PALIJATIVNA SKRB ETIKA U SESTRINSTVU Damjan Abou Aldan

PALIJATIVNA SKRB ETIKA U SESTRINSTVU – Damjan Abou Aldan

Palijativna skrb Načela palijativne skrbi SADRŽAJ Dostojanstveno umiranje Zadaće medicinske sestre na kraju života Zadaće medicinske sestre u podršci žalovanju

Definirati palijativnu skrb ISHODI UČENJA Navesti načela palijativne skrbi Navesti intervencije medicinske sestre u palijativnoj Objasniti pojam dostojanstvena smrt Opisati zadaće medicinske sestre u procesu žalovanja

Zadatci • Pročitajte tekst u udžbeniku na str. 68 i 71 • Proučite priloženu prezentaciju • Napravite bilješke prema prezentaciji u bilježnici • Riješite priložene zadatke • Pripremite bilješke o svojim stajalištima za raspravu tijekom vježbi

• Pogledajte sliku Gustava Klimta – Tri doba žene • Što za vas simbolizira slika? • Koji su likovi prikazani? • Jesu li oni blizu ili su udaljeni? • Što predstavlja njihov razmak? • Kako slikar prikazuje starenje i smrt?

Palijativna skrb • Palijativna skrb je skrb za pacijente čija bolest ne reagira na postupke liječenja • Cilj palijativne skrbi je povećati kvalitetu života i umanjiti simptome • Zadaća palijativne skrbi nije niti produžiti niti skratiti život, već osigurati kvalitetu života • Usmjerena je na bolesnika, obitelj i zajednicu

Načela palijativne skrbi (SZO) 1. Palijativna skrbi potvrđuje život i smatra umiranje normalnim procesom 2. Niti usporava, niti ubrzava smrt 3. Ublažuje bol i druge nelagodne simptome 4. Uključuje psihološko i duhovno gledište palijativne njege 5. Pruža sustav potpore pomažući pacijentima da žive aktivno 6. Pruža sustav potpore pomažući obitelji tijekom pacijentove bolesti i tijekom žalovanja

Intervencije medicinske sestre: • tretirati NEUGODNE SIMPTOME (farmakološkim i nefarmakološkim metodama) • KOMUNIKACIJA (aktivno slušanje, biti uz pacijenta) • PODRŠKA OBITELJI (osigurati privatnost obitelji i pacijentima, biti im podrška) • osigurati UGODAN PROSTOR • pružati DUHOVNU PODRŠKU

„Od medicine se danas očekuje ozdravljenje i kada do toga ne dođe optužuju se liječnik i bolnica. Smrt se doživljava kao neuspjeh, a ne kao prirodni događaj. Neizlječivi postaju nepoželjni, jer kvare statistike. Brojne studije diljem svijeta pokazale su u različitim zemljama da su umirući u modernom zdravstvenom sustavu zanemarena skupina. ” Anica Jušić

ZADATAK: pročitajte u udžbeniku (str. 70) koje su tri glavne skupine intervencija medicinskih sestara. Opišite… • Na koji način se sve mogu ublažiti simptomi palijativnog bolesnika? • Kako se može očuvati psihičko i duhovno dostojanstvo? • Kako se može očuvati socijalno dostojanstvo?

Dostojanstveno umiranje • Dostojanstveno umiranje ljudsko je pravo • Smrt je sastavni dio života i na nju ne bi trebalo gledati kao na neuspjeh medicine • Prirodna smrt se smatra u starijoj životnoj dobi koju osoba može svjesno prihvatiti i za koju se pripremi

• Odnos prema smrti je oduvijek bio označen s jedne strahom, a s druge strane značajnim poštovanjem (već na ostatcima krapinskom pračovjeka nalazimo obredne oznake nakon smrti) • Strah od smrti, ganeralno, polazi od razmišljanja da je život nešto dobro, a smrt nešto loše Promisli o sljedećoj tvrdnji – Ljudski život, pa i onaj najgori, opet je bolji od smrti! Argumentiraj svoja razmišljanja

• Većina umirućih pacijenata kaže da se više boje izolacije i samoće na kraju života negoli boli • Prisutnost drugog čovjeka najjača je intervencija u skrbi za drugog čovjeka • Umiruće osobe kojima se omogući spoznaja da su voljene i da njihova ostavština ostaje, mirnije prihvaćaju smrt • Pred osobom na kraju života treba zadržati osjećaj mira

Pacijentu se uvijek može dati nada… • da će bol biti umanjena a ostali neugodni simptomi uklonjeni • da će razriješiti problematične odnose sa svojim bližnjima • da će imati dostojanstvenu smrt. Jedna od značajnih intervencija u skrbi za umiruće je TERAPIJSKI DODIR – obratite pažnju na pozadinu: koja je specifičnost ove slike? Drži li medicinska sestra ruke ispod ruku pacijenta ili ispod? Što mislite, zašto je to važno? (pacijentu uvijek treba omogućiti kontrolu dodira)

Žalovanje • Elisabeth Kübler Ross bila je američka psihijatrica poznata po razgovorima sa umirućima. Njen model suočavanja sa smrću i žalovanja jedan je od nepoznatijih. U suočavanju sa smrti osoba prolazi 5 faza: 1 Negiranje 2 Ljutnja 3 Cjenkanje 4 Depresija 4 Prihvaćanje • Iako je ovo najpoznatiji model I sama je autorica rekla kako ga ne treba prihvatiti linearno – odnosno, ne znači da jedna faza slijedi za drugom – one se mogu ispreplitati, jedna biti istaknutija od druge i sl.

• Suvremeni pristupi žalovanju pristupaju naglašavanjem suosjećanja i podrške a ne umanjenjem simptoma „Žalovanju ne treba prilaziti kao problemu koji treba razriješiti. Žalovanje je iskustvo koje treba suosjećanje i podršku, a ne rješenja“ Megan Devine – OK je da nisi OK Lani Leary, psihoterapeutkinja koja navodi dva glava postulata u suočavanju sa smrti i tijekom žalovanja: • nitko ne treba umrijeti sam • nitko ne treba žalovati sam

Razmisli i zapiši… „Smrt mijenja odnos među ljudima – ali ga ne mora prekinuti“ Lani Leary – Nitko ne treba umrijeti sam U suočavanju sa smrću i tijekom žalovanja osobe teško prihvaćaju prekid odnosa sa svojim bližnjima. Što za tebe znači prikazani citat? Kako možemo ostati povezani sa onima kojih više nema? Što medicinska sestra može učiniti da pomogne umirućoj osobi i ožalošćenim bližnjima u suočavanju a na tragu navedenog citata?

Pitanja za ponavljanje • Što je palijativna skrb? • Koja su načela palijativne skrbi? • Koje intervencije medicinska sestra pruža umirućem bolesniku? • Što znači da suočavanje sa smrću i žalovanje nisu linearni procesi? • Kako medicinska sestra može pomoći ožalošćenim osobama?