PLANA RAZVOJA GRADA SUPETRA ZA RAZDOBLJE 2016 2020

PLANA RAZVOJA GRADA SUPETRA ZA RAZDOBLJE 2016. -2020. GODINE

SADRŽAJ PREZENTACIJE • • • ODRAĐENE AKTIVNOSTI PREGLED ANALIZE STANJA PREGLED SWOT ANALIZE PRIJEDLOG RAZVOJNE VIZIJE SUGESTIJE, PITANJA I RASPRAVA

ODRAĐENE AKTIVNOSTI • GRAD je NOSITELJ I IZVRŠITELJ izrade strateškog dokumenta. • Svrha izrade strateškog dokumenta- “Planom razvoja grada Supetra za razdoblje od 2016. do 2020. godine” utvrđuju se smjernice daljnjeg sveobuhvatnog napretka lokalne zajednice u skladu s potrebama i interesima građana. • Sadržaj Plana razvoja grada Supetra za navedeno razdoblje odražava usklađenost gradskih prioriteta s strateškim dokumentima na Županijskoj, nacionalnoj i EU razini, kao i njihovim zadanim regulativama. • Za izradu Plana razvoja grada Supetra koristio se uobičajeni metodološki postupak koji se koristi za izradu planskih dokumenata, a uključuje cijeli niz istraživačkih, analitičkih i interpretativnih postupaka, kao što su obilazak terena, identifikacija i valorizacija resursne osnove, SWOT analiza, radionice i intervjui s ključnim dionicima razvoja grada i sl.

ODRAĐENE AKTIVNOSTI • Veliki doprinos građana, u izradi dokumenta , dobiven je provedbom dva Upitnika koja su bila namijenjena građanima i poslovnim subjektima ( pravnim i fizičkim osobama). • Grad se, uz dozvolu izvršitelja izrada “Strategije za razvoj turizma grada Supetra” i Razvojne strategije Lokalne akcijske grupe Brač, koristio rezultatima radionica koje su odrađene u procesu izrade navedenih dokumenata. • Radna skupina omogućila je redovni pregled napretka izrade dokumenta kroz redovite sastanke, te izradu SWOT analize, zajedno s prijedlogom razvojne vizije.

OSNOVNA OBILJEŽJA PROSTORA, PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA GRADA SUPETRA • Otok Brač ‐ najveći otok Dalmacije i treći • Jedina je otočka JLS sa statusom grada. najveći otok Jadranskog mora (površina Indeks razvijenosti 112, 47% ( prosjek SDŽ od 395 km 2). Vidova Gora (n/v: 778 m) je 93, 75%). Nema status potpomognutog je najviši vrh otoka Brača, te najviši područja. otočni gorski vrh na cijelom Jadranu. • Najgušće nastanjena JLS na otoku Braču • Grad Supetar je smješten na sjevernoj sa gustoćom naseljenosti od 136 strani Brača i prostire se na 30, 28 km² stanovnika na km² ( prosjeka SDŽ je kopnene površine ( 7. 67% ukupne 102, 5 st. /km 2)‐ drugi najnaseljeniji površine otoka Brača). otočki grad u RH iza Malog Lošinja. • Najbolje prometno povezan otočki grad • Razriješenost kaznenih (2013. godine) u RH. iznosi 63, 4%, ‐ stanje sigurnosti ocjenjuje se povoljnim.

OSNOVNA OBILJEŽJA PROSTORA, PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA GRADA SUPETRA • • Odlike krškog reljefa, klima je tipična mediteranska, iznimno bistro more visokog saliniteta između 37 i 38‰. • Područje pripada mediteranskoj vegetacijskoj zoni (zona euromediteranske zimzelene vegetacijske jedinice, razreda Quercetea ilicis)‐ bogati biljni svijet Bogate prirodne vrijednosti Grada Supetra i biološka raznolikost lokaliteta i krajobraza Broj prirodnih krajobraza Broj kultiviranih krajobraza Broj zaštićenih vizura 4 8 3 Špilja u Tankom ratcu stanište je vrste pauka „Barusia mahen“ koji je endem RH Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta iznosi ukupno 174, 06 ha uknjiženog na RH. Drvna zaliha na tim površinama iznosi 2908 m 3. GRAD JE SASTAVNI DIO EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 1. Međunarodno važnog područja za ptice EU: šifra HR 1000036 - Srednjodalmatinski otoci i Pelješac 2. Područje važno za divlje svojte i stanišne tipove - točkasti lokalitet šifra HR 2000172 - Tanki ratac špilja. -sa stanišnim tipom H. 1. Kraške špilje i jame

OSNOVNA OBILJEŽJA PROSTORA, PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA GRADA SUPETRA Vrsta kulturnog Supetar Škrip Splitska • Etno‐zonom označen cjelokupni prostor (osim naselja Supetar)‐ očuvane ruralne dobra cjeline naselja Škrip, Mirca, Splitska i Pokretno kulturno 3 6 1 urbana cjelina otočkog gradića Supetra. dobro -pojedinačno • Kulturna baština je primarni resurs u razvoju grada‐ brojne su crkve i svjetovne građevine‐stekle status nepokretnog dobra, zaštićene su kulturno‐povijesne cjeline naselja Škrip i Supetar. Vrsta kulturnog dobra Nepokretno kulturno dobropojedinačno Nepokretno kulturno dobro kulturnopovijesna cjelina Splitska Supetar Škrip 3 18 7 - 1 1 • Pokretno kulturno dobro-zbirka Pokretno kulturno dobro-muzejska građa 1 - - - 1 Razmatrajući pokretno dobro svakako je bitno spomenuti muzejsku građu u CZK ‐Muzeju otoka Brača ( osnovanog 1979. g. ) koja je svojevrstan presjek povijesti i kulturne baštine otoka Brača, etnografsku zbirka koja broji 60 predmeta i nalazi se u kamenoj jednokatnici obitelji Cukrov, Muzeju uja i brod/braceru „Roditelj“. Vlasništvo je TZG Supetra.

