PLANIRANJE KAPACITETA doc dr sc Martina Bri Ali

PLANIRANJE KAPACITETA doc. dr. sc. Martina Briš Alić

ODREĐIVANJE OPTIMALNE VELIČINE PROIZVODNE JEDINICE I POSLA q Optimalna veličina proizvodne jedinice - kao i posla važan je čimbenik koji poduzetnik mora uvijek uzimati u obzir q Stopa inflacije prisiljava poduzetnika da bude precizan u pogledu troškova kako bi povećao profitabilnost q Poduzetnik si ne može priuštiti prekomjeran kapacitet u svojoj proizvodnoj jedinici Ako se pojavi treba ga odmah eliminirati q KAPACITET – odnosi se na ograničena sredstva proizvodne jedinice za proizvodnju određene količine proizvoda tijekom fiksnog vremena. Izražava se u jedinicama outputa po razdoblju – npr. broj motornih vozila koja se mogu proizvesti u jednome danu.

q Za proizvodnju dobara potrebni su čimbenici proizvodnje kao što su: § rad § kapital § sirovina § poduzetništvo, itd. q Kombinacijom rada i kapitala objašnjava se OPTIMALNI KVANTITATIVNI OMJER q Ovisno o preferencijama poduzetnika, neki će se odlučiti za kapitalno intenzivne proizvodne jedinice, dok će se drugi odlučiti za radno intenzivne proizvodne jedinice KAPITALNO INTENZIVNA PROIZVODNA JEDINICA RADNO INTENZIVNA PROIZVODNA JEDINICA • Ulaganje u proizvodnju više kapitala, a manje rada • Početni troškovi vrlo visoki • Sa povećanjem količine proizvodnje proizvodne jedinice, troškovi po jedinici brže opadaju budući da radnici uvijek teže povećanju naknade za rad • Ulaganje u proizvodnju više rada, a manje kapitala • Početni troškovi nisu vrlo visoki • Sa povećanjem količine proizvodnje proizvodne jedinice, troškovi po jedinici sporije opadaju

Neki od glavnih čimbenika koji utječu na određivanje kapaciteta proizvodnje koji dalje određuje optimalnu veličinu proizvodne jedinice: RASPOLOŽIVA SREDSTVA ZA PROIZVODNJU • Sirovine, rad, strojevi, oprema, itd. • Ograničenja navedenih sredstava rezultira smanjenim rastom proizvodne jedinice OPSEG AKTIVNOSTI • Opseg aktivnosti koje se mogu obaviti u postojećoj infrastrukturi • Ako je infrastruktura siromašna, proizvodna jedinica ostat će relativno mala OPSEG EKONOMSKOG KVANTITATIVNOG OMJERA kojem se daje prednostka • Ako poduzetnika odluči koristiti više rad strojeva nego ljudski rad – raspoloživi kapital će biti čimbenik ograničenja STUPANJ U KOJEM PROIZVODNA JEDINICA OSTVARUJE KAPACITE PRIRODA TRŽIŠNE KONKURENCIJE • Konkurencija može prilagoditi proizvod i proces da bi zadovoljila potražnju, npr. proizvodna jedinica može proširiti proizvodnju no u slučaju pojave viška, konkurencija može biti toliko jaka da spriječi jedinicu u njezinom rastu • U borbi za preživljavanje, veličina jedinice je ograničena, a kapacitet se prilagođava potrebama TOČKA PRAGA POKRIĆA • Proizvodna jedinica mora pokušati povećati proizvodni obujam što je moguće brže kako bi postigla PRAG POKRIĆA opseg proizvodnje i prodaje kod kojeg je prihod od prodaje jednak troškovima

