Osobine linosti uenika strategije samoregulacije uenja obrazovna razina

Osobine ličnosti učenika, strategije samoregulacije učenja, obrazovna razina i rod kao prediktori akademskog uspjeha doc. dr. sc. Anela Nikčević-Milković Odjel za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci 24. DRZB 12. 4. 2019.

UVOD Cijeli niz istraživanja potvrđuje povezanost između osobina ličnosti, samoregulacije učenja i GPA - ove povezanosti nisu jednostavne. Osobine ličnosti važni su prediktori objašnjenja samoregulacije učenja, a i jedni i drugi važni su prediktori objašnjenja objektivnog (GPA) i subjektivnog akademskog postignuća. Petofaktorski model ličnosti Coste i Mc. Crae (1985; 1992) - pet osnovnih faktora ljudske ličnosti: neuroticizam (N), ekstraverzija (E), otvorenost (O), ugodnost (U) i savjesnost (S). Tijekom razvoja, naročito adolescencije ličnost se može promijeniti. Prvotno zasebne dimenzije spajaju se u opsežnije, integriranije dimenzije ličnosti odrasle osobe. Tatalović Vorkapić (2014) navodi da je veliki petofaktorski model ličnosti najviše empirijski potvrđen i najviše se koristi u okviru istraživanja osobnosti širom svijeta. Ujedno predstavlja i jednu od najznačajnijih teorija osobnosti u 20. stoljeću (Mlačić, 2002). 24. DRZB 12. 4. 2019.

UVOD Strategije učenja - operacije koje učenik koristi da si olakša stjecanje, pohranu ili dosjećanje informacija. Osnovne komponente kognitivne samoregulacije učenja koja je uz metakognitivnu komponentu empirijski i najistraživanija. Lončarićev model samoregulacije učenja - strategije učenja dijele se na: 1) strategije dubokog procesiranja informacija (MKK, DKP) 2) strategije površinskog procesiranja informacija (PKP), 3) strategije samootežavanja ili samohendikepiranja (Lončarić, 2008; 2010). 24. DRZB 12. 4. 2019.

Učenici boljeg školskog uspjeha skloniji su dubokom procesiranju informacija i adaptivnijim strategijama učenja (Rijavec, Raboteg-Šarić i Franc, 1999). Lončarić (2008): spolne i dobne razlike u samoregulaciji učenja – djevojčice ♀ uglavnom proaktivan obrazac samoregulacije učenja dječaci ♂ usmjereniji na obrambeni obrazac samoregulacije učenja Mlađi učenici OŠ dobi imaju veći potencijal za proaktivnu samoregulaciju učenja u usporedbi sa starijim. Stariji učenici - obrambeni obrazac samoregulacije. - Promjene sustava vrijednosti i opadanje interesa za školske aktivnosti tijekom puberteta i rane adolescencije. 24. DRZB 12. 4. 2019.

Strategije suočavanja sa školskim neuspjehom - strategije suočavanja sa stresom unutar školske domene. Prema Lončariću (2014): SSŠN 1 – Suočavanje usmjereno na problem SSŠN 2 – Zaštita emocija udaljavanjem SSŠN 3 – Zaštita ega udaljavanjem Strategije traženja socijalne podrške pojedinci koriste u nekim stresnim situacijama. Mreže socijalne podrške - kao zaštitni čimbenik u procesu suočavanja ili mogu izravno poboljšati dobrobit pojedinca (Greenglass, 1993). U situaciji suočavanja sa školskim neuspjehom učenici OŠ skloniji su traženju pomoći od roditelja, rjeđe od roditelja skrivaju lošu ocjenu u odnosu na srednjoškolce (Rijavec i Brdar, 1997). Socijalna podrška od strane vršnjaka postaje sve bitnija i kontinuirano raste s dobi (Seiffge-Krenke, 1993). Od nastavnika najčešće traže instrumentalnu podršku, ali rijeđe u odnosu na vršnjake od kojih traže i instrumentalnu i emocionalnu podršku (a u ranijoj dobi isto tako od roditelja). 24. DRZB 12. 4. 2019.

