Osnovnokolstvo na prostoru Baranje Osnovna kola u Dardi

Osnovnoškolstvo na prostoru Baranje Osnovna škola u Dardi

Uvod Osnovni cilj : Osvjetljavanje razvoja baranjskog školstva kroz povijesni razvoj Kako je sve počelo? Tko su prvi učitelji? Kakav je bio nastavni plan i program? Knjiga od kojih sam krenula i koja je bila temelj mog istraživanja jest zbornik radova ‘Tri stoljeća Belja’, objavljena 1986. godine. , knjige Stjepana Sršana i Davorina Taslidžića tematski vezane uz Baranju, ‘Škole Belja’ Veljka Atanackovića

Počeci školstva vladavina Karla Velikog ( 768. -814. ) djelovanje braće Ćirila i Metoda dolaskom Mađara Baranja postaje sastavni dio Ugarskog kraljevstva

Osmansko razboblje Turci osvajaju ovo područje 1526. g. vrlo malo škola za kršćansku djeca Turaka uče arapski jezik, pismo i molitve kod hodže škole se ne razvijaju zbog stalnih ratova

djelovanje franjevaca i franjevačkih samostana djelovanje kalvina u vremenu od 1540. do 1560. godine na području Luga ( Michael Starin) i u Kneževim Vinogradima Članci suglasnosti kršćanskih crkava ili Kanoni iz Kneževih Vinograda

Jedan od najstariji zapisa o školama u Slavoniji Baranji iz 16. stoljeća, a vezani su za mađarske reformirane škole. Na Reformiranoj sinodi u Kneževim Vinogradima 16. i 17. kolovoza 1576. regulira se i položaj školskog učitelja. U Zmajevcu se spominje škola u 16. stoljeću koja je bila u rangu gimnazije. U Lugu se već u 15. stoljeću spominje franjevačka škola, .

1544. Mihael Starin osniva protestantsku školu u Lugu. U Karancu se 1616. spominje reformirana i rimokatolička škola. Nakon oslobađanja od Turaka veći dio škola i reformatorskih župa propada Konfesionalno školstvo se uređuje Carskim patentom od 1. rujna 1859. godine. Školstvo se uređuje i Zakonom o ustavnom ustrojstvu ugarske evangeličke kršćanske Crkve reformirane (helvetske)

Beljsko i Darđansko vlastelinstvo Haršanjska bitka, 1687. g. →odlazak Turaka iz Baranje Eugen Savojski → Beljsko vlastelinstvo, 1699. g. Fridrich Vetrani→ Darđansko vlastelinstvo, 1698. g. teški uvjeti za život →nema razvoja školstva

Zakon o obrazovanju Johan Felbiger “Opći školski rad za normalne i trivijalne elementarne škole”, 1744 Ratio educationis 1777. g. država preuzima odgoj sva djeca od 6 do 12 godina obavezna su pohađati elementarnu školu nadzorna služba plaće učitelja u gotovini i naturi

Različitost škola programu: trivijalne, kvardijalne, normalne Osnivaču: privatne, vjerske, državne Vjerske: katoličke, pravoslavne, reformatorske Jezici: hrvatski, srpski, mađarski, njemački predmeti: čitanje, pisanje, računanje s obukom o poljodjelstvu Katehedska poduka: poslijepodnevno čitanje krunice i pjevanje, za vrijeme korizme

Opis baranjskih škola iz kanonskih vizitacija Godina Mjesto Učitelj učenici 1729. Darda Matija Wagner 320 katolika, 1/8 pšenice ne zna se broje djece 1729. Topolje Martin Vlašić Nema djece Čeminac Gašpar Feller 12 2 osmaka žita, tjedno 1 krajcar od učenika Darda Matija Vogri 11 kg žita 1738. 3 od 50 Uvjeti rada

godina mjesto učitelj učenici Uvjeti rada 1738. Beli Manastir Ivan Honstar 43 3 kg žita Gajić Sebastijan Ekkert 10 Žito, 25 novčića Zmajevac Gašpar Pop 70 ukupno, ne zna se koliko ide u školu Žito, 50 novčića Batina Emerik Pady 12 od 119 žito, 2 forinte

godina mjesto učitelj učenici Uvjeti rada 1757. Zmajevac Josip Schraub ? Pšenicu, kukuruz, pintu vina 5, novčića Darda Matija Vagner ? 1 osmak pšenice. Od djece 11 novčića Čeminac Josip Deller ? 2 osmaka pšenice, 11 novčića Topolje Matija Nemeccics Nema djece za poduku pola osmaka pšenice i 5 novčića 1782