OSNOVNA OBILJEŽJA PROSTORA, PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA GRADA SUPETRA • • Na području grada Supetra djelovao je značajan broj umjetnika i njihova ostavština predstavlja zanimljiv i bogati resurs. Aktivno radi na promociji umjetničke djelatnosti i kulturnih atrakcija‐ uz brojne manifestacije koje doprinose kulturnoj prepoznatljivosti grada. Poznate osobe i događaji Ivan Rendić Toma Rosandić Feliks Tironi Marko Vučković Kuzma Beović Ranko Marinković Ivo Vojnović Tin Ujević Supetarski umjetnici Turističke staze, putevi i ceste Kulturne ustanove Elektronski medij Tematska staza „Herkules“ Pješačka & gourmet staza „Dolčevita“ Kulturni đir „Dan s Randićem“ Pješačka staza „Maslinovi puti“ Biciklističke staze Muzej otoka Brača Muzej uja Narodna knjižnica Supetar i Galerija “Ivan Rendić” Kinematograf “Supetar” Radio Brač

INFRASTRUKTURNI SUSTAV GRADA SUPETRA • • • S obzirom na centralni prometni položaj Vodoopskrbni sustav otoka i grada riješen je unutar regionalnog sustava Supetra, njegov je kanalizacijski sustav „Omiš – Brač – Hvar – Šolta“. Primarni predviđen za prijem sadržaja septičkih izvor pitke vode za otok Brač je rijeka jama naselja koja se nalaze u centralnom Cetina, a prihvatno vodno tijelo je dijelu otoka. „Zagrad“ smješteno u Omišu. Vodovod Brač d. o. o. ‐ u vlasništvu je grada Supetra i 7 bračkih općina. Izgrađen kanalizacijski sustav ima samo naselje Supetar‐ potrebno dograditi sa uređajem za pročišćavanje Broj spojenih na odgovarajućeg stupnja na odgovarajućoj vodospreme vodnih sustav odvodnje mjerila otpadnih voda lokaciji, crpnom stanicom s pripadajućim sustava na tlačno – gravitacijskim cjevovodom za području grada odvodnju otpadnih voda zapadnog dijela 5 3. 486 1. 620 grada, te sa sekundarnim kolektorima u ulicama gdje nije riješena odvodnja.

INFRASTRUKTURNI SUSTAV GRADA SUPETRA • Sva električna energija koja se koristi na otoku Braču dolazi s kopna. • Područje Grada Supetra napaja se električnom energijom iz trafostanice TS 35/10 k. V Postira (instalirane snage 2 x 8 MVA)‐ rezervno napajanje može imati i iz smjera trafostanice TS 35/10 k. V Milna (instalirane snage 2 x 4 MVA). • Najveći pojedinačni kupac‐potrošač je grupacija Svpetrvs Hoteli d. d. koji ima i dvije vlastite TS 10/0, 4 k. V. • U gradu nema plinske mreže. • Sprovedena je djelomična je modernizacija javne rasvjete na određenim lokacijama zamjenom postojećih s učinkovitijim svjetiljkama. Trafostanice TS 10/0, 4 k. V -instalirana snaga 12, 63 MVA Škrip 1 Mirca 3 Splitska 3 Registrirani broj potrošača u svim kategorijama (kućanstvo, gospodarstvo i javna rasvjeta) Supetar 15 3. 500

INFRASTRUKTURNI SUSTAV GRADA SUPETRA • • Grad Supetar fokusiran je na sanaciju postojećeg deponija komunalnog otpada „Kupinovica”, uz otvaranje privremene kontrolirane plohe za odlaganje smeća i oformljivanje reciklažnog dvorišta u zoni „Žedno –Drage” za potrebe postavljenih zelenih otoka. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom trebao bi saživjeti izgradnjom pretovarne stanice u Pučišćima i Županijskog centra za gospodarenje otpadom Lećevica. • • • Sva groblja su povjerena na upravljanje, održavanje i uređenje KD „Grad“ d. o. o. Postojeće groblje u Supetru nema mogućnosti širenja, te postoji potreba za izgradnjom i uređenjem novog gradskog groblja kojemu je određena nova lokacija u skladu sa Prostornim planom Grada Supetra. Groblja u Mircima i Splitskoj je moguće širiti ukoliko se ukaže potreba za istim.

PROMETNA DOSTUPNOST GRADA SUPETRA • • Cestovni promet na području otoka Brača i grada Supetra odvija se putem državnih, županijskih i lokalnih cesta. Na otoku Braču nalaze se tri državne ceste (D 113, D 114 i D 115), ukupne dužine 69, 6 km. Mrežu županijskih prometnica čini devet cesta ukupne dužine 82, 9 km i 9 lokalnih cesta ukupne dužina je 18, 2 km. Mreža državnih, županijskih i lokalnih cesta je relativno dobro razvijena, međutim kvaliteta cesta nije na zadovoljavajućem nivou i ulaganja u cestovnu infrastrukturu su neophodna.

PROMETNA DOSTUPNOST GRADA SUPETRA • • Parkirališnih površina na području grada nedostaje, otežano je prometovanje tijekom ljetne turističke sezone, osobito evidentno na području trajektne luke „Supetar”. Glavni autobusni kolodvor nalazi se u Supetru, odakle kreću svi autobusi za pojedina veća mjesta i naselja. Broj taksi prijevoznika u Supetru je posljednjih je godina značajno rastao sa obzirom na broj stanovnika grada, kao i broj putnika koji se prevoze taksijima. Sve javno prometne površine u funkciji parkirališta pod naplatom u naselju Supetar, regulirane su Odlukom o uređenju prometa na području Grada Supetra, ograničeno je prometovanje pješačkom zonom „Porat „ u Supetru.

PROMETNA DOSTUPNOST GRADA • • • Većina pomorskog pometa otoka Brača odvija se kroz luku Supetar. Po broju putnika i broju vozila linija Split‐Supetar druga je najprometnija linija Jadrolinije koja je nadležna za ostvarivanje linijskog pomorskog prometa otoka Brača. Ista linija bilježi godinama rast prometa. Trajektna linija Makarska ‐ Sumartin druga je linija kojom se služe putnici iz smjera istoka i juga. Za luku Supetar bitno je istaknuti kako se manipulacija prometa odvija na vrlo skučenom obalnom prostoru što stvara određene probleme, pogotovo ljeti kad je promet najintenzivniji. Karakteristike županijskih i lokalnih luka na području grada Supetra Osnovne karakteristike II. KATEGORIJA III. KATEGORIJA SUPETAR SPLITSKA MIRCA Zemljopisna širina Zemljopisna dužina: 43° 23’ N 43° 22’ N 16° 33’ E 16° 36’ E 16° 31’ E Dužina pristaništa: Površina akvatorija: 295 m 38 m 28 m 5 575 m 2 (1 861 m 2) 156 m 2 660 m 2 30 990 m 2 (22 658 m 2 1 540 m 2 2 964 m 2