Mnoga istraživanja potvrdila da učenici koji rabe navedene adaptivne komponente samoreguliranog učenja imaju bolji GPA (izražen ocjenama) (Rijavec, Raboteg-Šarić i Franc, 1999; Nikčević-Milković i Perković, 2000; Tomljenović i Nikčević-Milković, 2005). Jako je malo istraživanja zadovoljstva školom, kao i istraživanja povezanosti GPA, zadovoljstva školom i samoregulacije (i/ili strategija) učenja. Istraživanje Verkuytena i Thijsa (2002) pokazuje da je zadovoljstvo školom povezano s GPA i osjećajem samoefikasnosti kod učenika. Učenice su zadovoljne školom - djevojčice/djevojke više okrenute odnosima s drugim ljudima, a škola im nudi upravo više mogućnosti razvijanja bliskih veza s drugima. 24. DRZB 12. 4. 2019.

CILJ ISTRAŽIVANJA 1) Ispitati povezanost između osobina ličnosti, samoregulacije učenja, obrazovne razine, roda i akad. postignuća jer ranija istraživanja pokazuju da ove povezanosti nisu jednostavne (unapređenje teorijskih modela, ali i mogućnost implikacija nalaza u školsku praksu). 2) Predviđanje kako osobine ličnosti, različite komponente samoregulacije učenja, obrazovna razina i rod objašnjavaju objektivan (GPA) i subjektivan akademski uspjeh. (Sagledavanje čimbenika odgojno-obrazovnog procesa iz kognitivnog i ne kognitivnog aspekta; U posljednjoj dekadi značajan porast istraživanja vezanih uz analizu različitih ne-kognitivnih komponenata odgoja i obrazovanja). 24. DRZB 12. 4. 2019.

METODE ISTRAŽIVANJA Sudionici: 457 učenika iz 4 osnovne škole i 3 srednje škole u Republici Hrvatskoj. Prigodnim uzorkom su bili obuhvaćeni 151 učenik šestih razreda (33 %), 87 učenika osmih razreda (19 %) osnovne škole i 217 učenika drugih razreda srednje škole (48 %), od toga je 243 djevojčice/djevojke (53 % ). Instrumenti: Big Five Inventory (BFI) (Benet-Martinez i John, 1998) Validacija u Hrvatskoj potvrdila originalnu strukturu (Kardum, Gračanin i Hudek Knežević, 2006) - 44 čestice, namijenjen je efikasnom i brzom mjerenju dimenzija petofaktorskog modela. Odgovori – skala Likertovog tipa od 5 stupnjeva. Pouzdanost unutarnje konzistencije 0, 60 do 0, 79 (Krapić, Kardum i Kristofić, 2008). Spolne razlike – na dimenziji neuroticizma (♀ - viši rezultati). 24. DRZB 12. 4. 2019.

INSTRUMENTI Skala strategija učenja (SSU) (Lončarić, 2014) - predstavlja komponentu samoreguliranog učenja koja se odnosi na (meta)kognitivne strategije. Mjeri strategije učenja kroz 8 subskala grupiranih u 3 komponente: 1) Ciklus (meta)kognitivne kontrole učenja (Ponavljanje i uvježbavanje; Kontrola tijeka i ishoda učenja) 2) Duboko kognitivno procesiranje (Elaboracija; Organizacija; Primjena; Kritičko mišljenje) 3) Površinsko kognitivno procesiranje (Usmjerenost na minimalne zahtjeve; Memoriranje) - odgovori - skala Likertovog tipa od 5 stupnjeva; Pouzdanost unutarnje konzistencije 0, 79 do 0, 90. Ø Skala suočavanja sa školskim neuspjehom (SUN) (Lončarić, 2014) - samoprocjena nastojanja učenika da se suoče sa šk. neuspjehom i strategije samoregulacije u procesu učenja koje se aktiviraju nakon doživljenog neuspjeha. - 8 subskala grupiranih u 3 komponente suočavanja: 1) Suočavanje usmjereno na problem (Aktivno rješavanje problema; Razmišljanje o problemu); 2) Zaštita emocija udaljavanjem (Izbjegavanje; Maštanje; Skretanje pažnje); 3) Zaštita ega udaljavanjem (Odustajanje i reinterpretacija; Ignoriranje problema; Ismijavanje problema) - odgovori - skala Likertovog tipa od 5 stupnjeva 24. DRZB 12. 4. 2019.

