Ovlasti Europske unije u meunarodnim odnosima TAMARA APETA

Ovlasti Europske unije u međunarodnim odnosima TAMARA ĆAPETA 2011.

Pravna osobnost EU �Čl. 47 UEU kaže: “Unija ima pravnu osobnost” �Pravnu osobnost od Lisabona ima EU �Do Lisabona, pravnu osobnost imala EZ �Pravna osobnost podrazumijeva i pravni subjektivitet u međunarodnim odnosima

Načelo dodijeljenih ovlasti �EU je ovlaštena uređivati samo odnose za koje su je ovlastile države članice �Primjenjivo i na međunarodne odnose �Da bi EU mogla sklopiti međunarodni sporazum Ugovor mora sadržavati pravni temelj koji EU na to ovlašćuje �Ako nema pravnog temelja, sklopljeni sporazum je nevaljan i EU ga mora otkazati prema pravilima međunarodnog prava (C-317 i 318/04 EP v Council – PNR)

Dodijeljene ovlasti u međunarodnim odnosima �U koje međunarodne odnose EU može ulaziti? One za koje postoji izričita vanjska ovlast u Ugovoru – izričite ovlasti One za koje ne postoji izričita ovlast na vanjskom planu, ali postoji ovlast EU da odnose uređuje interno, pa je implicitno moguće zaključiti da postoji i vanjska ovlast – implicitne ovlasti �Ovlasti EU u međunarodnim odnosima uglavnom su rezultat sudske prakse

Izričite vanjske ovlasti � Nema općeg pravnog temelja koji ovlašćuje EU da ulazi u međunarodne odnose � Pristup je sektorski – vanjski aspekt na različite načine spomenut u kontekstu nekih politika EU � Lisabonski ugovor povećao broj takvih ovlasti: Zajednička trgovinska politika i zajednička carinska tarifa, poljoprivreda, kretanje kapitala i plaćanja, transport, monetarna politika, obrazovanje i usavršavanje, kultura, javno zdravstvo, trans-europske mreže, istraživanje i tehnološki razvoj, suradnja u području zaštite okoliša, razvojna suradnja, humanitarna pomoć, ekonomska i financijska suradnja s trećim državama, odnosi s međunarodnim organizacijama, sporazumi o pridruživanju

Implicitne vanjske ovlasti �Razvijale se uglavnom kroz sudsku praksu �Početak: predmet ERTA (1971. ) � 2 odvojena pitanja: Ima li EU vanjsku ovlast Je li ona isključiva ili podijeljena?

Ima li EU implicitnu vanjsku ovlast ? �Predmet ERTA: Nastanak vanjske ovlasti povezan s usvajanjem internih mjera �Kasnija praksa: - EU ima vanjsku ovlast uvijek kad postoji interna ovlast i potreba da EU djeluje na vanjskom planu, bez obzira jesu li usvojene interne mjere

Isključiva ili podijeljena implicitna ovlast? �ERTA – kad postoje interne mjere implementacije, nastaje ekskluzivna vanjska ovlast �Kasnija praksa – dodatni uvjeti uz postojanje internih mjera �Sudska praksa od polovice 1990 -ih: presumpcija da se radi o podijeljenoj ovlasti

Isključiva ovlast po Lisabonskom ugovoru �Članak 3/2 UFEU: “Unija također ima isključivu ovlast za sklapanje međunarodnog ugovora kad je njegovo sklapanje predviđeno zakonodavnim aktom Unije ili je nužno da omogući Uniji izvršavanje njenih unutarnjih ovlasti, ili u onoj mjeri u kojoj njegovo sklapanje može narušiti zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg. ”

Posljedice isključive ovlasti EU �Ako EU u nekom pitanju ima isključivu ovlast, države članice gube ovlast sklopiti međunarodni ugovor o tom pitanju �Sporazum tada može sklopiti samo EU �Kad ovlast na vanjskom planu nije isključiva, ona je podijeljena, što znači da EU može sklopiti sporazum, ali ga mogu sklopiti i države članice

Politička važnost podijeljenih ovlasti �Opravdanje za sklapanje mješovitih sporazuma �Mješoviti sporazumi: oni u kojima se kao stranke na istoj strani pojavljuju i EU i države članice �Primjer: naš SSP �Da bi takvi sporazumi stupili na snagu, potrebno je da ih ratificira i EU i svaka država članica �Državama važno zbog: međunarodne vidljivosti i zbog kontrole obveza preuzetih međunarodno

Mješoviti sporazumi �EU mora sklopiti sporazum zajedno s državama članicama ako sporazum pokriva i područje u kojem EU nema ovlasti �EU može sklopiti sporazum zajedno s državama članicama ako je ovlaštena u svim pitanjima koja sporazum pokriva, ali je njena ovlast podijeljena s državama članicama �Ovakav sporazum, EU može sklopiti i bez država članica

Postupak sklapanja međunarodnih sporazuma �Članak 218 UFEU �Sudionici: Komisija ili Visoka predstavnica – iniciraju i pregovaraju Vijeće – daje pregovarački mandat, potpisuje i sklapa (jednoglasno ili kvalificiranom većinom) Europski parlament – daje pristanak ili ga se konzultira