PROMETNA DOSTUPNOST GRADA • Luke Mirca i Splitska su definirane kao morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja, a na području grada se nalaze i luke posebne namjene i to sportske luke Supetar, Splitska i Mirca. Raspoloživost vezova • • Supetar 250 komunalnih vezova 25 komercijalnih vezova Splitska 40 komunalnih vezova 15 komercijalnih vezova Mirca 25 komunalnih vezova - Ukidanjem heliodromskog pristaništa iznad Supetra ovaj dio Brača trenutno nema adekvatno rješenje, odnosno infrastrukturu koja bi osigurala podršku Ministarstvu obrane RH u smislu angažiranja helikoptera koji se najčešće se traži za područje hitne medicinske pomoći. U slučaju hitnosti u Supetru helikopteri slijeću na igralište koje koristi NK „Jadran“. Zračna luka Brač osnovana je 1993. godine i ujedno je najmlađa zračna luka za komercijalni promet u Hrvatskoj, smještena na Velškom polju, te bilježi stalan rast prometa. 2014. godine odvilo se 90 domaćih i inozemnih operacija zrakoplova Croatia Airlines uz 3. 853 putnika. Austrian Airlines broji 110 operacija, te 5. 346 putnika.

PROMETNA DOSTUPNOST GRADA • • • Poštanski promet na području otoka Brača u nadležnosti je Hrvatske pošte d. d‐ 1 poštanski ured nalazi se u naselju Supetar. Za Supetar, Mirca i Škrip poštanski broj je 21 400, a naselje Splitska još uvijek spada pod poštanski ured Postira s poštanskim brojem 21 410. Sva naselja na području Grada su u većoj mjeri pokrivena pristupnim TK mrežama uz pretpostavka kako će se razvijati i dalje jer prate potrebu pružanja novih širokopojasnih TK usluga. 70% kućanstava koristi se ugovorenim nepokretnim širokopojasnim pristupom, na većem području djeluje više operatora, uključujući i pokretne mreže, osim djelomično u naseljima Mirca i Škrip gdje je u jednom manjem dijelu naselja zastupljen samo jedan operator. Omogućen besplatni Internet na Hot. Spot lokacijama u svim naseljima

ZAŠTITA OKOLIŠA I STANOVANJE • • • Na području grada Supetra ne postoji cjelovit • sustav zaštite okoliša Kakvoća mora i sve plaže imaju godišnju i konačnu ocjenu kakvoće mora u kategoriji • izvrsnosti prema “Nacionalnom izvješću o godišnjoj i konačnoj kakvoće mora na plažama hrvatskog Jadrana u 2014. godini”. Plažama Tri mosta, Banj, Acapulco, Gumonca i • Zastup dodijeljena su bijele zastava GUWAA‐e za Hrvatsku – simbol ekološke čistoće podmorja. Na otoku Braču trenutno ne postoji postaja za kontinuirano automatsko praćenje kakvoće zraka, te ne postoje sustavna istraživanja o stanju tala. Dnevna buka ne predstavlja problem u gradu Supetru. Prema ispitanim kemijskim i mikrobiološkim pokazateljima voda udovoljava uvjetima za ljudsku potrošnju. Jedan od važnih elemenata koji gradu daje vizualni identitet svakako je izgled gradskih pročelja. Zbog svojih iznimnih prostornih, društvenih i turističko gospodarskih vrijednosti, posebno je vrijedno izdvojiti potencijal parkova, riva, gradske tržnice i plaža. Samu tržnicu prati izražen problem neriješenih pravno‐imovinskih odnosa, koji trenutno onemogućavaju daljnji razvoj ovog prostora, kao usklađivanje sa zadanim zakonskim normama proizašlim iz punopravnog članstva RH u EU. Resurs tržnice je nedovoljno iskorišten, posebice s obzirom na njegov značaj u naglašavanju vrijednosti domaćeg proizvoda.

STANOVNIŠTVO I TRŽIŠTE RADA GRADA SUPETARA • • U razdoblju od 1991. do 2011. godine ukupan broj stanovnika otoka Brača povećao se za 1, 16%. Porast broja stanovnika, u istom razdoblju, najveći je na području grada Supetra (rast 22, 5 % ). u 2011. godini bilo je 1. 589 kućanstava i 1. 588 stambenih jedinica. Na razini grada Supetra broj kućanstava za 13, 09%, dok je broj stambenih jedinica porastao 50, 10% (na razini RH zabilježen je porast od 20%). Od ukupnog broja 4. 488 stambenih jedinica ‐ 62, 72% ih je za stalno stanovanje. 1. 066 namijenjeno za odmor i rekreaciju (vikendice) a 600 za iznajmljivanje turistima. Promjena broja stanovnika otoka Brača i grada Supetra Godina Područje • 1991. godina 2001. godina 2011. godina Brač Supetar Broj stanovnika 13. 892 3. 324 14. 031 3. 889 14. 099 4. 074 Broj kućanstava 4. 711 1. 131 5. 023 1. 411 15. 231 1. 589 Vidljiv je porast od 6, 5% u ukupnom broju stanovništva za naselje Supetar i porast od 4, 9 % u ukupnom broju stanovnika za naselje Mirca. Evidentiran je pad u ukupnom broju stanovnika od 7, 5% u naselju Škrip i pad od 3, 4 % u naselju Splitska. Promjena broja stanovnika po naseljima grada Supetra GODINA MIRCA SUPETAR SPLITSKA ŠKRIP 2001. 306 3. 016 381 186 2011. 321 3. 213 368 172

STANOVNIŠTVO I TRŽIŠTE RADA GRADA SUPETARA • • Prema spolnoj strukturi dominiraju žene s • 52% u ukupnom broju stanovništva. Sve više raste udio starijeg stanovništva od 60 (60‐ 75 godina), odnosno veća je prosječna starost ( 43, 9 godina) za 7, 06%, a slijedom toga povećava se indeks • starenja (156, 7) i koeficijent starosti (28, 1). Mladog stanovništva do 19 godina starosti u odnosu na ukupan broj stanovnika u 2011. godini ima svega 18%, a prethodnim popisom (2001. ) evidentiran je udio od 23%. U narodnosnoj strukturi prevladava stanovništvo hrvatske nacionalnosti s 96, 1%, te u strukturi stanovništva prema vjeroispovijesti prevladavaju katolici s 87, 92% udjela u ukupnom broju stanovnika. U ukupnom broju stanovnika Supetra, broj osoba koje su od rođenja u gradu je 1. 929 (49, 6%), dok doseljenih u grad ima 1. 955 (50, 4%).

