Osnovni tipovi uzgoja riba Prema vrsti ribe koju

Osnovni tipovi uzgoja riba Prema vrsti ribe koju ćemo uzgajati razlikujemo: hladnovodne ribe (pastrva) toplovodne ribe (šaran, jegulja, amur, . . . ) morske ribe (lubin, komarča, cipal) ovisno o načinu uzgoja razlikujemo: ekstenzivan i intenzivan način uzgoja ekstenzivan način uzgoja - uzgoj ovisi o prirodnim uvijetima - ne ulažu se nikakva sredsva u objekte - ribe se hrane biljkama u staništu • • -

Intenzivan način uzgoja riba • mijenjaju se prirodni uvijeti i ulažu se sredstva za izgradnju ribnjaka • ribnjak je hidrograđevinski obijekt za kontrolirano razmnožavanje ili uzgoj riba • po potrebi se može puniti ili prazniti vodom • kod nas su dva osnovna tipa ribnjaka: - pastrvski ili hladnovodni (ribogojilište) - šaranski ili toplovodni (ribnjačarstvo) • ribe se hrane s posebnom hranom • vodi se briga o zdravlju i napredovanju riba

Potrebni uvijeti za uzgoj riba • - - najvažniji uvijet je kvalitetna voda (tekuća ili stajaća) nezagađena dovoljna količina tijekom čitave uzgojne sezone temperatura vode tijekom uzgoja za: toplovodne ribe (šaran 20 – 25 o. C) hladnovodne ribe (pastrve 14 – 16 o. C) nagli pad ili porast temperature vode može uništiti uzgoj fizikalne osobine vode (temperatura, dubina i providnost) kemijske osobine vode (p. H i količina O 2) biološke osobine (prirodna hrana i životinjski svijet)

Pastrvski uzgoj - ribogojilište • u RH se najviše uzgaja Kalifornijska pastrva • pastrve (salmonidne ribe) zahtijevaju hladnu, čistu i bistru protočnu vodu s dovoljnom količinom kisika • optimalne temperature vode: - za prvu fazu uzgoja 8 - 10°C - za drugu fazu uzgoja 10 - 14°C • temperature ispod 5°C opasne su za pojedine kategorije • optimalna količina kisika je 9 - 11 mg/l (ispod 5 mg/l je kritično) • p. H vode treba biti neutralan (dopušteno odstupanje od 6. 7 do 8. 2 • prihvatljiva količina ugljičnog dioksida iznosi 2 mg/l

• • • pogon za uzgoj pastrva može biti kompletan i ima: matičnjak mrijestilište uzgajalište konzumni ribnjak cijeli ciklus proizvodnje do konzumne veličine traje 2 g. uzgoj započinje u mrijestilištu umjetnim mrijestom mrijeste se jedna ženka s 2 - 3 mužjaka 12 dana nakon oplodnje (pojava očnih točkica) ikra se smješta u inkubatore poslije toga uzgoj se dijeli u 3 faze:

• • - I faza (uzgoj mlađi do 90 dana) obavlja se u plastičnim bazenima dugim 2 m protok vode od 2 -3 l/s u bazene se stavlja 80 tisuća mlađi II faza (90 - 240 dana) pastrvice duge oko 5 cm stavljaju se u betonske bazene velike 2 m x 20 m x 0. 6 m (24 m 3) s protokom vode 3 -5 l/s ribe se sortiraju po veličini (uklanjaju se manje) III faza (od 240 dana do konzumne veličine) ribe se nalaze u konzumnim ribnjacima nakon 18 - 24 mjeseca, ribe postižu konzumnu težinu od 250 g

• bazeni u ribnjaku su betonski i nalaze u nizu (protočni bazeni) • voda treba priticati i istjecati cijelom širinom ribnjaka kako se ne bi zadržavala organska tvar • u organskoj tvari nakupljaju se opasni mikroorganizmi (vrtičavost pastrva) • najbolja iskoristivost vode postiže se pri dimenzijama ribnjaka 1 x 10 m

