeđi. I kraljici se smilova, uz grmljavinu i bljesak spusti se za čas sitna kiša, koja okrijepi ljude i životinje, polja i livade. Kiša je padala i padala, a voda je sve više rasla dok nije stvorila današnja jezera. ” (Bralić, Ivo: Nacionalni parkovi Hrvatske, Školska knjiga: Zagreb, 1995. : 19)

BOGATSTVO PRIRODE

SLIVNO PODRUČJE JEZERA Da bi se očuvala prirodna svojstva jezera, prvenstveno kvaliteta vode, potrebno je obuhvatiti i njihovo slivno područje. Šumovitost ima veliku važnost za opstanak Plitvičkih jezera jer je je veći njihov dio na dolomitnoj podlozi. Šuma je važna za regulaciju vode u vlažnom i sušnom razdoblju te dragocjeno stanište za raznoliku i bogatu šumu Parka prirode. Najdjelotvornija zaštita faune provodi se zaštitom biotopa, prostora u kojima ta fauna obitava. Najrasprostranjeniji je vuk i mrki medvjed u staništima Plitvičkih jezera. U Parku je utvrđeno 126 ptičjih vrsta, od kojih se oko 70 vrsta ovdje stalno gnijezdi.

FAUNA PLITVICA

ZEMLJOPISNI POLOŽAJ PLITVICA Plitvička jezera smještena su u Lici, gorskoj Hrvatskoj između planinskih masiva Ličke Plješivice i Male Kapele (480 -800 metara nadmorske visine). Nalaze se na pola puta od Zagreba do obale Jadranskog mora. Pripadaju Ličko-senjskoj županiji koju krase šume, čisti zrak, rijeke ponornice poput Gacke i Like te šesnaest jezera Pltvica. Na tom je području jezero Kozjak i Prošćansko jezero. Najznačajnija je rijeka Korana i spilja Šupljara.

GRAFIČKI PRIKAZ JEZERA

SPILJA – DOM ŠIŠMIŠA „Spilje su najčešći dom šišmiša. Oni su noćne životinje. Tek u sumrak izlaze iz svojih skrovišta u potrazi za hranom. Po danu se odmaraju i spavaju. Šišmiš ima pet prstiju koji su dugi, a između njih je tanka kožica. Šišmiš može brzo i lako mijenjati oblik svojih krila, kao što i mi možemo pomicati prste na ruci. ” (Radionica zelenog povećala, Program izobrazbe u Nacionalnom parku Plitvička jezera 2001. ; str. 5 -6)

BARAČEVA SPILJA NA PLITVICAMA

KAKO NASTAJE SLAP? Kapljica vode kao kiša se kotrlja po biljkama, te pada na zemlju, koja je željno upija. Kada prođe kroz zemlju i dospije u stjenovito podzemlje, u njoj se otapa kalcijev karbonat. Zajedno s podzemnom vodom, ona izvire na izvoru rijeke i teče prema jezeru. Tamo žive mahovine koje iz kapljice talože kalcijev karbonat i grade sedru. To se ponavlja iz dana u dan. Tako istaložena sedra gradi veliku barijeru preko koje se ruši voda. To je slap. Plitvička jezera su posebna zbog mnoštva slapova.

SLAP PLITVICE

LITERATURA Bralić, Ivo: Nacionalni parkovi Hrvatske, Školska knjiga: Zagreb, 1995. : str. 19) Drvo znanja broj 43, Zagreb 2011. / Nacionalni parkovi Hrvatske: Plitvička jezera, str. 15 -16) Radionica zelenog povećala / Program izobrazbe u nacionalnom parku Plitvička jezera 2001. , str. 5 -6) hr. wikipedia. org>wiki>Nacionalni _ park _ Plitvička _ jezera Prezentaciju prema originalnoj literaturi napisala Nada Slišković