STANOVNIŠTVO I TRŽIŠTE RADA GRADA SUPETARA • • Srednju stručnu spremu (dominira) ima • ukupno 1. 764 stanovnika grada (54, 3%, prosjek otoka 44, 43%). Visoko obrazovano stanovništvo čini svega 12% od ukupnog broja stanovnika (prosjek Brača je 10%). Među mlađim stanovništvom počinje prevladavati broj onih sa visokim obrazovanjem naspram onih sa osnovnoškolskim što zasigurno ide u prilog daljnjem razvoju Grada. Ekonomski neaktivnih osoba je 1. 795, od čega je 1. 054 umirovljenih osoba, 211 osoba koje se bave obavezama u kućanstvu, a 306 učenika ili studenata. Broj ostalih neaktivnih osoba je 224. 33, 7% stanovnika Grada ima prihode od stalnog rada (na razini Županije je 30, 6%). Ukupno u mirovini je 26, 5% korisnika (starosna i ostale) mirovine ukazuje na visoki udio umirovljenih osoba na području Grada. Prihode od poljoprivrede ima 2, 6% stanovnika ( na razini Županije 0, 84%), što je i isti postotak u prihodima od imovine (Županija 1, 05%). Ukupno Prihodi od stalnog rada Prihodi od povremenog rada Prihodi od poljoprivrede Starosna mirovina Ostale mirovine Prihodi od imovine Socijalne naknade Ostali prihodi Povremena potpora drugih Bez prihoda 4. 074 1. 374 188 106 891 188 105 171 114 94 1. 143

STANOVNIŠTVO I TRŽIŠTE RADA GRADA SUPETARA • Prema posljednjem Popisu stanovništva 2011. , radno sposobno stanovništvo Grada Supetra broji 2. 775 radno sposobnih osoba ( od 15 do 64 godina) od koji je 1. 348 muških i 1. 427 ženskih osoba. Ekonomski aktivnog stanovništva (osobe koje rade ili aktivno traže zaposlenje) je 1. 734 osobe. GODINA 2011 2012 2013 2014 • Radno sposobno Aktivno stanovništvo 2. 775 1. 734 1. 611 1. 643 1. 970 Zaposleni 1. 488 1. 341 1. 358 1. 701 Stopa zaposlenosti (%) udio aktivnom udio u radno sposobnom stanovništvu (prema stanovništvu prema zbroju podataka HZMO-a Popisu 2011 i HZZ-a) 53, 62 85, 81 48, 32 83, 24 48, 94 82, 65 61, 30 86, 35 Samo područje grada Supetra bilježi kroz 2012. i 2013. godinu pad u broju ekonomski aktivnog stanovništva i pad u broju zaposlenih ali u 2014. godini slika se mijenja pa je zabilježen porast ekonomski aktivnog stanovništva u odnosu na prethodnu godinu za 19, 9% , kao i rast broja zaposlenih u odnosu na 2013. godinu za 343 zaposlenih osoba. Pretpostavlja se da je došlo do povećanja broja radno sposobnog stanovništva jer sama zaposlenost je jedan od najvažnijih indikatora gospodarske dinamike koji je u snažnom međuodnosu sa demografskim kretanjima.

STANOVNIŠTVO I TRŽIŠTE RADA GRADA SUPETARA 2015. godine sveukupno je zaposleno 1. 396 osoba od čega je 644 muškaraca i 752 žena a prema strukturi zaposlenih prevladavaju zaposlenici kod pravnih osoba ( 70, 6 %). Zaposlenici kod fizičkih osoba iznose 14, 9 %, obrtnici 9, 9 % , samostalne profesionalne djelatnosti 3, 3% a zaposlenih u poljoprivredi je svega 1, 3%. • Prema podacima HZZ‐a, u period od 2011. godine do 2015. godine, na području grada prosječan broj registrirane nezaposlenosti kreće se oko 200 nezaposlenih osoba a na zadnji dan mjeseca prosinca 2015. godine registrirani broj nezaposlenih osoba je 260. • Stope registrirane nezaposlenosti kreću se stalno ispod prosjeka na nivou RH (19, 65%) i SDŽ (25, 08%) pa je ista u prosincu 2014. godine iznosila 13, 65%. • Pregled registrirane nezaposlenosti u skladu s aktivnim stanovništvom prema administrativnim izvorima godišnji prosjek 2012. do 2014. Godina 2011 2012 2013 2014 Aktivno stanovništvo Zaposleni Nezaposleni Stopa nezaposlenosti u % 1. 734 1. 611 1. 643 1. 970 1. 488 1. 341 1. 358 1. 701 246 270 285 269 14, 19 16, 76 17, 35 13, 65

STANOVNIŠTVO I TRŽIŠTE RADA GRADA SUPETARA • Nezaposlenost u SDŽ, pa i gradu, raste nakon ljetnih mjeseci, te najvišu razinu uobičajeno dostiže u zimskim mjesecima, dok se najniža razina registrira u ljetnim mjesecima, što je rezultat sezonskog obilježja u kretanju nezaposlenosti, dakle sezonskog zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu, te ostalim djelatnostima koje upošljavaju radnike sezonskog karaktera. • Od ukupno prijavljenih 171 potreba poslodavca u 2013. godini za područje grada Supetra, 123 potrebe su se odnosile na djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane. To je udio od čak 71, 92% u ukupnom udjelu prijavljenih potreba poslodavca na području grada.

STANOVNIŠTVO I TRŽIŠTE RADA GRADA SUPETARA • • • Podaci o strukturi nezaposlenosti prema obrazovanju pokazuju negativno stanje u strukturi svih nezaposlenih, međutim stanje nezaposlenih sa VSS obrazovanjem ukazuje na sam nedostatak gospodarskih subjekata koji zapošljavaju visoko kvalificiranu radnu snagu ili nezapošljavanje istih radi viših troškova angažiranja radnika. Vrlo moguć je i rast u općem broju studenata koji završavaju fakultete a ne uspijevaju se zaposliti. Udio od 41% u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti osoba koje imaju završenu srednju školu do 3 godine, te KV I VKV radnike ostaje nepromijenjen od 2008. godine do 2013. godine.

