Osnovne klimatskovegetacijske zone Panonska i peripanonska klimatsko vegetacijska

Osnovne klimatsko-vegetacijske zone

Panonska i peripanonska klimatsko -vegetacijska zona • Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetima (Cfb) • Topla ljeta, hladne zime i najviše padalina u toplijem dijelu godine • Godišnja količina padalina smanjuje se od zapada s više od 1200 mm, prema istoku (prvenstveno zbog udaljavanja od mora) koji imaju do 700 mm padalina • Prosječne temperature kreću se u siječnju od -2°C do 0°C , a u srpnju do 18°C do 24°C • Najkontinentalniji dio Hrvatske je istočna Slavonija koja ima i najveću godišnju temperaturnu amplitudu

• Prirodni vegetacijski pokrov panonsko-peripanonskog prostora uglavnom je degradiran, a pejsaž kultiviran • Prirodni vegetacijski pokrov uz rijeke pripada zajednicama vrbe, topole i johe, danas većinom šumarci • Više položaje prekrivaju šume hrasta lužnjaka (Spačva) • Na još višim i ocjeditim dijelovima panonsko-peripanonske Hrvatske prisutne su šume hrasta kitnjaka i običnog graba • Gorske dijelove regije prekrivaju bukve koje su u najvišim dijelovima gromadnih gorja pomiješane s crnogoričnim jelovim šumama

• • • Gorska klimatsko-vegetacijska zona Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom (Cfb) u najvećem dijelu Gorske Hrvatske, a samo najviši predjeli (iznad 1160 m/nm) imaju vlažnu snježnošumsku klimu (Df) Ljeta su svježa, a zime hladne Temperature u siječnju su od -4 do -2°C, a srpanjske od 15 do 20°C Velika godišnja količina padalina (uglavnom između 1200 i 2000 mm) koje su česte u jesen i zimu (snijeg) Zapadni dio Gorskog kotara prima i do 3700 mm padalina te je jedan od najhumidnijih dijelova Europe

• Šumska vegetacija (zbog velike vlažnosti, niskih temperatura i reljefa) • Na najnižim dijelovima šume hrasta kitnjaka i bukve • Daljim porastom visine bukove šume se miješaju s jelom koja kasnije postaje prevladavajuća (viši dijelovi Velebita, Risnjaka, Velike Kapele i dr. ) • Na visinama od oko 1300 m raste pretplaninska bukva a izna 1 400 m prevladava klekovina bora • U najvišim dijelovima (iznad 1500 m) nalaze se planinski pašnjaci i goleti

Lovkarsko jezero i šume Gorskog kotara

Sredozemna klimatskovegetacijska zona • Umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetima (Cfa) imaju Istra, kvarnerski otoci, Podvelebitsko primorje i dalmatinsko zaleđe • Ljeta vruća, a zime svježe s nešto padalina • Submediteranska vegetacija sa šumama hrasta medunca i crnog ili bijelog graba Hrast medunac Bijeli grab

• Sredozemna klima s vrućim ljetima (Csa) javlja se na otocima i području uz obalu Jadranskog mora južno od Lošinja i zapadno od Paga • Sredozemnu klimu s toplim ljetima (Csb) imaju najviši dijelovi otoka (Brač, Hvar i Korčula) • Ljeta u ovom tipu klime su vruća s malo padalina, a zime blage i kišovite • Srednja siječanjska temperatura je od 4°C do 6°C, a srpanjska od 22°C do 24°C

Dalmatinski crni bor • Prosječna godišnja količina padalina je od 700 do 1500 mm • Najviše padalina ima u kasnu jesen i zimi, a najmanje ljeti • Nekadašnja prirodna vegetacija ovog područja šuma očuvan je dalmatinski crni i alepski bor • Uništavanjem sredozemnih šuma nastale su degradirane biljne zajednice makija, garig i kamenjar Makija

• Hrvatska je zemlja raznovrsnog i bogatog šumskog fonda • Šume prekrivaju oko 21 000 km² ili 37% površine Hrvatske • Bjelogorične (84 %) i crnogorične šume (16 %) • Prema pojedinačnim vrsta najzastupljenije bjelogorice su bukva, hrast te običan grab dok se kod crnogoričnih šuma ističu šume jele i smreke • Drvna masa Hrvatske raste zbog mnogo većeg godišnjeg prirasta (oko 10, 5 mil. m³) nego sječe (5, 5 mil. m³)

• 1. Dva osnovna šumska područja u RH Kontinentalno šumsko područje (panonski i peripanonski prostor) hrast lužnjak i kitnjak, bukva, vrba i dr. 2. Krško šumsko područje dijeli se na: a) Područje visokog krša (Gorski kotar i Lika) u kojem dominira bukva, jela i smreka i šume, pokrivaju više od 50 % površine ove regije b) Područje degradiranog krša (Primorska Hrvatska) devastiran prirodni šumski pokrov uglavnom prevladavaju šikare, makije i garizi te kamenjar s oskudnom vegetacijom prave šume pokrivaju tek 20% ukupne šumske površine, glavne šumske vrste su hrast crnika, dalmatinski crni bor i alepski bor (u sredozemnoj klimi) te bijeli i crni grab (submediteranski prostor)

PROVJERIMO ZNANJE 1. 2. 3. 4. 5. Koje su glavne značjke klime panonsko-peripanonskog dijela Hrvatske? Koji dijelovi Hrvatske imaju najniže siječanjske temperature te primaju najveću količinu padalina? Gdje prevladavaju tipovi sredozemne klime s vrućim te toplim ljetima? Kakva vegetacija je zastupljena u toj klimi? Koliko šume pokrivaju povšine Hrvatske i koje vrste prevladavaju? Koja su dva osnovna šumska područja u Hrvatskoj? Kako se oni dalje mogu podijeliti?