PETAR ZRINSKI 1621 1671 Tina Kneevi i Lucija
- Slides: 12
PETAR ZRINSKI (1621. -1671. ) Tina Knežević i Lucija Bralić, 2. d Prva gimnazija, Zagreb Mentorica: Antonia Sikavica Joler prof.
Vrbovec, 6. lipnja 1621. - Wiener Neustadt 30. travnja 1671. (pogubljen s Franom Krstom Frankopanom) - posmrtni ostaci preneseni u zagrebačku katedralu hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik (“štit kršćanstva i strašilo Turaka”) praunuk Nikole Šubića Zrinskog, sigetskoga junaka i unuk Jurja (IV. ) Zrinskog, koji je dao tiskati prvu hrvatsku knjigu na kajkavskom narječju "Decretum tripartitum" u Nedelišću kraj Čakovca 1574. godine PETAR ZRINSKI
� Petrov otac preminuo u austrijskome vojnom taboru u Požunu (Bratislava) sudjelujući u Tridesetogodišnjem ratu � školovanje - zajedno sa starijim bratom Nikolom kod zagrebačkoga biskupa Petra Domitrovića - u Mađarskoj, Austriji i Italiji � pretežno živio u dvorcu obitelji Zrinskih u Čakovcu (Međimurska županija) i u Ozlju � oženio se groficom Anom Katarinom Zrinski – književnica i sestra Frana Krste Frankopana � nakon smrti starijega brata Nikole krajem 1664. godine Petar Zrinski 1665. godine imenovan hrvatskim banom � sjajan ratnik i veliki junak - kralj ga naziva "štitom kršćanstva i strašilom Turaka"
Urota Zrinsko-frankopanska zajedno s F. K. Frankopanom nastavio borbu za hrvatska prava (započeo brat Nikola) povod za nezadovoljstvo - sramotni Varšavski mir savez nazvan Zrinsko-frankopanska urota željeli umanjiti vlast hrvatsko-ugarskoga kralja Leopolda I. Habsburgovca Petar Zrinski
Bečki dvor - provodio centralizam i apsolutizam ne mareći za prava hrvatskog naroda - saznao za urotu zahvaljujući izdaji iz urotničkih redova 1670. godine Petar Zrinski i F. K. Frankopan odlaze u Beč da bi se opravdali kralju - očekuju razumijevanje za hrvatsko nezadovoljstvo Leopold I. odmah ih daje uhititi i zatočiti u Bečkome Novom Mjestu Zrinski i Frankopan - osuđeni na smrt odsijecanjem glave i desne ruke Ana Katarina Zrinski zatvorena - umire umno poremećena u samostanu u Grazu, 1673.
1907. godine "braća hrvatskog zmaja" pronašla kosti hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 1919. godine hrvatski rodoljubi prenijeli njihove ostatke i pokopali ih u zagrebačkoj katedrali Fran Krsto Frankopan i Petar Zrinski
� Oproštajno pismo utamničenog Petra Zrinskog napisano svojoj voljenoj Ani Katarini, započeto riječima "Drago moje serce", jedno je od najljepših pisama toga doba.
1660. godine preveo s mađarskoga jezika poznati spjev svoga brata Nikole Zrinskog Čakovečkog "Sirena Jadranskoga mora" (Adrianskoga mora sirena) - izdano u Mlecima
‘ZRINIJADA’ 1. Brne Karnarutić “Vazetje Sigeta grada” � prvi hrvatski povijesni ep u 4 pjevanja sa suvremenom temom � kronika Sigetske bitke - komornik Nikole Zrinskog Ferenc Črnko
2. Petar Zrinski “Opsida sigetska” - prevodi bratov ep napisan na mađarskom jeziku - iako ga je pisao Hrvat, ep se smatra jednim od najvećih dostignuća mađarske barokne književnosti � kroz usta glavnih junaka autor ističe svoje hrvatstvo - lik Nikole Šubića–Zrinskoga, branitelja Sigeta 1566. - njegove vitezove naziva «obrambo hrvacka» - ideja o hrvatskoj državi kao antemurale christianitatis
3. Pavao Ritter Vitezović “Oddiljenje sigetcko” - jedinstveno djelo - nastalo kao reakcija na pogubljenje Petra Zrinskoga i F. K. Frankopana u Bečkome Novom Mjestu 1671. god.
Ozaljski književni krug � kajkavsko narječje sa štokavsko-ikavskim elementima 1. ) Petar Zrinski: Adrijanskoga mora sirena 2. ) Ana Katarina Zrinska: Putni tovaruš 3. ) Fran Krsto Frankopan: Gartlic za čas kratiti 4. ) Ivan Belostenec: Gazophylacium - dvojezični rječnik