STANOVNIŠTVO I TRŽIŠTE RADA GRADA SUPETARA • • Udio nezaposlenih osoba starosne dobi 50‐ 64 godina u ukupnom broju nezaposlenih u 2013. godini iznosio je 24, 9% , što je značajno smanjenje u odnosu na 2008. godinu kada je isti iznosio je 36. 5%. Udio nezaposlenih osoba starosne dobi 30‐ 49 godina (35%) u 2013. godini povećan je u odnosu na 2008. godine ( 33, 3%. ) U evidenciji broja nezaposlenih osoba starosne dobi do 29 godina vrlo je visok udio (40%) 2013. godine za razliku u 2008. godinu kada je iznosio 30, 1% u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti prema starosnoj dobi. Smanjenjem potražnje za radnom snagom mlađa populacija se slabije zapošljava i povećava svoj udio na evidenciji nezaposlenih.

GOSPODARSTVO • • Na nivou grada Supetra, u djelatnostima javne uprave (u koju spadaju pravosuđe, policija, vanjski poslovi, opća administracija i obavezno socijalno osiguranje), obrane, zdravstva i obrazovanja , prema Popistu stanovništva 2011. godine zaposleno je 19, 02 % osoba, što iznosi visoki udio od 37, 2 % ukupno zaposlenih u djelatnostima javne upravne na nivou otoka Brača. Ovim se potvrđuje da je grad centar upravnih i središnjih funkcija koje su važne za razvoj cijelog otoka Brača. Iako razvijena i diversificirana gospodarska struktura grada nastala je pod utjecajem jačanja turizma na području grada i samom otoku Brača, te se isti provlači kroz razvoj više‐manje sve djelatnosti grada. Uz povećanje vrijednosti zemljišta i atraktivnosti grada kao turističke destinacije , osobito su se razvile djelatnosti poslovanja nekretninama (23, 56%) i građevinarstvo (15, 7 %), koji uz tradicionalno visoko razvijenu djelatnost pružanja smještaja, te priprema i usluživanje hrane (17, 8%) zauzimaju visoko mjesto u gospodarskoj strukturi grada. Na području grada, prema strukturi veličine gospodarskih subjekata su zastupljene male poduzetničke tvrtke (190) prema veličini i samo se 1 gospodarski subjekt nalazi u skupini srednje velikih ‐ Svpetrvs Hoteli d. d. u Supetru. Isti zapošljavaju ukupno 703 radnika.

GOSPODARSTVO • 2014. godine prosječna neto plaća po zaposlenom iznosila je 4. 431 kn što ukazuje kako je ista na nivou grada manja za 9, 2 % od prosjeka RH (4. 878 kuna ) i 2, 5 % veća od prosjeka SDŽ ( 4. 319 kn). Od ukupnog broja, 191 poduzetnika poslovalo je s dobiti 44, 5%, a s gubitkom (55, 5%). Opis Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom Broj izvoznika Broj uvoznika Broj investitora Broj poduzetnika bez investicija • • 2014. 191 85 106 703 4. 431 9 4 28 163 U odnosu na prethodnu, u 2014. godini poduzetnici grada Supetra ostvarili su veći ukupan prihod za 2, 9%, ali su povećali i ukupne rashode za 4 4%. Poslovali su s 15, 1 % dobiti razdoblja manje u odnosu na 2013. godinu i zabilježili su znatno povećanje gubitka razdoblja, u odnosu na prethodnu godinu, i to za 19, 7 %, što je utjecalo na ostvarenje negativnog financijskog rezultata u 2014. godini.

GOSPODARSTVO • • • Ukupan broj registriranih obrta na otoku Braču je 639, a to znači da je od svakih 22 stanovnika otoka 1 osnovao neki od obrta. Na području Grad registrirano je 205 obrta. Najviše ih je u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uslužnom zanatstvu , trgovini i (neproizvodnim) uslugama. Ako bi za izračun zaposlenih u obrtništvu otoka Brača uzeli pretpostavku da svaki obrtnik zapošljava još jednog radnika ‐ to je 410 zaposlenih na nivou grada Supetra. Zastupljene su sve djelatnosti koje tradicionalno nalazimo na otocima. 205 obrta prema raspoređenim djelatnostima - cehovima Trgovina 41 Proizvodni zanat 16 Uslužno 52 Ugost. i turizam 52 Prijevoz osoba i stvari 23 Ribari, marikultura, polj. 5

GOSPODARSTVO • Za grad Supetar u 2015. godine ukupno je registrirano 374 poljoprivrednih gospodarstava. Prema tipu, njih 97 %, pripadalo je obiteljskim gospodarstvima, zatim 8 poljoprivrednih trgovačkih društava, 2 obrta te 2 zadruge ‐ PZ Supetar u Supetru i Buhač‐ braniteljska poljoprivredna zadruga iz Škripa. Grad/općina OPG Obrt Ostali Trgovačko društvo Supetar 363 2 8 2 374 1, 341 11 2 30 6 1, 389 otok Brač • • • Zadruga Ukupno U gradu Supetar broj članova (od 363 OPG‐ova) iznosi 275. Ukupno 179 poljoprivrednih gospodarstava nema članove. Prema zastupljenosti kultura ovisno o površini zemljišta (ha) u ukupnom udjelu otoka Brača, grad Supetar zastupljen je s 30, 7% u maslinarstvu, 20, 7% vinogradarstvu i 6, 7% krških pašnjaka. Samo područje grada sudjeluje u ukupnom broju parcela otoka Brača s 28, 24% u parcelama (266) manjim od 3 ha, te 27, 12% u parcelama (83) između i 3 i 20 ha. Ovo čini i ukupan broj parcela (100%) na području grada jer većih površina parcela nema.

GOSPODARSTVO • • Na području samog grada, poteškoće sa kojima se u proteklim desetljećima susretalo samo ribarstvo doveli su do toga da osim što nekolicini obitelji osiguravaju egzistenciju (svega 5 ribarska obrta), ne predstavljaju realnu gospodarsku snagu. Kamen je vrijedna sirovina za obrtnike na području grada jer se koristi u izradi raznih vrsta suvenira i nakita, no kao djelatnost primarno se razvila na području Nerežišća i Pučišća. Prerađivačka industrija je loše zastupljena na nivou grada i promišljanje razvoja industrije svakako bi moralo uzeti u obzir razvoj poduzetničko‐gospodarske zone Žedno Drage i razvoj malih i srednjih gospodarskih kapaciteta utemeljenih na prirodnim resursima otoka. Samo se 10 poduzetnika na području grada bavi djelatnostima Prerađivačke industrije (C), te proizvodnim zanatom svega 16 obrta. Turizam na području grada Supetra tradicionalno predstavlja jednu od najvažnijih gospodarskih aktivnosti ‐u zadnjem desetljeću broj noćenja turista se povećao za 36, 5%. 62% noćenja je ostvareno u hotelskom smještaju, oko 27% noćenja u privatnom smještaju dok je oko 11% noćenja ostvarena u ostalim vrstama smještajnih kapaciteta.

