Panini poremeaj Priroda i naini procjene Priroda i

  • Slides: 9
Download presentation
Panični poremećaj Priroda i načini procjene

Panični poremećaj Priroda i načini procjene

Priroda i razumijevanje paničnog poremećaja (i agorafobije) Kognitivno bihevioralni model ▪ Temeljen na adaptivnoj

Priroda i razumijevanje paničnog poremećaja (i agorafobije) Kognitivno bihevioralni model ▪ Temeljen na adaptivnoj prirodi strahova u primitivnim okruženjima (izbjegavanje otvorenih polja, visina, strahovi od stupice i sl) koji su se zadržali zbog njihove potencijalne adaptivne vrijednosti ▪ Reakcija bijeg-borba koja se doživljava tijekom panike više nije adaptivna jer se panični napadi događaju u odsutnosti prave opasnosti ▪ Podrazumijeva se da pojedinci prvo moraju doživjeti iskustvo panike ili visoku anksioznost zbog: biološke ranjivosti, stresa ili tjelesnih uzroka ▪ Osjeti fiziološkog uzbuđenja vode do pogrešnih katastrofičnih interpretacija i do pretjerane budnosti a ponekad se mogu pogrešno protumačiti da će se katastrofične posljedice zasigurno dogoditi

Bihevioralni činitelji ▪ Panika postaje povezana sa strahom putem procesa klasičnog kondicioniranja a on

Bihevioralni činitelji ▪ Panika postaje povezana sa strahom putem procesa klasičnog kondicioniranja a on se održava time što se anksioznost smanjuje (izbjegavanjem situacije ili koristeći sigurnosnih ponašanja) ▪ Olakšanje od anksioznosti je negativno potkrepljujuće (putem operantnog kondicioniranja) za osobu i dovodi do jačeg izbjegavanja situacije u budućnosti

Kognitivni činitelji ▪ Krive kognitivne procjene vode do izbjegavanja situacije za koje se pojedinci

Kognitivni činitelji ▪ Krive kognitivne procjene vode do izbjegavanja situacije za koje se pojedinci boje da će u njima imati panični napad, posljedično – pogrešne procjene se nikad ne odbacuju i time se panični simptomi održavaju ▪ Clarkov model: panični napadi se događaju kada pojedinci tjelesne senzacije percipiraju kao opasne i intrepretiraju to kao da im se približava kobni usud ▪ „katastrofične pogrešne interpretacije” mogu se pojaviti zbog straha, emocija ili drugih podražaja koji dovode do osjećaja sličnih paničnom napadu ▪ Zlokobni krug- podražaji se pogrešno protumače da je panični napad neizbježan anksiozan strah potiče zastrašujuće simptome bijeg ili borba reakcije tjelesne senzacije se krivo protumače i pojedinac doživljava povećanje straha do potpunog paničnog napada PODRAŽAJI PANIČAN NAPAD BIJEG ILI BORBA

Biološki i okolinski činitelji ▪ Barlowov model: biološki, okolinski i psihološki činitelji stvaraju ranjivost

Biološki i okolinski činitelji ▪ Barlowov model: biološki, okolinski i psihološki činitelji stvaraju ranjivost na panični poremećaj ▪ Pojedinci s paničnim poremećajem imaju generaliziranu biološku ranjivost koje mogu aktivirati rana psihološka iskustva povezana s nemogučnošću kontrole i nepredvidljivošću što dovodi do percepcije smanjene kontrole nad okolinom ▪ Okidač ili lažni alarm je stres kod biološki ranjivih pojedinaca i može ga pojačai negativan afekt ▪ Urođena predispozicija tih pojedinaca da budu zaokupljeni tjelesnim pojačava se kada sve više pažnje usmjeravaju na sebe i posljedično postaju osjetljiviji na lažne alarme

Preporuke za procjenu i tretman Sastojci tretmana uključuju: ▪ Upoznavanje/edukaciju pacijenta ▪ Konstrukciju hijerarhije

Preporuke za procjenu i tretman Sastojci tretmana uključuju: ▪ Upoznavanje/edukaciju pacijenta ▪ Konstrukciju hijerarhije straha ▪ Ponovno uvježbavanje disanja ▪ Trening relaksacije ▪ Identificiranje i promjenu negativnih automatskih misli ▪ Bihevioralne intervencije- izlaganje izbjegavajućim simptomima ili situacijama ▪ Suočavanje sa svakodnevnim stresom

Procjena ▪ Na temelju opisanog modela važno je uspostaviti dijagnozu paničnog poremećaja; razlikovati ga

Procjena ▪ Na temelju opisanog modela važno je uspostaviti dijagnozu paničnog poremećaja; razlikovati ga od drugih anksioznih poremećaja i od upotrebe alkohola i psihoaktivnih tvari Testovi i kliničko intervjuiranje ▪ Intervju za anksiozne poremećaje za DSM-IV /strukturirani klinički intervju za DSM-IV-TR (polustrukturirani za procjenu paničnog poremećaja i agorafobije) ▪ Upitnici samoprocjene- BAI, Subskala agorafobije iz Upitnika straha ▪ Upitnik mobilnosti za agorafobiju prirode simptoma ▪ Skala težine paničnog poremećaja bolesti za procjenu prave i težine

Dodatno: ▪ Obrasci u kojima se bilježe pacijentovi rezultati na raznim instrumentima procjene, aspekti

Dodatno: ▪ Obrasci u kojima se bilježe pacijentovi rezultati na raznim instrumentima procjene, aspekti pacijentove povijesti, napretka u tretmanu i sl. ▪ Obrazac za detaljnu evaluaciju pacijentovih simptoma kroz intervju ▪ Terapeut bilježi broj napada panike, procjenjuje situacije u kojima pojedinac ima napadaje panike i ispituje subjektivna iskustva pri svakom - sve kako bi se razumjelo zašto su se napadaji dogodili ▪ Pacijenti moraju opažati vlastite tjelesne simptome, težinu svoje anksioznosti i druge faktore te o tome voditi bilješke

HVALA

HVALA