• pastrve u ribogojilištima se hrane: - svježom hranom (proizvodi životinjskog podrijetla) - mješanom hranom (mješavina klaoničkih otpadaka i raznih vrsta brašna) - industrijskom hranom u obliku: granula, paleta i brašna (gotova hrana) • Prednost hranjenja gotovom hranom: - visoka hranjiva vrijednost - ne zahtjeva pripremu - rast ribe je ujednačen - lako se skladišti i čuva

Broj obroka i količina hrane ovisi o: temperaturi vode kategoriji i veličini ribe vrsti i kvaliteti hrane kojom se ribe hranjenje se obavlja ručno ribi se daje točno određena količina hrane koju mora odmah pojesti • nepojedena hrana stoji i propada te onečišćuje bazene • bazeni se obvezno čiste od fekalija, mulja, otpadaka hrane, uginule ribe i otpadaka koji nekontrolirano dospiju u bazene • • •

Šaranski ribnjaci - ribnjačarstvo • je uzgoj toplovodnih vrsta riba prvenstveno šaranskih (šaran, bijeli amur, som i grgeč) • razlikujemo ekstenzivan i intenzivan uzgoj • Ekstenzivan uzgoj: • u ribnjacima i jezerima velikih površina (400 -500 ha) • dubine od 0, 5 - 4 m. • voda se ne mijenja cijelu sezonu • potencira se rast vodenog bilja i životinjskog svijeta • svi stadiji razvoja ribe se odvijaju zajedno • lako se prenose bolesti • ribe se mrijeste isključivo prirodnim mriješćenjem

Ekstenzivan uzgoj

Intenzivan uzgoj – moderno ribnjačarstvo • je hidrograđevinski objekt za razmnožavanje ili uzgoj riba u kontroliranim uvijetima • bazeni se po potrebi mogu napuniti i isprazniti vodom • objekt se sastoje se od: - nasipa (gornji dio – kruna) - ispusta (grljenjaka) - upusta

TPriprema

Intenzivno ribogojilište • kompletan ribnjak se sastoji od nekoliko hidroobjekata: - matičnjka - mrijestilišta - rastilišta - mladičnjaka - tovilišta - zimovališta

Moderni ribnjak

• matičnjak je manji dublji ribnjak u koji se nakon odabira stavlja matično jato (tu boravi do spolne zrelosti) • mrijestilište - ribnjak za prirodni mrijest riba, dubine do 1 m i 1000 - 2000 m 2 • građen je u obliku kanala (s otokom u sredini), gusto obraslom travom • ženke i mužjaci se stavljaju u skupinama (1 ženka i 2 mužjka) • upuštanjem vode temperature od 17 o. C i imitira se poplava što je poticaj za mriješćenje • ribe odlaze u gusto obrasle dijelove i nastupa mriješćenje • nakon inkubacije od 3 - 4 dana razviju se ličinke koje do 3 dana starosti moraju uhvatiti mjehurić zraka (u protvnom ugibaju)

Upuštavanje vode

• Rastilište – ribnjaci za uzgoj mladunaca • veličina tog objekta ovisi o projektu no obično su veličine od 0. 1 – 2, 5 hektara (1 ha = 10 000 m 2) • prije stavljanja ličinki posebno je napraviti pripreme: - dezinfekcija tla: oranje, vapnjenje (sa živim ili gašenim vapnom) - gnojenje kokošjim gnojem (oko 400 kg ravnomjerno uz obalu) • upuštanje vode – voda se počinje puštati 10 dana prije dolaska ličinki preko planktonskih mrežada bi se što prije ugrijala (iznad 18 o. C) • kad stavljamo ličinke temperatura mora biti 20 o. C • do 7 dana ličinke se ne hrane