Ø Skala traženja socijalne podrške (TSP) (Lončarić, 2014) - mjera usmjerenosti učenika na socijalnu podršku u situacijama školskog neuspjeha - 18 čestica grupiranih u 4 subskale: 1) Traženje emoc. i instrumentalne podrške od prijatelja; 2) Traženje emoc. i instrumentalne podrške od roditelja; 3) Traženje emoc. podrške od nastavnika; 4) Traženje instrumentalne podrške od nastavnika. - odgovori - skala Likertovog tipa od 5 stupnjeva Ø Opći podatci: razred, rod, opći školski uspjeh + ocjene iz Matematike i Hrvatskog j. , Zadovoljstvo školom – 1 čestica: 1 - uopće nisam zadovoljan/na do 7 – u potpunosti sam zadovoljan/na školom. Ø Postupak: Uz dopuštenje odgovornih institucija i pasivne dozvole roditelja za sudjelovanje njihove djece u istraživanju, a nakon informiranja o cilju i svrsi istraživanja, učenici su upitnike popunjavali u okviru redovne nastave (oko 55 min. ) dobrohotno i anonimno (pod šifrom). Istraživanje je rađeno u skladu s Etičkim kodeksom istraživanja na djeci (Ajduković i Kolesarić, 2003). 24. DRZB 12. 4. 2019.

REZULTATI 24. DRZB 12. 4. 2019. Deskriptivna analiza Srategije traženja socijalne podrške Strategije suočavanja sa školskim neuspjehom Kognitivne strategije učenja Osobine ličnosti M SD Skew Kurt Min Max Cronbah Alpha Otvorenost 3, 44 , 62 -, 13 -, 32 1, 40 4, 80 , 72 Savjesnost 3, 37 , 64 -, 02 -, 13 1, 11 5, 00 , 73 Neuroticizam 2, 66 , 67 , 33 -, 04 1, 00 4, 63 , 72 Ekstraverzija 3, 63 , 59 -, 32 , 01 1, 75 1, 56 , 62 Ugodnost 3, 64 , 60 -, 09 -, 17 5, 00 , 70 MKK DKP PKP SSŠN 1 SSŠN 2 SSŠN 3 TSP 1 TSP 2 TSP 3 TSP 4 40, 83 8, 68 -, 76 , 68 11 55 , 90 68, 95 13, 57 -, 38 , 44 20 100 , 90 21, 67 6, 80 , 26 -, 38 40 , 79 30, 92 6, 83 -, 80 , 48 40 , 90 41, 93 12, 35 -, 09 -, 25 14 70 , 87 46, 35 12, 84 , 19 -, 16 80 , 86 18, 00 6, 12 -, 03 -, 54 6 30 , 87 17, 45 7, 08 -, 02 -1, 08 6 30 , 90 6, 16 3, 24 , 83 -, 29 3 15 , 84 9, 35 3, 50 -, 18 -, 89 3 15 , 85 Legenda: MKK- Ciklus (meta)kognitivne kontrole učenja; DKP – Duboko kognitivno procesiranje; PKP- Površinsko kognitivno procesiranje; SSŠN 1 – Suočavanje usmjereno na problem; SSŠN 2 – Zaštita emocija udaljavanjem; SSŠN 3 – Zaštita ega udaljavanjem; TSP 1 - Traženje emocionalne i instrumentalne podrške od prijatelja, TSP 2 - Traženje emocionalne i instrumentalne podrške od roditelja; TSP 3 - Traženje emocionalne podrške od nastavnika, TSP 4 - Traženje instrumentalne podrške od nastavnika

Korelacijska analiza Tablica 2. Koeficijenti korelacija između obrazovne razine, roda, objektivnog i subjektivnog akademskog uspjeha s osobinama ličnosti učenika Tablica 3. Koeficijenti korelacija između obrazovne razine, roda, objektivnog i subjektivnog akademskog uspjeha sa strategijama samoregulacije učenja

Tablica 4. Koeficijenti korelacija između obrazovne razine, roda, objektivnog i subjektivnog akademskog uspjeha Obrazovna razina Rod Prosjek ocjena Zadovoljstvo školom 1, 00 -0, 09* -0, 35* -0, 21 Rod -0, 09* 1, 00 0, 22 0, 02 Prosjek ocjena -0, 35* 0, 22* 1, 00 0, 17* Zadovoljstvo školom -0, 21* 0, 02 0, 17* 1, 00 Tablica 5. Koeficijenti korelacija između osobina ličnosti učenika i strategija samoregulacije uč. Varijable Otvorenost Savjesnost Neuroticizam Ekstraverzija Ugodnost MKK DKP PKP SSŠN 1 SSŠN 2 SSŠN 3 TSP 1 TSP 2 TSP 3 TSP 4 0, 28* 0, 44* -0, 16* 0, 33* 0, 16* 0, 03 0, 17* 0, 23* 0, 05 0, 21* 0, 27* 0, 32* -0, 18* 0, 30* -0, 06 -0, 19* 0, 04 0, 23* 0, 00 0, 21* -0, 04 -0, 11* 0, 12* -0, 02 0, 18* 0, 10* 0, 03 -0, 11* 0, 04 -0, 12* 0, 26* 0, 21* -0, 06 0, 30* 0, 05* -0, 13* 0, 10* 0, 17* 0, 12* -0, 06 0, 18* 0, 12 0, 07* 0, 18* 0, 31* 0, 02 0, 22*