q Kada se određuje optimalna veličina proizvodne jedinice u pitanju su DVIJE OPTIMALNE VELIČINE: OPTIMALNA VELIČINA PROIZVODNE JEDINICE OPTIMALAN OBUJAM PROIZVODNJE - postiže se u kratkom vremenu - aktivnosti proizvodne jedinice su konstantne, a dobra se proizvode po najnižim jediničnim troškovima - postiže se u dužem vremenskom razdoblju - odnosi se na opseg aktivnosti kod kojeg se kapacitet proširuje, a troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda su najniži. Planiranje budućeg kapaciteta proizvodnje provodi se preko tri razine: a)prognoziranje potražnje, b)određivanje kapaciteta strojeva, c)određivanje strategije za puno iskorištavanje kapaciteta. q ODLUKE koje se tiču KAPACITETA povezane su s onima koje se odnose na PROCES ODLUČIVANJA q Navedeno je KRITIČKO STAJALIŠTE IZVRŠNOG MANAGEMENTA glede OGRANIČENJA koja se mogu nametnuti ostalim planskim aktivnostima q CILJ KAPACITETA je izjednačiti stupanj poslovanja sa stupnjem potražnje – neizvjesnost potražnje (njezina cjelokupna veličina i oblik) otežava zadatak q OPTIMALNA VELIČINA POSLA je mjera kod koje posao postiže maksimalnu profitabilnost, to je točka na kojoj opseg proizvodnje postiže najveći omjer razlike prihoda i troškova (drugim riječima profita) podijeljenog sa sumom investiranoga kapitala.

RASPORED PROIZVODNE JEDINICE q Odnosi se na pravilan smještaj odjeljenja i unutar njih sredstava za proizvodnju – odnosi se na konfiguraciju odjeljenja, radnih centara, opremu te kretanje rada kroz sustav. q Mora se planirati na način kako bi se dobra i usluge realizirale na najefikasniji način q Raspored proizvodne jedinice mora utjecati na radnike da se osjećaju sigurnima i da im je ugodno u radu q Postoji više klasifikacija osnovnih tipova rasporeda ali dominiraju tri osnovna: § raspored proizvoda – pogodan je kod procesa koji se ponavljaju § raspored procesa – koristi se kod periodičnih procesa § raspored fiksne pozicije – primjenjuju se kod projekata koji zahtijevaju raspored q HIBRIDNI RASPOREDI se odnose na kombinacije ta tri osnovna tipa. U nastavku će se raspraviti samo dva gledišta rasporeda: § raspored tvornice § raspored ureda

RASPORED TVORNICE q Glavni princip postavljanja rasporeda je da se omogući stalni nesmetani protok sirovina od početne do završne faze izrade gotovoga proizvoda. q Pažnju treba usmjeriti na sljedeće ČIMBENIKE: a) Razmještaj strojeva i opreme b) Interni transport i sustav rukovanja materijalom c) Smještaj odjela i sredstava a) Razmještaj strojeva i opreme q Strojevi, oprema, radna mjesta, skladišta i ostala sredstva trebaju biti smješteni na način da ne ometaju tijek proizvodnje. q Treba voditi računa o ČETIRI NAČINA na koji se UKLJUČUJU STROJEVI: I. TVORNICA SA FIKSNOM LOKACIJOM ILI RASPORED FIKSNE POZICIJE § sirovina se skladišti u jednom prostoru, a sva druga sredstva proizvodnje donose se do sirovina § proizvod se izrađuje u tom prostoru i ne prenosi se prije nego što je potpuno gotov Primjer, gradnja velikoga zrakoplova ili bloka stambenih zgrada. Kontrola proizvodnje je relativno lagana i jeftinija jer je pažnja usmjerena na samo jedan proizvod. Veliku pomoć u kontroli vremenskoga gledišta izvršavanja obveza u takvoj proizvodnji pruža metoda PERT.

II. HORIZONTALNO GRUPIRANJE PROIZVODA § Pojam je poznat pod nazivom RASPORED PROCESA i normalno se koristi u slučaju periodičnog proizvodnog procesa: ü kada se proizvodi veliki broj različitih proizvoda, ü kada je proizvod sam po sebi subjekt brzih promjena, ü kada proizvod mora zadovoljiti potrebe individualnog kupca, kao što je to serijska proizvodnja. § slični strojevi su smješteni u jednom odjelu – grupirani su svi strojevi za piljenje, strojevi za zavarivanje, strojevi za pripremanje, itd.