Mlađ šarana

• mladičnjaci – ribnjaci za uzgoj mlađa, (jednogodišnjeg i dvogodišnjeg) • tovilišta – ribnjaci za uzgoj konzumne ribe , a zovu se još i uzgajališta • zimovnici su uski i duboki ribnjaci sa jakim protokom vode u kojima se riba skladišti i čuva za prodaju • prema količini ribe u zimovniku treba podesiti protok svježe aerirane vode

Aeracija vode

• ribe intenzivano rastu do spolne zrelosti • faktori koji utječu na rast su: - genetska osnova, ishrana, temperatura vode, dob, gustoća populacije • mjesta na koje se dodaje hrana nazivaju se hranilišta, a hranidba se može provoditi: - ručno ( danas rijetko) - poluautomatski - automatski • automatske hranilice na modernom ribnjaku prilagođene su industrijski proizvedenoj suhoj hrani

Hranjenje • Krmne smjese • Peletirana hrana • krmne smjese trebaju zadovoljiti potrebe za energijom i odgovarajućim hranjivim tvarima • za sastav peletiranih smjesa upotrebljavaju se: kukuruz, pšenica, jeačm, zob, lupina, bob, soja, grahorice, pivski trop, sladne klice, melasa, pogače uljarica • ostaci prehrambene industrije • vitaminski premiksi

silos za automatsko hranjenje riba

• Na ribnjačarstvu se redovito rade pokusni izlovi i zdravstveni pregledi • na temelju prirasta određuje se dnevni obrok • izlov ribe se obavlja u jesen na način da se ispusti voda i riba se skuplja u najnižem dijelu ribnjaka u izlovnoj jami

Marikultura (morsko ribogojstvo) • marikultura je uzgoj morskih organizama (riba, rakova, mekušaca i algi u morskoj ili bočatoj vodi zaštićenih dijelova priobalnog mora • uzgoj se može obavljati u: - bazenima - plutajućim kavezima • Razlikuje se tri tipa marikulture: - ekstenzivna (organizmi se ne hrane dodatno) - poluintenzivna (hrane se samo dijelom) - intenzivna (hrane se isključivo umjetno)

Povijest marikulture • krajem 70 -ih god u Hrvatskoj se počela razvijati tehnologija kontroliranog mrijesta i industrijskog uzgoja morskih riba • Hrvatska je jedna od začetnika marikulture na Mediteranu • posljednjih godina došlo do snažnog razvoja marikulture a posebice: - tovilišta tuna - proizvodnje „bijele ribe“ (70% lubina i 29% komarče) u uzgoju bijele ribe - proizvodnja školjkaša (dagnje i kamenice)

Uzgoj tuna na Jadranu • u Hrvatskoj se uzgaja plavoperajna tuna (Thunnus thynnus) koja živi u sjevernim dijelovima Tihoga i Atlantskoga oceana • love se primjerci mlađi od tri godine i manji od 90 cm i 15 kg težine • uhvaćene tune smještaju se u plutajuće kaveze promjera približno 50 m i dubine od gotovo 25 m • hrane se malom plavom ribom • tov traje 6 - 8 mjeseci, ali se uzgoj može prebaciti u drugu i treću godinu (zbog male težine) • skoro sve se izvozi za Japan

Lubin (Dicentrarchus labrax) • Porodica: Moronidae • jedinke lubina su različitih spolova • mužjaci dostižu spolnu zrelost tijekom druge, a ženke tijekom treće godine života • u Jadranskom moru lubin se mrijesti samo jednom u hladnom dijelu godine i to od studenog do ožujka • hrani se ribama, glavonošcima (predatorna vrsta) • doseže maksimalnu težinu do 15 kg • rasprostranjen je u Sredozemnom i Crnom moru, uz obale Istočnog Atlantika od Maroka do južnih obala Švedske i Norveške

Rasprostranjenost lubina

Lubin

Komarča Sparus aurata • porodica Sparidae • rasprotranjena u cijelom Mediteranu i dijelu sjevernog obalnog Atlantika • hermafrodit – spolnu zrelost doseže u drugoj godini • maksimalna težina do 15 kg • ima snažnu vilicu i čeljust • živi na dubinama od 0 – 30 m (iznimno i do 150) • hrani se školjkašima, bodljikašima, rakovima