Tablica 6. Koeficijenti korelacija između pojedinih strategija samoregulacije učenja - kognitivnih strategija učenja, strategija suočavanja sa školskim neuspjehom i strategija traženja socijalne podrške SSŠN 1 SSŠN 2 SSŠN 3 TSP 1 TSP 2 MKK 0, 47* 0, 14* -0, 08 0, 23* 0, 33* 0, 07 0, 30* DKP 0, 54* 0, 22* 0, 05 0, 25* 0, 42* 0, 14* 0, 37* 0, 15* 0, 04 0, 18* PKP 0, 07 0, 00 0, 24* SSŠN 1 1, 00 SSŠN 2 1, 00 SSŠN 3 1, 00 0, 20 TSP 3 TSP 4 0, 08 0, 39* 0, 13* 0, 34* 0, 25* 0, 35* 0, 17* 0, 09* 0, 01 0, 12* -0, 00 Ø Multivarijatna analiza Tablica 7. Rezultati hijerarhijske regresijske analize za objektivan i subjektivan akademski uspjeh kao kriterija i obrazovne razine, roda, osobina ličnosti i strategija samoregulacije učenja kao prediktora 24. DRZB 12. 4. 2019.

Kriteriji Prediktorske varijable Objektivni školski uspjeh (GPA) β 1. korak Obrazovne razine -, 34** Rod , 19** ΔR² , 40 R² , 16 Adjusted R² , 16 F(2, 454) 43, 13 2. korak Obrazovne razine -, 30** Rod , 16** Otvorenost , 63 Savjesnost , 16** Neuroticizam , 07 Ekstraverzija , 02 Ugodnost , 02 ΔR² , 56 R² , 32 Adjusted R² , 29 F(17, 436) 11, 85 Subjektivni školski uspjeh (zadovoljstvo školom) β -, 21** -, 00 , 21 , 05 , 04 10, 83 -, 17** , 00 -, 03 , 09 -, 08 , 02 , 22** , 37 , 14 , 12 10, 14 ** p < 0, 00

3. KORAK Obrazovne razine -, 28** -, 10** Rod , 12 -, 01 Otvorenost -, 01 -, 04 Savjesnost , 08 , 03 Neuroticizam , 09 -, 08 Ekstroverzija -, 00 , 01 Ugodnost , 01 , 16** MKK , 04 , 05 DKP , 08 , 03 PKP -, 34 , 02 SSŠN 1 , 10 , 06 SSŠN 2 , 10 -, 16** SSŠN 3 , 05 -, 08 TSP 1 , 04 , 12** TSP 2 -0, 10 , 08 TSP 3 , 05 , 06 TSP 4 -0, 10 , 05 ΔR² , 56 , 46 R² , 32 , 21 Adjusted R² , 29 , 18 11, 85 6, 75 F(17, 436) ** p < 0, 00

ZAKLJUČCI Osobine ličnosti (osim Neuroticizma), kao i adaptivne strategije samoregulacije učenja i strategije suočavanja sa školskim neuspjehom umjereno pozitivno povezane kako s objektivnim, tako i sa subjektivnim akademskim postignućem. Obrazovna razina negativno je povezana s adaptivnim strategijama učenja i suočavanja sa školskim neuspjehom te s njenim porastom pada objektivan i subjektivan akademski uspjeh. Savjesnost je značajan pozitivan prediktor objektivnog akademskog uspjeha, a Ugodnost zadovoljstva školom. Svi prediktori zajedno uspjeli su objasniti 29 % objektivnog i 18 % subjektivnog akademskog uspjeha. Očekivano, veći objektivan akademski uspjeh povezan je s većim zadovoljstvom školom. Otvorenost, Savjesnost, Ekstraverzija i Ugodnost pozitivno su povezani s adaptivnim strategijama učenja i suočavanja sa školskim neuspjehom, kao i strategijama traženja instrumentalne i/ili emocionalne podrške od prijatelja, roditelja ili nastavnika. 24. DRZB 12. 4. 2019.

HVALA NA PAŽNJI! 24. DRZB 12. 4. 2019.