§ PREDNOSTI rasporeda procesa: ü istovremeno se proizvodi veći broj proizvoda, § ü osoblje se može specijalizirati, postaje ekspertom u upravljanju strojevima na kojima rade svaki dan bolje korištenje strojeva, a proizvodnja se ne prekida kada je jedan stroj u kvaru. NEDOSTACI rasporeda procesa: ü sirovina i poluproizvodi stalno se donose i odnose povećava troškove i uzrokuje oštećenja III. VERTIKALNI RASPORED SROJEVA § Pojam je poznat pod nazivom PROIZVODNI RASPORED ili TEKUĆE GRUPIRANJE § Strojevi su smješteni u ravnoj liniji – jedan iza drugoga, a kapaciteti strojeva su prilagođeni § Koristi se: ü Kod masovne proizvodnje standardiziranog proizvoda ili ograničenog varijabiliteta ü kada dva ili više proizvoda trebaju istovrsne strojne procese ü kada se proizvodnja zasniva na potrebama široke grupe potrošača ü kada je potražnja stabilna

§ PREDNOSTI rasporeda proizvoda: ü stupanj manipuliranja materijalom je relativno nizak pa su troškovi niži ü potrebno je manje skladišnog prostora jer su potrebne manje zalihe sirovina i poluproizvoda dopušta relativno manje investiranje u zalihe § NEDOSTACI rasporeda proizvoda – dolaze do izražaja kada kapaciteti strojeva nisu propisno prilagođeni: ü potrebne su veće investicije u kapital ü u poslovanju su potrebne promjene u specifikaciji proizvodnje § Brzina tijeka proizvodnje regulirana je određenom brzinom kako bi se postigla određena kvaliteta i količina proizvoda

IV. KOMBINACIJA PRETHODNIH METODA GRUPIRNJA STROJEVA § npr. proizvodnja zrakoplova: ü Krila se izgrađuju na FIKSNIM TOČKAMA SASTAVLJANJA ü Motor se izrađuje pomoću VERTIKALNOG GRUPIRANJA STROJEVA ü Različita sjedala izrađuju se nakon HORIZONTALNOG GRUPIRANJA STROJEVA b) Interni transport i sustav rukovanja materijalom q Budući da sve vrste procesa neće koristiti istu vrstu transporta, interni sustav transporta i rukovanje sustavom materijala mora biti uključeno u proces proizvodnje. q Raspored tvornice mora se planirati tako da se minimiziraju transportni troškovi. q Interni transport treba biti tako uređen da se: ü poštuju krajnji rokovi isporuka ü sigurnost transporta treba unaprijediti, ü stopu proizvodnje treba održati ü servis za potrošače treba poboljšati.

q Slijedeći faktori utječu na opremu u transportu: ü PRIRODA DOBARA KOJU TREBA TRANSPORTIRATI: veličina, težina, lomljivost i ostale karakteristike slične vrste su važne u tom pogledu. Kod tekućina su potrebni cjevovodi, a kod teških blokova se koriste dizalice. ü OPSEG KRETANJA: važan je za učestalost, brzinu i veličinu ruta transporta ü METODE TRANSPORTA: mora se odlučiti za one metode koje će smanjiti toškove transporta (dizala, konvoji, . . . ) ü UDALJENOST TRANSPORTA: ako je udaljenost relativno velika, mogu se u transportu, npr. ugljena, koristiti kontejneri. Na kraćim udaljenostima pogodni su KANALI ü SIGURNOST I POUZDANOST TRANSPORTNIH SREDSTAVA: o tome se mora voditi briga jer nesigurna sredstva mogu prouzročiti velike štete. ü RASPOLOŽIVI PROSTOR: Sustav transporta mora biti organiziran u raspoloživom prostoru: mora se voditi računa o visini zgrada, širini prolaza, kapacitetu tovarenja. c) Smještaj odjela i sredstava q Odjeli i sredstva (praonice, kantine, medicinske jedinice) trebaju biti pozicionirane na takav način da doprinose efikasnosti tvornice. q Ne postoji općenita formula kako se planira određeni raspored. q Raspored tvornice u velikoj mjeri zavisi o mjestu na kojem je sagrađena te kapitalu koji joj je na raspolaganju.