Rasprostranjenost komarče

Komarča

Zubalo i vilica komarče

Uzgoj lubina i komarče • obje vrste se uzgajaju u plutajućim kavezima oko kojih je razapeta mreža • kavezi su pričvršćeni za dno, a plastični plovci im omogučavaju da plivaju na površini mora • kavezi se smještaju tamo gdje nisu prejake struje niti prevelika hladnoća mora • poslije mrijesta i oplodnje ribe se stavljaju u inkubatore • tu se drže dok se ribice ne počnu izvaljivati • nakon toga idu u bazene velike 1 m i kad narastu do 5 - 6 cm prebacuju se u plutajuće kaveze • tu se uzgajaju do veličine namjenjene tržištu

Plutajući bazeni

Hranjenje riba u kavezima • ribe se hrane: - umjetnom smjesom u obliku paleta - prirodnom hranom - planktonom koji donosi struja vode • uzgaja se samo jedna vrsta ribe (bilo je pokušaja i sa salpom) • Uzgojni ciklus: - lubin 18 - 24 mjeseci - komarča 16 - 20 mjeseci

Uzgoj školjkaša (dagnja i kamenica) • dagnja Mytilus galloprovincialis • živi pričvršćena za podlogu nitima koje luči žlijezda u stopalu • dagnje su gonohoristi (razvoj gonada se odvija unutar tkiva plašta) • muške gonade su mliječno bijele boje, a ženske naranđaste • spolno sazrijevaju u prvoj godini života • najgušće se naseljavaju u zoni plime i oseke • prehrana: fitoplankton, zooplankton, fine organske čestice • mrijesti se kroz čitavu godinu, ali svoj maksimum dostiže u proljeće i jesen

Dagnja

Uzgoj dagnje dagnja vrlo brzo postiže tržišnu vrijednost najvažniji ekološki faktori za uzgoj dagnji su hrana (sastav i količina) temperatura 10 - 20°C salinitet do 18‰ gustoća nasada tehnologija uzgoja dagnje odvija se u dvije faze: prva sakupljanje mladih školjkaša koji prelaze iz planktonskog dijela života u bentosni - druga faza sastoji od uzgoja školjkaša od mlađi do tržišnih veličina • • • -

• prva faza uzgoja: • prikupljanje mlađi dagnje vrši se uranjenjem kolektora na odgovarajuću dubinu, ovisno o lokaciji • kolektori se postavljaju na osnovi intenzivne pojave larvalnih stadija dagnji u planktonu (na Jadranu glavni mrijest u proljeće, potom u jesen) • skidanje mlađi s kolektora provodi se najčešće nakon 6 mjeseci i postizanja veličine od 2 – 4 cm

• druga faza uzgoja započinje skidanjem mlađi s kolektora i nasadom u mrežasta crijeva • nasadna gustoća mlađi dagnji iznosi oko 2, 5 do 3, 5 kg po 1 dužnom metru mrežastog crijeva (jedno crijevo teži od 7, 5 do 10, 5 kg) • uzgoj do konzumne veličine traje narednih 8 – 9 mjeseci, tj. ukupno oko 15 mjeseci (12 – 16) od prihvata mlađi • u tom periodu dagnje postižu konzumnu veličinu od oko 60 – 70 mm s prosječnom masom od oko 20 – 25 g po jedinki • nakon završetka uzgojnog ciklusa dagnje se razvrstavaju na sortirnom stolu po veličini • čiste se od biljnih i životinjskih obraštajnih organizama te ispiru

nasad u mrežasta crijeva

Stavljanje u mrežasta crijeva

Uzgoj kamenica • uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu počinje u doba rimske vladavine • prvi pisani dokumenti o izlovu školjaka potječu iz 16. stoljeća (Dubrovačka republika) • uzgajivačima se dodjeljuju koncesije i povlastice za uzgoj školjaka • početkom dvadesetog stoljeća osnivaju se prva privatna poduzeća za uzgoj kamenica • krajem osamdesetih godina proizvodnja dostiže razinu od 1. 5 milijuna komada kamenica • u Istri u Limskom kanalu također postoji uzgajalište kamenica

