Planski bilans uspeha js Uvod Postupak finansijskog planiranja
Planski bilans uspeha js
Uvod � Postupak finansijskog planiranja u preduzeću započinje planiranjem bilansa uspeha. � Sastavljanje planskog BU je obično prvi zadatak, ali u praksi može biti i drugačije. � Prvo se radi planski BU jer na osnovu njega dolazimo do podataka o planiranoj visini neto dobiti, koja čini izvor iz koga se povećava sopstveni kapital. � Planirana visina neto dobiti opredeljuje planiranje finansijske strukture u planskom BS. � Isto, visina planirane neto dobiti utiče i na likvidnost i solventnost u periodu za koji se plan donosi. � Dakle, da bi se mogao planirati BS i doneti godišnji plan novčanih tokova u preduzeću, potrebno je prvo sačiniti planski BU.
� Zbog svoje međusobne povezanosti planski BU i planski BS se rade paralelno. � Sastavljanju planskog BU i planskog BS prethodi temeljno i detaljno planiranje: proizvodnje, nabavke, prodaje, troškova, kadrovsko planiranje i planiranje ulaganja u stalna sredstva. Svi ovi planovi se sažimaju, najpre u planski BU iz kog se kasnije izvodi planski BS. � Planom bilansa uspeha planira se neto dobitak, čime se definiše rentabilnost u poslovanju preduzeća kao i činioci očuvanja i uvećanja imovine preduzeća i održavanja njegove solventnosti. U okviru izrade ovog plana utvrđuju se rizici i ispituje se mogućnost njihovog smanjenja. � Ovaj plan se analitički rasčlanjuje po mesecima i tromesečno odnosno po vrstama proizvoda, prodajnim teritorijama i kupcima.
Planski bilans uspeha Projektovanje bilansa uspeha bazira se uglavnom na tzv. direct costing metodu, gde je sistem obračuna po varijabilnim troškovima. � � � � � Svaki element planskog bilansa uspeha se posebno planira i to na sledeći način: Prihodi od prodaje = planirani obim proizvodnje x planirana neto prodajna cena *Planirana neto prodajna cena = prodajna cena – rabati i sl. Varijabilni troškovi = planirani obim proizvodnje x planirani varijabilni troškovi po jedinici proizvoda Marža pokrića = prihod od prodaje – varijabilni troškovi Rashodi perioda bez kamata = planirani fiksni i relativno fiksni troškovi Poslovni dobitak = marža pokrića – rashodi perioda bez kamata Neto rashodi finansiranja = planirane kamate na obaveze – planirane kamate na potraživanja Bruto dobitak = poslovni dobitak – neto rashodi finansiranja Porez iz rezultata = bruto dobitak x poreska stopa Neto dobitak = bruto dobitak – planirani porez iz rezultata
Primer �U ovom prostom primeru, planski bilans uspeha, sastavljen je na bazi DIRECT KOSTING metoda. � Ovakva struktura planskog bilansa uspeha koristi sistem obračuna po varijabilnim troškovima u kome se varijabilni troškovi proizvodnje nadoknađuju srazmerno realizaciji proizvoda i usluga, dok se fiksni troškovi u celini rashoduju na teret tekućih prihoda. � Svaki element planskog bilansa uspeha posebno se planira.
Potrebni podaci za sastavljanje planskog bilansa uspeha: � Planirani obim proizvodnje (Q)= 2. 000 kom � Planirana neto prodajna cena (p)= 200 EUR � Varijabilni trošak po jedinici proizvoda (v)=120 EUR � Rashodi perioda bez kamata =100. 000 EUR � Neto rashodi finansiranja =10. 000 EUR � Poreska stopa 20%.
1. Prihodi od prodaje (2. 000 kom *200 eur) 400. 000 2. Varijabilni troškovi (2. 000 * 120) 240. 000 3. Marža pokrića (1 -2) 160. 000 4. Rashodi perioda bez kamata 100. 000 5. Neto rashodi finansiranja 10. 000 6. Poslovni dobitak (3 -4) 60. 000 7. Bruto dobitak (6 -5) 50. 000 8. Porez iz rezultata (20%) 10. 000 9. Neto dobitak (8 -6) 40. 000 10. Stopa marže pokrića (3/1*100) 40% Potreban obim prodaje za ostvarenje neutralnog poslovnog rezultata (4/10 *100) 250. 000 Potreban obim prodaje za ostvarenje neutralnog bruto finansijskog rezultata (4+5/10 *100) 275. 000
Objašnjenje 1. Prihodi od prodaje planiraju se tako što se planirani fizički obim proizvodnje pomnoži sa planiranom neto prodajnom cenom. � Planirana neto prodajna cena = Prodajna cena – Popusti (rabat, kasa-skonto). � Fizički obim proizvodnje, u ovom primeru, planiran je u iznosu od 2. 000 komada (gotovih proizvoda). � Planirana neto prodajna cena je 200 eur/komadu. � Sledi, prihod od prodaje planiran je u iznosu od 400. 000 eur (2. 000 *200). 2. Varijabilni troškovi dobijaju se kao proizvod planiranog fizičkog obima proizvodnje i planiranih varijabilnih troškova po jedinici proizvoda. U našem primeru planirani varijabilni troškovi iznose 240. 000 eur (2. 000 * 120).
