Platni bilans Dr Marijana VidasBubanja Definicija platnog bilnasa
Platni bilans Dr Marijana Vidas-Bubanja
Definicija platnog bilnasa (PB) p p p Pregled svih ekonomskih transakcija koje rezidenti jedne zemlje obave sa inostranstvom u odredjenom vremenskom periodu, najčešće u toku jedne godine Metod prikupljanja i prezentiranja transakcija je propisao MMF Evidentiranje privrednih i finansijskih tokova jedne zemlje sa inostranstvom se menjalo tokom pojedinih perioda ekonomskog razvoja Merkantilizam-ne pravi se razlika izmedju platnog i trgovinskog bilansa Razvoj kapitalizma je uporedo sa jačanjem medjunarodnih kreditnih odnosa pokazao da robna razmena ne mora da bude jednaka i finansijskim tokovima, tako da se pojavila potreba da se posebno registruje robna razmena, a posebno finansijski tokovi.
Šta se sve registruje u PB Sve ekonomske transakcije sa inostranstvom nezavisno od toga kada će one biti realizovane p Svi oblici plaćanja sa inostranstvom, nezavisno od porekla i od toga kada će biti realizovani p
Uži i širi koncept PB Platni bilans u užem smislu obuhvata one transakcije za koje su u posmatranom periodu efektivno izvršena plaćanja p Platni bilans u širem smislu- obuhvata sve ekonomske transakcije sa inostranstvom u odredjenom periodu nazavisno od momenta efektivnog plaćanja – savremeni pristup p
Priručnik MMF-a o platnom bilansu p - - „Platni bilans je statistički pregled za odredjeni period koji iskazuje a) transakcije robom, uslugama i dohotkom izmedju jedne privrede i ostalog dela sveta, b) promene vlasništva i druge promene u monetarnom zlatu i Specijalnim pravima vučenja koje data privreda poseduje, promene u potraživanjima i obavezama prema ostalom delu sveta i c) jednostrane transfere i kontrastavke koje su potrebne za uravnoteženje, u računovodstvenom smislu, svih stavki po onim medjunarodnim transakcijama koje se medjusobno potiru“.
Ko je rezident? Vlada, pojedinci, privatne neprofitne organizacije, preduzeća p Pravna i fizička lica koja imaju prebivalište u zemlji u kojoj se PB sastavlja p Rezidentnost se bazira na centru ekonomskih interesa transaktora, a ne na njegovoj nacionalnosti p Nerezidenti su turisti, radnici na granici, diplomatski i konzularni predstavnici i sl. p
Kako se registruju transakcije u PB Vremenski rok- u toku jedne godine (može i češće) p Princip registrovanja – je promena vlasnika, prenos vlasništva na robi i nad finansijskim potraživanjima (carinske prijave) p F. O. B princip registovanja p Transakcije se registruju po tržišnim cenama p
PB je otvoren sistem obračuna p p p Registruje samo jedan kraj ekonomske transakcije na pr. isporuku robe i priliv deviza ne i prijem robe i plaćanje (to se registruje u zemlju uvozniku) Sistem društvenih računa (SNA) je zatvoren sistem obračuna koji registruje oba kraja svake ekonomske transakcije Podaci iz PB informišu o brojnim relevantnim ekonomskim pokazateljima zemlje na osnovu kojih je moguće doneti odgovarajuće mere i instrumente ekonomske politike
Transferi p Transfer je transakcija koja ne podrazumeva finansijsku kompenzacijupokloni, doznake, kontribucije medjunarodnih organizacija
p Platni bilans jedne zemlje se sastoji iz tekućeg bilansa i kapitalnog bilansa.
