Ostale BKT tehnike Zlatko Baji Dodatne tehnike u
Ostale BKT tehnike Zlatko Bajić
Dodatne tehnike u BKT-u � Problem solving tehnike (rješavanje problema i donošenje odluke) � Bihevioralni eksperiment � Opažanje (samomotrenje) i planiranje aktivnosti � Distrakcija i refokusiranje � Relaksacija � Kartice za suočavanje � Postupno izlaganje � Igranje uloga � “Pita” tehnika � Funkcionalne usporedbe i zabilješke pozitivnih izjava o sebi
Distrakcije i preusmjeravanje pažnje �Kad klijent ne može odmah vrednovati svoje AM i mijenjati mišljenje koriste se: ◦ Distrakcija ◦ Preusmjeravanje pažnje (refokusiranje) ◦ Kartice za suočavanje
Refokusiranje �Situacije u kojima je potrebna koncentracija (završavanje zadataka, razgovor, vožnja) �Preusmjeravanje pažnje na trenutni zadatak (cesta ispred sebe, ono što sugovornik govori, izvješće koje piše) �Kako je klijent prije preusmjeravao svoju pažnju? Vjeruje li da će to moći raditi ubuduće?
Distrakcija �Kad je klijent preplavljen osjećajima i ne radi ništa u tom trenutku �Što je klijentu u prošlosti pomagalo da “otjera misli”? ◦ prošetati ili trčati, nazvati prijatelja, očistiti kuću, otići u dućan, otići susjedi, čitati novine, gledati TV, … Na što treba pripaziti: �Pretjerano usmjeravanje na distrakciju i refokusiranje – izbjegavanje (nema kog. restrukturiranja)
Kartice za suočavanje �Kartice veličine (obično) 3 x 5 cm koje klijent drži u blizini (u ladici, džepu, na ogledalu, hladnjaku, u autu) i čita ih po dogovoru (npr. 3 x tjedno) �Terapeut i klijent ih zajedno sastave �Postoji više oblika (s obzirom na sadržaj) 1. Automatska misao – adaptivni sadržaj 2. Strategije suočavanja 3. Upute za aktiviranje klijenta
1. Automatska misao – adaptivni odgovor �Kad klijent ne može sam vrednovati uznemirujuće misli, a distrakcija nije poželjna situacija: čitanje knjige iz ekonomije Stranica 1 – automatska misao Ne mogu to napraviti Stranica 2 – adaptivni odgovor Mogu osjećati kako to ne mogu napraviti, ali to ne mora biti istina. Dosta puta u prošlosti mislila sam kako ne mogu pročitati i razumjeti ovaj tekst, ali ako krenem, otvorim knjigu i počnem čitati razumijem barem ponešto. Moglo bi biti poteškoća, ali vjerojatno nije točno kako to neću moći uopće napraviti. Najgore što bi se moglo dogoditi je da ću početi čitati i da to neću razumjeti, ali tada mogu nekoga o tome pitati ili umjesto toga napraviti nešto drugo. To je bolje nego ništa ne pokušati. Negativno mišljenje samo smanjuje moju motivaciju. Trebam krenuti dalje i provjeriti ideju “Ne mogu to napraviti”.
2. Strategije suočavanja � Nabrajanje tehnika koje će klijent pokušati izvesti u teškoj situaciji � Prvo se pita klijenta za prijedloge, zatim se sugerira. � Klijent zapisuje ideje za koje misli da bi mogle pomoći. Strategije kad sam anksiozan 1. Raditi ZDM. 2. Čitati karticu za suočavanje. 3. Nazvati prijatelja. 4. Otići u šetnju ili na trčanje.
3. Upute za aktiviranje pacijenata � Koristi se kad klijent nije motiviran Kad želim od profesora tražiti pomoć 1. Podsjetiti se da to nije ništa strašno. Najgore što se može dogoditi je da bude grub. 2. Zapamtiti kako je ovo eksperiment. Čak i ako ovaj put ne uspije, to je za mene dobra vježba. 3. Ako je grub, to vjerojatno sa mnom nema veze. Mogao ga je netko drugi naljutiti. 4. Što onda ako mi i ne želi pomoći? To je njegov neuspjeh kao profesora, a ne moj kao studenta. To znači kako svoj posao ne radi kako treba. 5. Trebam otići pokucati na njegova vrata. Zapamti, u najgorem slučaju, to je dobra vježba. � Može pomoći: ◦ ◦ Motiviranje klijenta za čitanje kartice Ispitivanje prednosti i nedostataka čitanja Određivanje kad treba čitati Odgovaranje na ometajuće AM
Igranje uloga �Može se primjenjivati u različite svrhe: ◦ otkrivanje automatskih misli ◦ razvijanje racionalnog odgovora ◦ mijenjanje posredujućih i bazičnih vjerovanja ◦ učenje i uvježbavanje socijalnih vještina �Terapeut uvijek prvo igra ulogu klijenta, a zatim mijenjaju uloge!