RASPORED UREDA q Mjesto je predviđeno da bude prostor na kojemu se obavlja posao provođenja administrativnih dužnosti. q Uredski prostor je podijeljen na različite urede i odjele u skladu sa predodređenim normama. q U uredu rade profesionalne osobe kao što su računovođe, pravnici, arhitekti i mnoge druge. q Ured mogu također zaposjesti državni činovnici službenici privatnih poduzeća.

IZBOR I OBLIK STROJEVA I OPREME q Menadžment mora pokloniti pažnju izboru i oblikovanju kao i specifikaciji strojeva i opreme. Strojevi i oprema moraju biti prilagođeni potrebama proizvodnih jedinica. q To je činjenica o kojoj se mora voditi računa u ranom planiranju tvornice. q Kasnije treba provjeravati odgovaraju li strojevi i oprema još uvijek aktualnim potrebama proizvodne jedinice. q Uobičajeno se uzima u obzir dvije vrste strojeva: ü standardne strojeve – obavljaju rutinske standardne zadatke, jeftiniji su ü specijalizirane strojeve – dizajnirani su i konstruirani za skuplje pojedinačne procese proizvodnje. SIGURNOST NA RADU q Sve više dobiva na značaju. q Mnoge nesreće koje se događaju na radu ugrožavaju zdravlje zaposlenih i uništavaju imovinu. q Isto tako, nezgode na radu smanjuju produktivnost proizvodne jedinice te mogu izazvati ozbiljne posljedice po poslovanje poduzeća. q O sigurnosti na radu treba brinuti proizvodna jedinica. Neprestano razvijanje sigurnosti u proizvodnoj jedinici je permanentan zadatak u spriječavanju budućih šteta.

PLANIRANJE VARIJABILNOG KAPACITETA q Nakon dovršetka planiranja proizvoda i faze oblikovanja, idući korak je: ü odabrati i oblikovati i najpogodnije proizvodne procese ü izraditi pripadajuće specifikacije q Budući da će proizvodni procesi biti usko povezani sa potražnjom proizvoda iz proizvodne branše, treba ostaviti prostor za eventualnost variranja potražnje što će neminovno voditi prema promjeni proizvodnoga kapaciteta. q Varijabilno planiranje kapaciteta je od važnosti za efikasan opstanak poslovanja te zahtijeva mnogo pažnje. q Nadalje, proizvodni procesi moraju biti prilagođeni specifičnim potrebama poslovanja, npr. priroda proizvoda i sama potražnja za tim proizvodima. q Ti proizvodni procesi također će utjeloviti marketinške metode koje će se primijeniti u poslovanju.

Trebalo bi slijediti narednu strategiju, kako bi se proizvodni kapacitet iskoristio u cijelosti: Kapacitet je nedostatan da udovolji potražnji • Diferencija proizvoda • Primijeniti prekovremeni rad • Uvesti dodatnu smjenu • Primijeniti privremena rješenja u proizvodnji • Preuzeti viškove kapaciteta od drugih odjela • Specijaliziranje tipova proizvoda Kapacitet je veći od potražnje • Integracija proizvoda • Prekovremeni rad smanjiti ili čak ukinuti • Smanjiti broj smjena • Izdvojiti privremena sredstva proizvodnje • Vratiti višak kapaciteta, a koji je već bio prenesen • Diverzificiranje ili paraleliziranje proizvoda