Godina mjesto učitelj učenici Uvjeti rada 1782. Batina Đuro Simon 172 ne zna se koliko ide u školu učiteljeva kuća i škola u dobrom stanju Zmajevac Valentin Knochl 25 Učiteljeva kuća u ruševnom stanju Bilje Andrija Pachert 112 ne zna se koliko ide u školu Vlastelinstvo 31 forinta, općina 24 for, i 25 novčića Darda Matija Ruff 202 ne zna se koliko ide u školu Ruševna škola, osmak pšenice, 7

U 18. stoljeću rade 24 škole u 34 beljska naselja škole u Čemincu, Zmajevcu, Dardi, Bilju, Belom Manastiru bile su katoličke pravoslavne su bile u Kneževim Vinogradima, Branjini, Jagodnjaku, Kamencu reformatorske su bile u Suzi, Zmajevcu, Kopačevu, Lugu učenici su tada učili čitati, pisati, računanje, sadržaje iz područja unapređivanja poljoprivrede i vjeronauk. Učitelji su plaću dobivali u robi i novcu ovisno o bogatstvu općine i njenih stanovnika

Školstvo 19. stoljeća Zakon o narodnom obrazovanju objavljen je 1868. obavezno obrazovanje za mušku i žensku djecu od 6 do 12 godina u redovnim školama te nedjeljnima školama od 12 do 15 godina. škole mogu biti državne, privatne i vjerske.

Zakon o narodnom obrazovanju, 1868. g. Ø Ugarski ministar kulture Jozsef Eötvös bio je glavni inicijator donošenja prvog modernog zakona o pučkom školstvu u Monarhiji. Tim zakonom iz 1868. država je preuzela nadzor i upravu nad školstvom, a djelovanje konfesionalnih škola bilo je dopušteno samo pod određenim uvjetima. Øpredmeti: vladanje, marljivost, vjeronauk, mađarski jezik (službeni jezik), račun, geometrija, zemljopis, povijest, građanska prava i dužnosti, prirodopis, tjelesno vježbanje, lijepo pisanje, pjevanje, crtanje. Škola u Mirkovcima, 1932. g.

Kanonski zapisi od 1829. -1845. godina mjesto učitelj učenici Uvjeti rada 1810. Petlovac Jakob Fux Darda Antun Frumeld 78 dječaka 1, 5, osmak 34 djevojčice žita, kukuruza, 6 60 od 130, krajcara ljeti 42 1829 Darda Gašpar Trischler Zimi 130 od Nova škola, 212 dvije sobe Ljeti 75 1845 Beremend Ivan Marković 61 od 87 1845 Čeminac Ivan Trischler 128 od 131 1 osmak pšenice, 30 krajcara

Ø Beljske su škole najčešće imale kombinirana odjeljenja i velik broj učenika. Ø učitelji su najčešće čitali, izlagali, objašnjavali i zadavali zadatke. Imali su primanja kao i ostali službenici na pustarama. Ø Vlastelinstvo je davalo djeci knjige besplatno na upotrebu Ø Nadzor vrši župnik i školski nadzornici Ø Nehigijenski uvjeti rada →pomor pučkih učitelja

Školstvo u Kraljevini Jugoslaviji Školstvom je upravljalo Ministarstvo prosvjete. Nastavni jezik u svim beljskim školama bio je srpskohrvatski, Radile su tada četverogodišnje, a nakon 30. -tih i šestogodišnje škole. Kvalificiranih učitelja bilo je jako malo. učili su se ovi predmeti: nauk o vjeri, srpskohrvatsko- slovenski jezik, zemljopis, historija, račun s geometrijskom oblicima, priroda, crtanje, ručni rad, pjevanje isticanje bitnog, poznavanje činjenica slavljeni rođendani kralja Aleksandra, Sv. Save i Vidovdan