GOSPODARSTVO • • • Djelatnosti (G) Trgovina na veliko i malo je gospodarski sektor koji prema broju poduzetnika na nivou grada Supetra čini 13, 08% gospodarstva (25 poduzetnika) s 96 zaposlenih što iznosi 6, 08% u ukupnom broju zaposlenih na nivou grada. Ovoj djelatnosti na nivou grada pridružili su se veliki strani i domaći trgovački lanci kao što su: Tommy, Konzum, Studenac i Lidl. Posebno značajan zamah u posljednjih 20 ak godina, na području grada, dobile su djelatnosti osiguranja i bankarstva ‐ 3 banke i 4 osiguravajuće kuće i jedina otočka poslovnica financijske agencija (FINA), koja je vodeća hrvatska tvrtka na području financijskog posredovanja čija poslovna mreža slijedi logiku i intenzitet gospodarske aktivnosti. Kreativna industrija podrazumijeva sektor sa značajnim potencijalom rasta koji povezuje kulturu, kreativnost i gospodarstvo. Kreativno poduzetništvo pogoduje razvoju same atraktivnosti grada Supetra koji i ima dobre preduvjete za razvoj kreativne industrije. Postoji već sada određen broj pojedinaca (obrta) koji se mogu okarakterizirati kao dio kreativne industrije, osobito ako se uzme u obzir kreativnost mladih ljudi u smislu dizajna, mode, fotografije, likovne umjetnosti, itd.

GOSPODARSTVO • • Površina obuhvata zone „Žedno‐Drage iznosi cca 21, 051 ha. Površina obuhvata je dijelom izgrađena, te dijelom neizgrađena i prometno je vezana na državnu cestu D‐ 113. Grad Supetar je u vlasnik oko 40% zemljišta na području obuhvata Zone (osim onog dijela koji je do ovog trenutka prodan investitorima), RH je vlasnik oko 15% zemljišta koje će se zatražiti ustupanjem u vlasništvo temeljem Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina ( NN 80/11) i Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13, 41/14). Preostali dio je u privatnom vlasništvu. Grad Supetar je izradio potpunu projektnu dokumentaciju za dovršetak kompletne komunalne infrastrukture – izrađeni su glavni projekti prometnica unutar zone sa projektom vodovoda, kanalizacije i oborinske odvodnje. Komunalna infrastruktura do Zone koja se tiče cestovne infrastrukture je zadovoljavajuća, kao i vodoopskrba, te telekomunikacijski vodovi, dok su potrebna ulaganja u elektroopskrbu i kanalizaciju. Anketa poduzetnika (43 ispitanika obuhvaćeno Upitnikom) je istaknula da bi znatna poboljšanja morala se odnositi na sustav potpore poduzetništvu, između kojih se spominju i poduzetničke potporne institucije, ta bi za područje otoka grada‐svakako trebalo razmotriti pokretanje poduzetničkog inkubatora.

DRUŠTVENE DJELATNOSTI • • • Predškolski program odvija se kroz ustanovu Dječji vrtić Mrvica – osnivača ustanove Grad Supetar i Općine Nerežišća. Jedina ustanova s jasličkim programom na otoku. U posljednjih nekoliko godina ostvaren je značajni napredak u području predškolskog odgoja, pa je tako od pedagoške 2000. /2001. godine do 2014. /2015. godine kapacitet vrtića povećan za 2 odgojne skupine u okviru jasličkog programa u Supetru. Duži vrtićki program je također povećan s jedne skupine na tri skupine. Pregled broja upisane djece kroz odabrane godine za Dječji vrtić "Mrvica" Upisna godina • Jaslički program Kraći vrtićki program Duži vrtićki program 2001. /2002. 17 84 28 2007. /2008. 35 62 50 2013. /2014. 43 41 76 Dječji vrtić „Mrvica” bilježi stalan porast djece ali djeluje u ograničenom prostornom kapacitetu. Zabilježen veliki broj prijava iz drugih općina. Izražena je potreba za dužim vrtićkim programom.

DRUŠTVENE DJELATNOSTI • • Osnovna škola "Supetar" odgojem i obrazovanjem obuhvaća sve polaznike iz općina: Grad Supetar s mjesnom zajednicom Mirca; Općine Nerežišća s mjesnim • zajednicama Donjim Humcem i Dračevicom, te Općine Sutivan. U Sutivani i Nerežišćima organizirana je nastava do 4. razreda osnovne škole. U 2014. godini školu pohađa ukupno 369 učenika, raspoređenih u 22 odjela. Odgojno obrazovni proces nakon 4. razreda nastavlja se u matičnoj školi Supetar u Supetru ‐organizirana je razredna i predmetna nastava. Obuhvaćeni su učenici od I. – VIII. razreda sa područja Supetra i Mirca, te učenici od V. – VIII. razreda sa područja Sutivana, Nerežišća, Donjeg Humca i Dračevice. U matičnoj školi u Supetru ukupno je 298 učenika ‐ ista zapošljava defektologa, psihologa, pedagoga i knjižničara. Kroz 16 grupa izvannastavnih aktivnosti koje se izvode u centralnoj i područnim školama obuhvaćeno je oko 300 učenica i učenika. Produženi boravak sa obzirom na veliki broj zaposlenih roditelja nameće se kao stalni izazov jer na isti radi neadekvatnog prostora škola nije u mogućnosti odgovoriti. Škola ne posjeduje nikakav prostor izvan zgrade, nepovoljno je smještena i ne zadovoljava minimum tehničkih i prostornih uvjeta.

DRUŠTVENE DJELATNOSTI • • • Na otoku Braču srednjoškolsko obrazovanje pruža se u tri srednje škole: u srednjoj školi "Brač" u Supetru, u "Klesarskoj školi" u Pučišćima, srednjoj školi "Bol" u Bolu, Srednja škola "Brač„‐ učenici pohađaju i srednje škole u Splitu SŠ „Brač „ je ustrojena kao samostalna organizacija , rad se odvija u jednoj smjeni (jutarnjoj) što je usklađeno s smjernicama EU 2020. Od ove godine u funkciji je školske športske dvorana za čiju gradnju novčana sredstva su bila definirana su "Sporazumom o zajedničkom financiranju izgradnje školske sportske dvorane pri Srednjoj školi Brač, Supetar", koji su 2007. god. sklopile 3 ugovorne strane, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka RH, Splitsko‐dalmatinska županija i Grad Supetar. Za školsku godinu 2014. /2015. srednja škola „Brač" upisuje učenike u sljedeće obrazovne programe: opća gimnazija (četverogodišnji program‐ 51% učenika) te kuhar, automehaničar, frizer, elektroinstalater i prodavač (trogodišnji programi‐ 49% učenika).