3. UTJELOVLJENJE REZERVNIH KAPACITETA – za određene proizvodne procese rezervni kapacitet može biti razumna solucija. q Npr. poželjno je za tvornicu koja proizvodi sladoled da ima rezervni generator, kako bi se osiguralno da se sladoled ne otopi i pokvari, ukoliko bi došlo do dugotrajnog nestanka električne energije. q Međutim, skupo je nabavljati dodatne strojeve kako bi se osigurali od eventualnog prekida proizvodnog procesa. q Troškovi dodatnih kapaciteta mogu se odvagnuti u odnosu na moguće troškove prekida rada kada takvi aparati nisu raspoloživi. q Najbolja opcija je ona koja rezultira s najmanjim troškovima. 4. GUBITAK POTENCIJALNE PRODAJE – katkad je dobra odluka da se izgubi određeni dio potencijalne prodaje. q Ponekad će biti preskupo stvarati više kapaciteta, no što će biti izgubljen određeni dio prodaje. q Gubitak u prodaji tada će biti najbolje rješenje, ali se u svakom momentu mora imati na umu da će se određeni broj kupaca preorijentirati na alternativne proizvode i da eventualno nikada više neće kupovati nekadašnje proizvode. q To može dovesti do permanentnoga gubitka prodaje.

RAZVIJANJE ODGOVARAJUĆIH PROCESA PROIZVODNJE q. Razvijaju se kako bi udovoljili zahtjevima proizvoda q. Razlikuje se stanoviti broj proizvodnih procesa, no u nastavku će se objasniti dva glavna tipa: § KONTINUIRANI PROCES § NEKONTINUIRANI PROCES q. U slučaju kontinuiranoga proizvodnog procesa, razlikuju se dva tipa: üANALITIČKI PROIZVODNI PROCESI – uključuju odvajanje sirovina na razne elemente, različiti tipovi proizvoda tada se proizvode iz tih elemenata. Dobar primjer su mnogi tipovi proizvoda koji se mogu proizvesti iz ugljena, npr. benzina, plastike i gnojiva. üSINTETIČKI PROIZVODNI PROCESI uključuju kreiranje proizvoda iz različitih komponenti Npr. Boja seproizvodi iz raznih kemijskih materijala. Procesi koji su obuhvaćeni pod naslovom prekidajućih proizvodnih procesa, imaju naglasak na serijskoj proizvodnji i radu.

TIPOVI PROCESA PROIZVODNJE I. KONTINUIRANI PROCES 1. Priroda procesa proizvodnje Razlikuju se sljedeće karakteristike unutar kontinuiranog procesa proizvodnje: üMasovna proizvodnja – Proizvode se velike količine proizvoda suženog asortimana. üTroškovi su obično poznati kao rezultat iskustva stečenog tijekom godina. üFiksni troškovi su obično veliki, a varijabilni niski – budući da se većinom koriste odabrani strojevi i oprema. üRaspoloživ je malen prostor za uskladištenje i manipulacije, jer je inventar minimalan. Između strojeva ne prolazi mnogo radnika, niti se vozi velika količina materijala. üFinalni proizvodi se proizvode u sukladnosti s projektima potražnje, a tada se uskladištavaju u posebne skladišne prostore. Proizvodnja se zbog toga ne obavlja u suglasju s narudžbama. üProgramiranje proizvodnje je prilično jednostavno. Stalno se mora voditi briga da se proizvodnja uskladi s projektom potražnje. üRazina stručnosti i iskustva ljudi koji rade na strojevima nije toliko bitna, koliko je bitno to kod osoblja koje radi u nekontinuiranom proizvodnom procesu. Radnici su obično više specijalizirani što se iskustva tiče i izobrazbe, no u slučaju nekontinuiranog proizvodnog procesa.