Igranje uloga kod uvježbavanja socijalnih vještina � Prvo procijeniti postojeću � Mnogi klijenti znaju što bi razinu vještina kod klijenta trebali reći, ali teško primjenjuju to zbog disfunkcionalnih pretpostavki ◦ Ako izrazim svoje mišljenje, prekinut će me”; “Ako se zalažem za sebe, druga osoba će se naljutiti” Kako procijeniti razinu soc. vještina? � Može se tražiti izricanje pozitivne posljedice: ◦ “Da ste sa sigurnošću znali kako će asistent s vama rado razgovarati, što biste rekli? ” � Koriste li klijenti socijalne vještine u drugom kontekstu? ◦ Npr. klijent je asertivan na poslu, ali ne i s prijateljima � Ako nema deficita soc. vještina, tehnika se ne treba koristiti! (može se koristiti igranje uloga u druge svrhe)
Pita tehnika �Prikaz klijentovih ideja u grafičkom obliku �Može se koristiti na mnogo načina, npr: ◦ određivanje ciljeva ◦ određivanje odgovornosti za posljedice
Određivanje ciljeva �Grafički opis stvarne i idealne potrošnje vremena u različitim životnim područjima (posao, zabava, prijatelji itd. ) �Kad klijent ima teškoća u: ◦ određivanju svojih problema ◦ određivanju onog što želi promijeniti u životu ◦ kad ne vidi koliko je neuravnotežen njegov život �Na kraju – specifični ciljevi za približavanje sadašnje potrošnje vremena idealnoj
Stvarna i idealna potrošnja vremena
Određivanje odgovornosti za posljedice �Doprinos različitih čimbenika koji su mogli uzrokovati trenutne teškoće �Primjer: klijent vjeruje da je dobio 3 na ispitu jer je neadekvatan 1. Ispitivanje stupnja uvjerenja u vjerovanje (blizu 100%) 2. Zajedničko istraživanje drugih uzroka loše ocjene 3. Klijent ispunjava pita dijagram (disfunkcionalno vjerovanje se procjenjuje posljednje)
Uzroci loše ocjene na ispitu 1. profesor 7. nije dobro neadekvatno objasnio st 6. depresija i anksioznost smanjuju koncentraciju 2. test je bio težak 5. neka 3. loša područja nisu obuhvaćena sreća predavanjima 4. posuđene bilješke s predavanja
Funkcionalne usporedbe i pozitivne izjave o sebi � Kod osoba s psihičkim teškoćama često: ◦ Negativno filtriranje informacija ◦ Uspoređivanje sa stanjem prije nastanka poremećaja ili s drugima � Pomaže �U održavanju ili pogoršanju teškoća! ovakvim slučajevima može se koristiti: ◦ Mijenjanje samousporedbe ◦ Pozitivne izjave o sebi
Mijenjanje samousporedbe � Terapeut pomaže klijentu da shvati da su njegove usporedbe disfunkcionalne i podučava ga u stvaranju funkcionalnijih usporedbi (npr. sa sobom u najgorem izdanju) � Usporedbe s onim što bi klijent trebao biti (“Trebao bih vrlo lako pročitati ovo poglavlje”) ili sa sobom prije poremećaja (“To mi je nekad bilo tako lako”) ◦ Usmjeravanje pažnje na napredak u odnosu na svoje najgore razdoblje � Klijent može smatrati da mu je upravo sada najgore razdoblje ◦ Motiviranje: “Čini mi se kako se osjećate prilično loše kad se uspoređujete s drugim ljudima ili onim kakvi ste nekad bili. Mislim da bi bilo od pomoći kada biste tada podsjetili sebe kako imate listu ciljeva i da smo zajedno stvorili plan kako napraviti neke promjene. Ako podsjetite sebe da smo ja i vi tim koji radi na tome da postanete ono što ste bili, što se može dogoditi s vašim raspoloženjem? ”
Pozitivne izjave o sebi �Dnevne liste pozitivnih stvari koje klijent radi ili pojedinosti koje zaslužuju pohvalu LISTA ZA POHVALU 1. Pokušala pratiti predavanje iz statistike. 2. Završila tipkanje seminara i predala ga. 3. Razgovarala s Marijom za vrijeme ručka. 4. Nazvala Ivana kako bih provjerila zadatak iz kemije. 5. Skuhala večeru umjesto odlaska na spavanje. 6. Pročitala 5. poglavlje knjige iz ekonomije.
- Slides: 19