DRUŠTVENE DJELATNOSTI • • Kroz godine škola bilježi osjetno manje upisanih učenika a razloga ima više. Osnovni je potez Ministarstva kojim se ukida bodovni prag za upise u sve srednjoškolske programe, kao i zasićenost lokalne sredine nekim strukama, te općenito smanjen broj učenika tj. djece na otoku Braču. Ukupno učenika putnika iz 13 bračkih mjesta je 65, što iznosi 57, 5 % od ukupnog broja učenika škole. 2008. /2009. godine udio učenika putnika u ukupnom broju učenika škole iznosio je 72, 5%. PREGLED KROZ GODINE GODINA UKUPNO UČENIKA BROJ ODJELA • 2008. /200 9. 2009. /201 0. 2010. /201 1. 2011. /201 2. 2012. /201 3. 2013. /201 4. 2014. /201 5. 138 146 150 147 152 131 113 10 (6 komb. ) 9 (5 komb. ) 8 (4 komb. ) Smanjivanje broja učenika upisanih u prve razrede iz godine u godinu potaknulo je na aktivnosti kojima se taj trend želi preokrenuti. Prvenstveno je to pripremanje novog četverogodišnjeg obrazovnog programa za zanimanje Agroturistički tehničar, koji bi mogao imati svijetlu perspektivu, ukoliko bi OPG‐ovi iskazali interes za zapošljavanje tog kadra.

DRUŠTVENE DJELATNOSTI • • Visoko školstvo i znanost na području samog • grada ne postoji, ali u Splitsko‐dalmatinskoj županiji obuhvaća Sveučilište u Splitu te dvije (2) visoke škole u Splitu i Dugopolju. Sveučilište u Splitu obuhvaća 12 fakulteta, tri (3) sveučilišna studijska centra i jedan (1) međusveučilišni studij. • Za područje grada Supetra bitno je istaknuto kako se broj visoko obrazovanih stanovnika u 2011. godini povećao u odnosu na 2001. godinu za 200 stanovnika te čini 16, 5% od ukupnog broja stanovnika. . Nije razvijen sustav programa obrazovanja za odrasle, iako SŠ „BRAČ” nudi obrazovanje odraslih u zanimanja konobar, kuhar i prodavač, koja se odvijaju prema prijavama kandidata. Po potrebi se provodi i obrazovanje pučanstva za zaštitu od požara. Splitsko‐dalmatinska županija ima 40 ustanova koje nude programe za obrazovanje odraslih (najvažnija komponenta cjeloživotnog obrazovanja) i vodeća je među Jadranskim županijama prema broju programa za obrazovanje odraslih (649) sa udjelom od 35% u ukupnom broju programa u Jadranskoj Hrvatskoj te sa 11% udjela u ukupnom broju programa u RH.

DRUŠTVENE DJELATNOSTI • Zdravstvena zaštita na otoku Braču organizirana je prvenstveno na primarnoj razini. Stanovništvo sve ostale usluge iz područja sekundarne, odnosno specijalističko‐konzilijarne, te tercijarne zdravstvene zaštite ostvaruje u Splitu. Jedina djelatnost iz područja sekundarne zdravstvene zaštite koja se obavlja na području grada je hemodijaliza, koja je organizirana u okviru Doma zdravlja SDŽ. U okviru Doma zdravlja naše Županije‐a na području otoka Brača djeluju ordinacije opće obiteljske medicine od čega su dvije u Supetru te dvije ordinacije dentalne medicine. U Supetru djeluju radiološka ordinacija , pedijatrijska ordinacija, ginekološka ordinacija i medicinsko‐ biokemijski laboratorij, te patronažna služba. Hitna medicinska pomoć na području otoka je u nadležnosti je Zavoda za hitnu medicinu Splitsko‐ dalmatinske županije od 2011. godine‐Ispostava Brač Zavoda za hitnu medicinu SDŽ‐a, smještena je u Supetru. Lječilište za rehabilitaciju i fizikalnu terapiju „Dujmović“ , koje djeluje u Bolu i u Supetru, te je u privatnom je vlasništvu. Dvije ljekarne u privatnom vlasništvu nalaze se u naselju Supetar. • Napomena: U Supetru se nalazi i jedina veterinarska stanica na otoku Braču. • •

DRUŠTVENE DJELATNOSTI • • Centar za socijalnu skrb Brač‐ Supetar sa sjedištem u Supetru je ustanova socijalne skrbi s javnim ovlastima, čiji je osnivač Republika Hrvatska, te je isti osnovan rješenjem Ministarstva socijalne politike i mladih za Grad i područje općina Milna, Sutivan, Postora, Pučišća, Selca, Bol i Nerežišća sa pripadajućim naseljima. Sveukupno pomoć Socijalnog programa Centra u 2014. godini, koristilo je 191 građanina dok je 2013. godine iste koristilo 203 građana. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Supetar broji 4074 stanovnika što znači kako je u 2014. godini čak 4. 68% stanovnika grada potrebovalo različite oblike pomoći Socijalnog programa. U ustanove koje pružaju pomoć, njegu i skrb ubraja se i domovi za starije i nemoćne osobe, COR MERDIANUM, koji u gradu Supetru djeluje na dvije lokacije sa ukupno 32 zaposlene osobe, te obiteljski dom MIRNA KUĆA sa 7 zaposlenih. U izvaninstitucionalne oblike socijalne skrbi u gradu ubraja se Crveni križ‐ Brač, Katolička udrugu “ Lovret” za pomoć starijim i nemoćnim osobama koja provodi program pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama po principu volonterstva i solidarnosti i udruga roditelja djece s teškoćama u razvoju "Brački pupoljci" koja je osnovana radi nedostatka mreže podrške na otoku Braču djeci s teškoćama u razvoju.