Objašnjenje 4. Rashodi perioda bez kamata jednaki su planiranim fiksnim i relativno fiksnim troškovima koji su sadržani u prodatim proizvodima i troškovima prodaje. Planirani su u iznosu od 100. 000 eur. 5. Neto rashodi finansiranja su jednaki razlici između planiranih kamata na obaveze i planiranih kamata na potraživanja. Ovi rashodi su planirani u iznosu od 10. 000 eur. 3. Marža pokrića dobija se kao razlika između prihoda od prodaje i varijabilnih troškova i iznosi 160. 000 eur. 6. Poslovni dobitak jednak je razlici između marže pokrića i rashoda perioda bez kamata i iznosi 60. 000 eur. 7. Bruto dobitak se dobija kao razlika između poslovnog dobitka i neto rashoda finansiranja i iznosi 50. 000 eur. 9. Neto dobitak jednak je razlici između bruto dobitka i planiranog poreza iz rezultata i iznosi 50. 000 eur.
� Tačka Prag rentabilnosti 1 (Prelomna tačka) u kojoj se poklapaju rashodi (fiksni i varijabilni troškovi) sa prihodom, predstavlja donju granicu rentabilnosti ili prag rentabilnosti. � Donju tačku rentabilnosti 1 možemo izračunati kao: gde je: DTR= FT/SMP q DTRI - donja tačka rentabilnosti q FT - ukupni fiksni troškovi q SMP - stopa marže pokrića (učešće marže pokrića u planiranim prihodima od prodaje). � Donja tačka rentabilnosti 1 predstavlja potreban obim prihoda od prodaje pri kom je poslovni dobitak jednak 0, dakle pri kom se ostvaruje neutralan poslovni rezultat.
Prag rentabilnosti 2 � Donja tačka rentabilnosti 2 utvrđuje se kao : DTR 2=FT+NRF/SMP gde je: q. DTR 2 - donja tačka rentabilnosti q. FT - ukupni fiksni troškovi q. NRF - neto rashodi finansiranja q. SMP - stopa marže pokrića. � Donja tačka rentabilnosti 2 predstavlja potreban obim prihoda od prodaje pri kom je bruto dobitak jednak 0, dakle pri kom se ostvaruje neutralan bruto finansijski rezultat.
a Zon tla i dob Grafički prikaz donje tačke rentabilnosti 1 i donje tačke rentabilnosti 2 dat je grafikom: Prihodi i rashodi DTR 2 DTR 1 na a o Z itk b gu Prihod od prodaje Varijabilni troškovi Neto rashodi finansiranaja Fiksni troškovi Obim realizacije u eur 250 000 € 275 000 €
� Prelomna tačka rentabilnosti ili prag rentabilnosti predstavlja onaj obim prodaje gde su ukupni prihodi jednaki ukupnim rashodima, odnosno troškovima. � Proizvodnjom / prodajom ispod tačke rentabilnosti ostvaruje se gubitak, dok se proizvodnjom/prodajom iznad tačke rentabilnosti ostvaruje dobit. � Analizom pokazatelja prelomne tačke rentabilnosti dolazi se do zaključka koji obim proizvodnje ili prodaje treba ostvariti da bi se obezbedili fiksni troškovi i deo varijabilnih troškova.
Dodatak � Fiksni troškovi su troškovi koji ostaju nepromenjeni bez obzira na inten-zitet prodaje /proizvodnje. � To su troškovi koji postoje i onda kada nema nikakvog prihoda iz prodaje. � U fiksne troškove ubrajamo npr: najamnine, kancelarijski materijal, fiksni deo plate, kamate, amortizaciju i sl. � Varijabilni troškovi su troškovi povezani sa intenzitetom prodaje i uključuju nabavnu cenu, troškove prodate robe, varijabilni deo plate, provizije za prodaju itd.
- Slides: 14