ü Obično postoji nekoliko radnih naredbi i one su obično standardizirane. ü Materijal se uglavnom prevozi uz pomoć automatiziranih naprava, npr. prijenosnim remenjem, kranovima ili uz pomoć neke druge slične teške opreme. ü Sustav je osjetljiv na prekide. Ako se pokvari jedan stroj unutar linije, a koji je jedini u istoj, doći će do zastoja rada linije, budući da svi strojevi sinkronizirano rade 2. Kontroliranje proizvodnoga procesa q Ovdje se kontrolira tijek rada – usklađuje se sama proizvodnja sa potražnojm. q Proizvodnja se može promijeniti samo ako je izbalansirana i ako nema slučajnosti. To uključuje ponovno usklađivanje strojeva u proizvodnoj liniji, kako naknadni procesi ne bi bili usporeni zbog prethodnih. q Pravilno planiranje proizvodnje i kontrola moraju dati rezultat, budući da je gotovo nemoguće promijeniti narav proizvoda i opsega proizvodnje u kratkom vremenu.

II. NEKONTINUIRANI PROIZVODNI PROCES 1. Priroda serijske proizvodnje Razlikuju se sljedeći oblici serijske proizvodnje: üProizvodi se proizvode u serijama. üProizvode se malene količine opsežnih asortimana proizvoda Troškovi obično nisu unaprijed poznati. Proračun se priprema prije ispunjenja narudžbe, ali stvarni troškovi poznati su tek nakon što se narudžba realizira. üFiksni troškovi imaju tendenciju niže razine, dok su varijabilni troškovi visoki, jer se radna snaga intenzivnije iskorištava. Skupi strojevi i oprema imaju manju ulogu. üProlazi unutar tvornice su obično široki, a posebice su prostrani skladišni prostori. Više ljudi i materijala obično se kreće unutar tvornice, no što je to slučaj kod kontinuiranog proizvodnog procesa. üFinalni proizvodi se proizvode prema narudžbama. Zato je samo u rijetkim slučajevima potrebno skladištiti velike količine proizvoda, jer ti proizvodi obično samo čekaju na isporuku. üU tom slučaju je organiziranje proizvodnje kompleksno. Postoji stalna povezanost između raspoloživosti sirovina, raspoloživoga kapaciteta i potražnje za finalnim proizvodima, i to se kontinuirano mora pratiti. üRukovatelji strojevima su visoko stručni. Veliko iskustvo je predispozicija i moguć je manji opseg specijalizacije, no kod kontinuiranoga proizvodnog procesa.

ü Postoji prilično velik broj narudžbi od strane trgovina kao i od strane tvorničke trgovine. Nadalje, većina narudžbi koje stižu iz trgovina, međusobno se razlikuju. ü Materijali se prevoze između strojeva i po pogonima uz pomoć malih manipulativnih aparata. Primjeri su maleni stolovi i stolice s točkovima, te malena kolica s točkićima. ü Sustav nije osjetljiv na kvarove strojeva. Mnogi slični strojevi stoje na raspolaganju u slučaju da dođe do kvara jednoga stroja. 2. Kontrola q U obzir dolazi kontrola narudžbi q Ispravna kontrola proizvodnje je od velike važnosti, budući da se primaju neprekidno nove narudžbe za različite vrste proizvoda. q Svaka narudžba zahtijeva pojedinačnu kalkulaciju i te kalkulacije moraju se uklopiti s cjelokupnim planom proizvodnje, kako bi svaka narudžba bila pravoremeno realizirana.