Tekući bilnas TEKUĆI BILNAS -IZVOZ f. o. b. – UVOZ f. o. b. =TRGOVINSKI BILNAS +IZVOZ NEFINANSIJSKIH USLUGA -UVOZ NEFINANSIJSKIH USLUGA +INVESTICIONI PRIHOD (POTRAŽIVANJE) -INVESTICIONI RASHOD (DUGOVANJE) +(-) PRIVATNI NENAPLAĆENI TRANSFERI +(-) JAVNI NENAPLAĆENI TRANSFERI = TEKUĆI BILNAS p
Nefinansijske usluge –saobraćaj, osiguranje, usluge putnicima i putovanja p Prihod od investicija – prihod koji je ostvaren od vlasništva svake finansijske imovine. p Uključuje kamate, dividende od portfolio investicija, ali isključuje prihode od inkorporativnih preduzeća p
Kapitalni bilans +(-) direktne investicije +(-)portfolio investicije +(-)drugi dugoročni kapital +(-)drugi kratkoročni kapital +(-)neto greške i omaške +(-)stavke dopune (counterpart) +(-)ukupne promene u rezervama = kapitalni bilnas
drugi kapital-rezidulna grupa koja nije uključena u direktne i portfolio investicije - drugi dugoročni kapital - obuhvata bankarske zajmove, hipoteke, instrumente koji nisu negocijabilni, sa rokom dospeća od preko 1 godine -drugi kratkoročni kapital – finansijska imovina sa rokom dospeća koji je kraći od 1 godine
Rezerve p p p Rezerve registruju tok, odnosno promenu, a ne stok Rezerve obuhvataju monetarno zlato, SPV, rezervnu poziciju kod MMF, devizne rezerve (koje uključuju devize, valute i vrednosne papire) i ostala potraživanja Procena adekvatnosti nivoa deviznih rezervi jedne zemlje osim minimuma tromesečne vrednosti uvoza, pretpostavlja i uvažavanje brojnih faktora medju kojima se mogu izdvojiti: politika deviznog kursa, otvorenost računa kapitala, ukupan iznos visoko likvidnih dugovanja zemlje, ali i njen pristup tržištu kratkoročnih pozajmica, sezonski karakter spoljnotrgovinskih tokova i sl.
Kontrastavke, greške i propusti p p p Kontrastavke su analogne jednostranim transferima u TB Nastaju zbog dvostrukog sistema beleženja podataka Odnose se na prilagodjavanja rezervi koja nastaju zbog monetizacije ili demonetizacije zlata, alokacije i gašenja SPV, odnosno promena u ukupnim rezervama Neto greške i propusti izravnavaju neto razlike u drugim računima Stavka greške i propusti ukazuje na teškoće u prikupljanju i statističkom praćenju podataka koji se evidentiraju u platnom bilansu
Transakcije se registruju kao potraživanja i dugovanja p p p Sve ekonomske transakcije koje rezidenti jedne zemlje obave sa inostranstvom u odredjenom vremenskom periodu, najčešće u toku jedne godine, se dele na potražne (credit) i dugovne (debit). Kreditne transakcije razultiraju iz plaćanja stranaca domaćim rezidentima, knjiže se na potražnu stranu i označavaju predznakom+. Dugovne transakcije, rezultiraju iz plaćanja domaćih rezidenata prema inostranstvu, knjiže se na dugovnu stranu i označavaju predznakom. Uvek kada se nešto izvozi iz zemlje, vrednost te stavke se knjiži na potražnoj strani bilansa plaćanja i rezultira prilivom deviza. Uvek kada se nešto uvozi u zemlju, vrednost te stavke se knjiži na dugovnoj strani u bilansu plaćanja i rezultira smanjenjem deviza u zemlji.