Zakon o narodnim školama od 5. 12. 1929. uvodi obavezno osmogodišnje školovanje putem narodnih škola i besplatne nastave - ovim višim narodnim školama trebalo se osposobiti učenike za poziv u poljoprivredi, zanatstvu i trgovini u praktičnom životu ostaje četverogodišnja škola a za djecu iz siromašnih krajeva čak ni to osnovni cilj odgoja je bio ljubav prema domovini, vjernost i odanost kralju i razvijanje jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca

“Osnovna škola u Dardi grkokatoličke srpske konfesije”. Sačuvani podaci su od 1916. do 1918. i to imenici koji su napisani na mađarskom i latinskom jeziku. Nakon sloma Austro. Ugarske osniva se „Državna osnovna škola u Dardi“ koja je djelovala od 1919. do 1946. Sačuvano gradivo čine upisnici učenika, dnevnici o napredovanju i izostanku učenika. Nastava se održavala u odjeljenjima odvojenim prema nastavnim jezicima.

ŠKOLA ZA VRIJEME OKUPACIJE tadašnji mađarski školski sistem imao je obavezno osmogodišnje školovanje. Škole su bile prožete duhom militarizma, a glavni predmet bio je povijest. u okupiranoj Baranji nastava je bila organizirana u svim postojećim školama (ukupno šest), osim u Zelenom Polju. rad u školama obuhvaćao je osam razreda na mađarskom nastavnom jeziku.

za vrijeme okupacije škola u Dardi se nazivala „Mađarska kraljevska osnovna narodna škola“ koja je djelovala od 1941. do 1944. Obuhvaćala je škole Topolik i Šatorište vladanje, marljivost, nauk o moralu, vjeronauk, upoznavanje naroda, mađarski jezik, zemljopis, historija, račun i geometrija, građanska prava i dužnosti, priroda, zdravlje, crtanje, ručni rad, pjevanje, tjelesni odgoj škola je trajala osam godina, imala je njemačko i srpsko odjeljenje, pisalo se mađarskim i latinicom

SOCIJALISTIČKA JUGOSLAVIJA neposredno nakon oslobađanje Baranje, u siječnju 1945. počinju s radom osnovne škole u Mirkovcu i Brestovcu, a sljedeće školske godine djeluju pet škola, ove spomenute, te škole u Kozjaku, Širinama i Kneževu. prvi učitelji u Širinama – Petar i Josipa Stanković prvi učitelji u Kozjaku – Lajoš Keri, Kedveš Ladislav (200 učenika) od siječnja 1945. do 1946. /1947. rađeno je po istom nastavnom programu kao i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije tako da su učenici učili i vjeronauk. Širine, 1957. /58. g.

Prvo razdoblje (1945. -1950. ) u Saboru NRH 30. 6. 1946. prihvaćen je novi Zakon o obaveznom sedmogodišnjem školovanju predmeti u nižim razredima bili su hrvatski ili srpski jezik, povijest, zemljopis, prirodne nauke, crtanje, pjevanje, tjelesni odgoj, krasopis. U višim razredima su dodani fizika, kemija, a ukinut je krasopis. Vjeronauk više nije zastupljen i sveden je na neobavezan predmet. problemi: nedostatak nastavnih sredstava, pomagala i udžbenika kombinirana odjeljenja verbalno-tekstualna nastavna metoda

Drugo razdoblje( 1950. -1965. ) Nastavni plan i program za osmogodišnje škole (1950. ) Opći zakon o upravljanju školama: školom upravlja Školski odbor predmeti: hrvatski ili srpski jezik, priroda i društvo, povijest, zemljopis, matematika, ručni rad, domaćinstvo, crtanje, pjevanje, fizički odgoj, društveno-moralni odgoj, slobodne aktivnosti, neobavezni predmeti ( engleski, zborno pjevanje) poticanje učenika na aktivnost, stvaralaštvo i praktične radove Šestogodišnje škole prerastaju u osmogodišnje