DRUŠTVENE DJELATNOSTI • • • Prema registru udruga Republike Hrvatske, od ukupno 4700 registriranih udruga na nivou Županije, na otoku Braču ih je 200 registriranih udruga ‐ čak 67 udruga odnosi na područje grada Supetra. Vodeći broj udruga je iz područja sportskih djelatnosti( 34, 26%), a kojeg prati broj udruga iz područja djelatnosti kulture (15, 00%). Organizacije civilnog društva u gradu Supetru su po pojedinim sektorima postigle prepoznatljive rezultate i potvrdile svoju značajnu društvenu ulogu. Ipak, izražena je potreba za intenziviranjem partnerstva organizacija civilnog društva, državnih tijela i privatnog sektora, a samim time i za razvojem civilnog društva i utjecajem koji organizacije civilnog društva imaju na proces pripreme, donošenja i provođenja javnih politika. Udruge za sport i rekreaciju Udruge u kulturi Udruge za razvoj civilnog društva Udruge koje djeluju po posebnim zakonima Udruge radi rješavanja socijalnih pitanja Udruge u domeni tehničke kulture Ostale udruge Zaklada 28 16 8 5 2 2 6 1

DRUŠTVENE DJELATNOSTI • • • Dobrovoljno vatrogasno društvo "Supetar" je • dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka Udruga dobrovoljnih vatrogasaca od interesa za Grad Supetar, Splitsko‐ dalmatinsku županiju i Republiku Hrvatsku u djelatnosti zaštite od požara, sa sjedištem u Supetru, financirano od jedinica lokalne • samouprave. Područje djelovanja DVD „Supetar“ je grad Supetar, uz redovito djelovanje na području čitavog otoka Brača koje se smatra jedinstvenim požarnim područjem. Vatrogasci sudjeluju u drugim intervencijama poput odmrzavanja električnih vodova, čišćenja šumskih staza i poljskih putova, pranja ulica, ispumpavanja vodosprema, ispomoć u regulaciji prometa u trajektnoj luci, osiguranje gradskih priredbi/proslavi i sl. Sudjeluju u aktivnostima žurnog prijevoza ( hitne pomoći), aktivno rade s djecom i edukaciji mladih, te humanitarnom radu. Prostor stare hotelske garaže ispod tribina NK „Jadran“ u kojem DVD „Supetar“ trenutno djeluje u potpunosti je neadekvatan za valjano obavljanje vatrogasne djelatnosti ni ne zadovoljava ni minimum zakonima propisanih vatrogasnih normi za objekte takve namjene. Analizom podataka utvrđeno je kako je ukupan broj intervencija u stalnom porastu;

RAZVOJNO UPRAVLJANJE GRAD SUPETAR -član LAG Brač, Udruge gradova RH, bratski grad Tokaja /Mađarska URED GRADONAČELNIKA GRADSKA UPRAVA Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela- koordinira rad Gradske uprave u cjelini - voditelj 1. odsjeka 1. Odsjek za opću upravu, upravu i samoupravu GRADSKO VIJEĆE 2. Odsjek za društvene djelatnosti, gospodarstv o i razvoj 3. Odsjek za komunalne poslove i upravljanje gradskom imovinom 4. Odsjek za izgradnju, prostorno uređenje i zaštitu okoliša 5. Odsjek za 6. Odsjek za 7. Odsjek za gradske komunalno proračun i prihode redarstvo financije predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom grada Supetra. Oblici mjesne samouprave - radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima: MJESNI ODBORI SUPETAR- Dolčić, Centar, Pašike MJESNI ODBOR SPLITSKA MJESNI ODBOR MIRCA MJESNI ODBOR ŠKRIP

RAZVOJNO UPRAVLJANJE • Ključno obilježje gradskog proračuna u • 2014. je značajno smanjenje tekućeg deficita u odnosu na 2013. godinu. Prihod od prodaje građevinskog zemljišta na području zone „Žedno – Drage” imao je direktan utjecaj na pozitivan financijski rezultat i značajno smanjenje ukupnog deficita. Prihodi iz stavke pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna zabilježili su rast u odnosu na prethodne godine, što se osobito odnosi na sredstva osigurana od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ( 1, 5 mil. kn)

RAZVOJNO UPRAVLJANJE • • Pad prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi u 2014. godini kao rezultat smanjenja investicijske klime, posljedično manji prihodi od kom. doprinosa i dr, . naknada, Pad prihoda od financijske imovine –otežana naplata radi gospodarske krize, smanjenje broja koncesija na pomorskom dobru i sl.

RAZVOJNO UPRAVLJANJE • • Strukturno u ukupnim rashodima i izdatcima u 2014. godini najveći je udjel rashoda odnosi se na materijalne rashode s 42, 58%, zatim financijski rashodi 32, 81%, te rashodi za zaposlene s 29, 83%. Udio rashoda za nabavku nefinancijske imovine u rashodima poslovanja iznosio je 32, 81 % ‐ grad Supetar u 2014. trošio je nešto više na investicije nego li prethodnih godina. Proračun Grada Supetra bilježi najmanji udio subvencija u ukupnim rashodima ‐ poticaje poduzetnicima i poljoprivrednicima u privatnom sektoru što svakako negativno djeluje na sam razvoj gospodarskog sektora. Prvenstveni razvojni cilju, u kontekstu, gradskog proračuna je svakako smanjenje deficita kroz naredne godine.

GRADSKA IMOVINA • • • Odsjek za komunalne poslove i upravljanje gradskom imovinom obavlja poslove upravljanja, evidentiranja, stjecanja, otuđivanja, gradnje, održavanja, davanja u najam, davanja u zakup, davanja na upravljanje i davanja na korištenje svih objekata javne, poslovne i stambene namjene u vlasništvu Grada i onih s kojima Grad raspolaže, te slijedom i poslove davanja koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti. Isti obuhvaćaju i rješavanja imovinsko‐pravnih poslova vezanih uz otkup/ prodaju zemljišta. Uveden je informatički program Registar nekretnina u vlasništvu grada ili kojima Grad raspolaže na osnovu drugih prava i obveza (Libusoft Cicom d. o. o. ). Trenutno ne postoji sustavan plan koji bi identificirao i odredio mjere za upravljanje imovinom, iste prati problematika neriješenih imovinsko‐pravnih odnosa i izraženi nedostatak financijskih sredstava za održavanja i razvoj imovine. IDENTITET GRADA Iako postoje svi elementi i sastavnice identiteta i razvojna ograničenja su: • ne postoji cjelovit pristup u promociji i prezentaciji grada • nesvjesnost o vlastitim vrijednostima, te očuvanje tradicije i promoviranje iste u prezentaciji grada • ne postoji cjelovit programa zaštite kulturno‐povijesnih vrijednosti • ne korištenje posebnosti (identiteta) u gospodarske svrhe‐ brendiranje Grada.

SWOT ANALIZA

PRIJEDLOG RAZVOJNE VIZIJE