Ravnoteža platnog bilansa Računovodstvo bilansa plaćanja zasnovano je na principima dvojnog knjigovodstva zato platni bilans svake zemlje mora imati saldo jednak nuli. p To znači da dugovna stavka u platnom bilansu treba da bude pokrivena odgovarajućom potražnom stavkom. p Ravnoteža bilansa plaćanja se temelji na ujednačenosti kreditne sa debitnom pozicijom. p
Šta je ravnoteža PB p p To je stanje koje pri postojanju datih makroekonomskih varijabli može da se održava automatski, bez intervencije mera ekonomske politike Makroekonomske varijable: nacionalni dohodak u zemlji i inostranstvu, nivoi cena, preferencije potrošača, privredni resursi, prosečne i granične stope štedenje, novčana masa, tražnja za novcem Svaka promena u ovim varijablama dovodi do promene u PB Ako nema prilagodjavanja PB se nalazi u neravnoteži
Presecanje bilansa p p p p Detaljnija interpretacija platnog bilansa, medjutim podrazumeva i analizu pojedinih podračuna medju kojima se mogu izdvojiti: bilans robne razmene, bilans robe i usluga, odnosno trgovinski bilans, bilans tekućih transakcija, osnovni (bazični) bilans, modifikovani bazični platni bilans, bilans zvaničnih rezervi.
Bilans robne razmene 1. Izvoz robe - 2. Uvoz robe = 3. BILANS ROBNE RAZMENE p p Bilans robne razmene predstavlja najstariji podračun platnog bilansa u većini zemalja. Promet robom podrazmeva i čitav niz pratećih usluga kao što su osiguranje, transport, kreditiranje i sl
BILANS ROBE I USLUGA, TRGOVINSKI BILANS 1. Izvoz robe - 2. Uvoz robe = 3. BILANS ROBNE RAZMENE + 4. Priliv usluga - 5. Odliv usluga = 6. BILANS ROBE I USLUGA, TRGOVINSKI BILANS p Trgovinski bilans pruža potpuniji uvid u trgovinsku razmenu zemlje sa svetom budući da pored robe obuhvata i celokupnu trgovinu uslugama.
Tekući bilans - = + + = 1. Izvoz robe 2. Uvoz robe 3. BILANS ROBNE RAZMENE 4. Priliv usluga 5. Odliv usluga 6. BILANS ROBE I USLUGA, TRGOVINSKI BILANS 7. Neto privatni transferi 8. Neto državni transferi 9. TEKUĆI BILANS p p p Sadrži i neto priliv svih transfera, odnosno privatnih i javnih transakcija. Saldo tekućeg bilansa predstavlja razliku izmedju domaće akumulacije i investicija. Saldo kapitalnog bilansa mora sa suprotnim predznakom da bude, jednak sa saldom tekućeg bilansa.
Osnovni (bazični) bilans - = + + = 1. Izvoz robe 2. Uvoz robe 3. BILANS ROBNE RAZMENE 4. Priliv usluga 5. Odliv usluga 6. BILANS ROBE I USLUGA, TRGOVINSKI BILNAS 7. Neto privatni transferi 8. Neto državni transferi 9. TEKUĆI BILANS 10. Neto kretanja dugoročnog kapitala 11. OSNOVNI (BAZIČNI) BILANS p p Sadrži i račun dugoročnog kapitala. Izrazita dinamika kratkoročnih tokova kapitala je razlog zašto mnogi ekonomisti daju prednost bazičnom platnom bilansu kao solidnoj osnovi za ocenu spoljnoekonomske pozicije zemlje, posebno u periodima većih monetarnih poremećaja, ili kratkoročnih špekulativnih kretanja. Ako je zbir tekućeg računa i računa dugoročnog kapitala pozitivan, odnosno u suficitu, bez obzira što su kratkoročna kretanja kapitala u deficitu, smatra se da je platni bilans u suficitu. Neravnoteža bazičnog bilansa može da se finansira kratkoročnim kapitalom i deviznim rezervama