Reforma 1958. g. obavezno osnovno osmogodišnje školovanje za djecu od 7 do 15 godina uvođenje jedinstvene osmogodišnje škole u svim sredinama društveno upravljanje školama U Baranjskim školama: pomanjkanje predmetnih nastavnika prestanak rada određenog broja škola nakon (1965. )

Promjene izazvane reformom 1958. obilježeno je kvalitetnim promjenama u školstvu. novi predmeti: likovni, muzički, fizički i tehnički odgoj (umjesto ručnog rada), domaćinstvo, strani jezik (ruski, a poslije njemački), upoznavanje prirode i društva, historija-povijest, geografija, matematika (umjesto računa), biologija, kemija, fizika.

Organizira se dopunska i produžna nastava za slabije učenike slobodne aktivnosti za stvaralački razvoj učenika prema osobnim sklonostima (pjevački zbor, tamburaški orkestar, literarna grupa). Osnivaju se učenička društva i organizacije na principu učeničkog samoupravljanja (pionirska i omladinska organizacija, školske zadruge, sportska društva, podmladak Crvenog križa, izviđači).

Novim zakonom o osnovnoj školi 1959. godine uvodi se jedinstveni tip osnovne škole: centralna osnovna škola i područne škole. nova nastavna audio i vizualna sredstva.

Nastavni plan i program iz 1972. Korelaciji, individualizaciji, aktivnog učenja, položaja učenika i nastavnika u nastavnom i izvannastavnom procesu. Integracija predmeta u odgojno-obrazovna područja; jezično –umjetničko ( hrvatski, likovni, glazbeni), matematičko-prirodoslovnmo ( matematika, biologija, kemija, fizika) društveno odgojno obrazovno područje ( povijest, zemljopis). .

Obuhvaćena je integracija učenika s poteškoćama u učenju, uvedeno je opisno ocjenjivanje i praćenje Uvodi se dopunska nastava za slabije i dodatna za naprednije učenike Proširuje se izbor slobodnih aktivnosti (pjevački zbor, recitatorsku, literarnonovinarsku, cvjećarsku, foto grupu, sportsku grupu)

u ovom razdoblju škola u Dardi dobiva ime „Osnovna škola Sare Bertić“ i nastava se vodi na hrvatskom jeziku. škola 1952. obuhvaća područje Kokin grada, Topolika, Uglješa, Ćirine Ade, a 1960/61. priključene su područne škole Ćirina Ada, Jagodnjak Rit, Kozjak, Mece, Topolik, Uglješ. 1964. priključena je i OŠ Rade Končar iz Bilja koja ostaje u sastavu Darde sve do 1972. godine. sačuvani su imenici učenika i glavni imenik. Kozjak, 1967. /68.

1964. sagrađena je nova zgrada osnovne škole u Dardi, ravnatelj Adam Grubor 1968. počinju izlaziti školske novine “Praskozorja” 1969. rezultati vrednovanja i mjerenja znanja stvrstavaju OŠ Sare Bertić u skupinu škola I. kategorije, najbolja je među baranjskim školama 1976. OŠ “Sara Bertić” proglašena jednom od šestih uzornih škola u SR Hrvatskoj

1979. izgrađena je nova športska dvorana 1986. sagrađena je kuhinja Nakon mine reintegracije obnavlja se pročelje, dvorana, knjižnica donacijom švedske vlade Danas škola u Dardi ima 31 odjel s 640 učenika, 50 učitelja predmetne i razredne nastave, nastava se vodi na hrvatskom jeziku Područna škola u Meci ( 1 -4. razreda) Zapaženi rezultati na državnom najtejcanju iz rukometa, nogometa, Crvenog križa.

Zaključak Bogata tradicija osnovnog školstva Specifičan povijesni razvoj→promjene unutar školskog sustava Cijevi: upoznavanje učenika s dostignućima čovječanstva, osposobiti ih čitanjem, pisanje, računanje, ali i propagiranje vladajućih ideja , odnarodnjavanje. Problemi: nedostatak, stručnog kadra, nedostatak nastavnih sredstava i pomagala, rad u smjenama