Malostonski zaljev

Limski kanal

Biologija kamenice • Sistematika: Koljeno (Phylum): Mollusca (mekušci) Razred (Classis): Bivalvia (školjkaši) Red (Ordo): Filibranchia (končastoškrgaši) Porodica (Familia): Ostreidae (kamenice) Rod (Genus): Ostrea Vrsta (Species): Ostrea edulis

• kamenica živi na tvrdim podlogama u plitkim priobalnim vodama (do 10 m dubine) • odgovara joj lagano zaslađeno more, saliniteta između 25 i 35‰ • podnosi širok raspon temperatura, od 2˚C pa sve do preko 22˚C • ugibaju na temperaturama većim od 26˚C • spolna zrelost nastupa nakon godine dana • kamenica je hermafrodit • promjena spola vrši se više puta tokom iste sezone razmnožavanja • mrijesti se dva puta godišnje (svibanj, rujan) • za kontrolirani uzgoj kamenica mlađ se hvata u lipnju i listopadu

• ženka kamenica proizvodi velike količine jaja (1 - 3 milijuna) • oplodnja se obavlja morskom strujom kad spermatozoidi ulaze u genitalne organe ženke • iz jaja nastaju larve koja prve stadije razvitka provode u škržnoj šupljini kamenice majke • potom bivaju izbačeni u more gdje započinje njihov planktonski život (obično traje 15 – 40 dana) • larva se mora što prije prihvatiti za tvrdu podlogu • posebna žlijezda (Bisusna) luči sekret samo jedanput i ukoliko larva ne naiđe na odgovarajuću podlogu, ona ugiba • za 2 – 2, 5 godine može postići tržnu veličinu od 80 do 100 mm

• kamenice se hrane filtriranjem hranjivih tvari iz morske vode preko škrga s trepetljikama • hrane se: mikroalgama, zooplanktonom, bakterijama, praživotinjama, organskim i anorganskim česticama • najčešće se hrane fitoplanktonskim organizmima promjera 3 - 24 μm

Tehnološki uzgoj kamenica • dvije faze uzgoja: • prva faza - sakupljanje mlađi koja prelazi iz planktonskog „dijela života“ u bentoski • druga faza - uzgoj mlađi kamenice na uzgojnim parkovima do tržišne veličine • osnovni tehnološki postupci: priprema kolektora, postavljanja kolektora na plutajuće linije, vađenja kolektora nakon prihvata i sortiranja mlađi po veličini, razrjeđenje početne nasadne gustoće, nasađivanju mlađi u kašete ili cementiranje za daljnji uzgoj • kolektori se skidaju nakon godinu dana

priprema kolektora postavljanja kolektora na plutajuće linije

• kolektori se pojedinačno vješaju na uzgojne parkove u razmaku od 0, 5 m, na dubini od 0, 5 m • za daljnji uzgoj mlađi koriste se razne vrste korpa ili kašeta • mlađ kamenice se cementira na konope koji vise na plutajućim parkovima

• parkovi za uzgoj kamenica

• ciklus uzgoja kamenice traje dvije godine od postavljanja kolektora • u tom razdoblju školjke postižu veličinu od 90 mm i težinu oko 80 g. • mortalitet je do 18%, a povremeno i do 70% • najčešći uzroci ugibanja: - sve lošija prilagodba novih vrsta kamenica - smanjenje broja divljih matičnjaka - prodaja uzgajanih kamenica prije prvog mriješćenja - ekološki pormećaji u moru • prikupljanje mlađi iz prirode uvijek je nesigurno • za komercijalni uzgoj kamenica najsigurnija je proizvodnja mlađi u mrijestilištima