Bilans nemonetarnih transakcija - = + + = 1. Izvoz robe 2. Uvoz robe 3. BILANS ROBNE RAZMENE 4. Priliv usluga 5. Odliv usluga 6. BILANS ROBE I USLUGA, TRGOVINSKI BILNAS 7. Neto privatni transferi 8. Neto državni transferi 9. TEKUĆI BILANS 10. Neto kretanja dugoročnog kapitala 11. OSNOVNI (BAZIČNI) BILANS 12. Neto kratkoročni (privatni i javni) kapital nemonetarnog sektora 13. Neto greške i propusti 14. BILANS NEMONETARNIH TRANSAKCIJA p p Predstavlja osnovni (bazični) bilans kome se dodaju promene kratkoročnog nemonetarnog sektora – sektora koji se nalazi van kontrole monetarne vlasti Deli transakcije na autonomne (iznad crte) – transakcije subjekata koji ne pripadaju monetarnom sektoru I kompenzatorne (zvanične) transakcije monetarnog sektora koji u slučaju neravnoteže svojim transakcijama uključiv i monetarne rezerve uravnotežavaju PB Ovaj bilans je indikator uticaja medjunarodnih ekonomskih transakcija na medjunarodnu i domaću likvidnost zemlje
BILANS ZVANIČNIH (KOMPANZATORNIH PLAĆANJA - = + = + = = 1. Izvoz robe 2. Uvoz robe 3. BILANS ROBNE RAZMENE 4. Priliv usluga 5. Odliv usluga 6. BILANS ROBE I USLUGA, TRGOVINSKI BILNAS 7. Neto privatni transferi 8. Neto državni transferi 9. TEKUĆI BILANS 10. Neto kretanja dugoročnog kapitala 11. OSNOVNI (BAZIČNI) BILANS 12. Neto kratkoročni (privatni i javni) kapital nemonetarnog sektora 13. Neto greške i propusti 14. BILANS NEMONETARNIH TRANSAKCIJA 15. Neto promene kratkoročnih obaveza i potraživanja poslovnih banaka 16. BILANS ZVANIČNIH (KOMPANZATORNIH PLAĆANJA) 17. Promene deviznih rezervi p p Prikaz neto promene deviznih rezervi u posedu centralne monetarne vlasti Pokazuje transakcije koje obavlja monetarna vlast u cilju održavanja odredjenog nivoa deviznog kursa. Suficit je znak stabilnosti, a deficit slabosti nacionalne valute (sistem fiksnih kurseva) Fluktuirajući kursevi po svojoj prirodi treba da tendiraju uspostavljanju ravnoteže
Šta je ispravno Svaka zemlja treba da teži ravnoteži bilansa tekućih transakcija jer se na taj način uspostaviti i ravnoteža u računu kapitala. p To znači da bi zemlja trebala da troši onoliko koliko proizvodi, da investira onoliko koliko akumulira. p Ako zemlja uvozi više nego što izvozi, ona mora ili trošiti svoja finansijska sredstva, ili pozajmiti sredstva da bi finansirala svoju trgovinsku neravnotežu. p
Finansiranje ili prilagodjavanje Tekući bilans je u neravnoteži kada postoji suficit, ili kada postoji deficit p Na koji način prevazići neravnotežu? p Za prevazilaženje deficita tekućeg bilansa najčešće koriste opcije finansiranja ili prilagodjavanja. p
p p Finansiranje se vrši bilo korišćenjem deviznih rezervi, ili kratkoročnih pozajmica u inostranstvu. Finansiranje deficita tekućeg bilansa predstavlja odlaganje strukturnog prilagodjavanja, odnosno promene alokacije resursa koja treba da dovede do promene u proizvodnji i shodno tome promene u strukturi spoljnotrgovinskih tokova zemlje. Postoji saglasnost da privremene deficite tekućeg bilansa treba finansirati, ali da je dugoročnu neravnotežu (fundemantalna neravnoteža) moguće korigovati samo strukturnim prilagodjavanjem. Mere prilagodjavanja se iniciraju devalvacijom, ali prilagodjavanje mora da se ostvaruje merama uspostavljanja makroekonomske ravnoteže i programom privrednog razvoja.
Spojna versus unutrašnja neravnoteža Reperne tačke pri definisanju unutrašnje ravnoteže su puna zaposlenost, stabilnost cena p Spoljna neravnoteža se identifikuje neravnotežom u PB p
- Slides: 30