1. Priroda rada u proizvodnji U proizvodnji se mogu razlikovati sljedeće karakteristike rada: üLjudi, strojevi i oprema ugrađeni su u proizvod. Proizvod je stoga statičan. Primjeri su gradnja brodova, naselja ili većega putničkog zrakopova. üRadovi se moraju dovršiti unutar određenih vremenskih limita, kako bi se projekt dovršio u zakazanom roku. Važno je dovršiti takav projekt na dan ili prije ugovorenoga roka, budući da ugovori obično sadrže klauzulu o plaćanju kazni. Stoga to proizvodnu jedinicu može mnogo koštati, ukoliko se ugovor ne realizira pravovremeno. üSvaka narudžba je unikatna, te se moraju udovoljiti potrebe svakog pojedinog naručitelja. üTroškovi su obično poznati, budući da se licitacije dostavljaju unaprijed. Takav je projekt obično opširan i traje relativno dugo. Glede toga, te stalne inflacije, u ugovor se uključuje klauzula o porastu troškova, da bi se ugovaratelj zaštitio od uvećanih troškova. üUgovorna cijena je obično visoka. 2. Kontrola q Proizvodni proces se kontrolira vremenskim ugovorom koji obično utvrđuje datum do kojega proizvod mora biti proizveden. q Bitno je efikasno rukovodstvo kako bi se ugovor ispoštivao. q Tehnike koje su opće primjenjive u tim slučajevima su PERT ili CPM.

IDENTIFICIRANJE I RAZVIJANJE POSLOVA I POSLOVNIH STANDARDA q Identificiranje i razvijanje poslova i njihovih standarda je sastavni dio proizvodnoga procesa. q Važno je odrediti stanovite zadatke, te ljude postaviti na odgovarajuća radna mjesta. q Navedeno će dovesti do veće produktivnosti u poslovanju, a uzvratno mora imati pozitivan utjecaj na profitabilnost poslovanja. ANALIZA POSLOVA q Analiza poslova je precizna analiza posla i poslova svakoga radnog mjesta. q Sve informacije koje se odnose na specifične pozicije, moraju se uredno voditi. q Tada se mora utvrditi koje karakteristike su potrebne za određene osobe u sukladnosti s njihovim radnim mjestima. q Analiza posla uključuje sljedeće faze: § Skupljanje i uvažavanje svih relevantnih informacija koje se odnose na prirodu svakoga zadatka i radnoga mjesta. Određivanje onoga što svaki zadatak obuhvaća - kako, zašto i iz kojih izvora se ti zadaci mogu realizirati. Isto tako, određivanje zahtjeva koji se odnose na svako radno mjesto. § Sastavljanje opisa rada u kojem su skupljeni podaci kako je gore navedeno, moraju biti sustavno vođeni. Takav opis radnih zadataka uključuje naziv radnoga mjesta, te sadrži informacije o zadacima i odgovornostima. Opseg i priroda odluke koja se odnosi na

odgovarajuće radno mjesto, kao i potrebni izvori, uključeni su u opis radnoga mjesta. Npr. ako je potreban predradnik u pogonu za izradu panel - ploča, opis radnoga mjesta uključivat će sljedeće elemente: ünaziv radnoga mjesta, npr. : predradnik üškolsku spremu potrebnu za to radno mjesto, npr. : završena praksa iz toga područja üpotrebno iskustvo, npr. : 5 godina üzadaci koji se odnose na to radno mjesto, npr. : organiziranje, davanje radnih obveza (ili rukovođenje), kontroliranje, izobrazba i provođenje discipline üraspoloživi izvori, npr. : strojevi i oprema, objekti za praktični rad - izobrazbu i slično, te odgovornosti, üIzrada specifikacije posla koja sadrži sve potrebne kvalitete osobe koja će biti imenovana na gore navedeno radno mjesto. Provjerava se jesu li su navedene osobine u suglasju sa zahtjevima, a kako je to navedeno u prethodnoj točki q Takva specifikacija radnih zadataka bitna je pomoć kako bi se odabrala pogodna osoba.

RADNI STANDARDI q Važno je da svaki posao ima određene minimalne zahtjeve. q Tako utjelovljeni standardi olakšavaju kontrolu i kvalitativno i kvantitativno, a što se zahtijeva po svakome radnom mjestu. q Npr. neki određeni posao može imati određeni standard koji navodi da svaki daktilograf mora istipkati barem 10 stranica za jedan sat. Nadalje, na svakoj stranici ne smije biti više od dvije greške u slovima ili znakovima. Kontrola je stoga jednostavna, budući da su standardi jasno decidirani.