Osnovna kola Darda Osjekobaranjska upanija KUDJELJARA U DARDI
Osnovna škola Darda Osječko-baranjska županija KUDJELJARA U DARDI ISTRAŽIVAČI: Klara Lekić, Amra Hodžić MENTOR: Sanela Toša-Ljubičić
UVOD § § Zadnjih godina svjedoci smo ekonomske krize, gospodarskog pada i velike nezaposlenosti. Takva situacija nije zaobišla ni Baranju. Zanimalo nas je kakva je bila gospodarska prošlost Baranje a samim time i Darde. Odlučili smo istražiti kudjeljaru i biljku konoplju. Najviše podataka našli smo u knjigama “Tri stoljeća Belja”, “Agrarna reforma i kolonizacija”, “Doba kapitala”, “Privredni razvoj Slavonije i Baranje”. U našem istraživanju jako su nam puno pomogli naši stariji sugrađani koji su i sami radili u kudjeljari.
Prirodno zemljopisne osobine Baranje § § Baranja je pretežno nizinski kraj s umjerenom kontinentalnom klimom. Najznačajniji plovni tok je Dunav koji je plovan čitave godine. Prosječna je godišnja temperatura 10, 7 ◦ C. Područje Baranje od starog vijeka zasađeno je različitim poljoprivrednim kulturama kao što su pšenica, ječam, šećerna repa, konoplja.
Stanovništvo Baranje § § U Baranji je složena nacionalna struktura. Iz Baranje su potkraj Drugog svjetskog rata izbjegli i prognani Nijemci, a jugoslavenske vlasti na te njemačke posjede naselili Srbe iz Banovine, Hrvate iz Zagorja, Međimurja i Dalmacije. Prema popisu stanovništva iz 1981. godine u Baranji je živjelo 53 409 stanovnika. Od toga 11 920 bavi se poljoprivrednom proizvodnjom na individualnom posjedu. Veći broj živi i radi u domaćinstvima koji se bave isključivo poljoprivredom.
Osnovna obilježja Beljsko Darđanskog vlastelinstva § § Na vlastelinstvu Darda kao prvi feudalni zemljoposjednici javljaju se Johann i Friedrich Veterani. Od 1749. godine preuzimaju taj veleposjed mađarski velikaši Esterhazy. Knezovi Schauburg-Lippe 1842. godine kupovinom preuzimaju imanje. Za vrijeme nadvojvode Albrechta i nadvojvode Fridricha vrši se okrupnjivanje zemljišta i gradnja vodozaštitinih objekata. U posjedu ove obitelji Beljskodarđansko vlastelinstvo je sve do raspada Habsburške monarhije.
Povijest konoplje § § Izvorno podrijetlo konoplje nije sasvim poznato a pretpostavlja se da potječe iz središnje Azije. Konoplja se koristila u proizvodnji papira, pravljenju užadi. U medicinske svrhe konoplja se koristila u liječenju malarije, opstipacije, ublažavanja temperature, glavobolje, poticanje spavanja i apetita. Sa ubrzanom industrijalizacijom započela je stagnacija i opadanje proizvodnje konoplje. Pojava gospodarskih isplativijih kultura u Europi ali i nova vlakna (sisal, sintetička vlakna) istiskuju konoplju iz niza područje gdje je do tada dominirala.
Uzgoj konoplji § § Konoplja je industrijska kultura i traži puno ljudskog rada u procesu proizvodnje. Traži dobro tlo, gnojidbu stajskim gnojem i besprijekornu izvedenu zimsku brazdu. Kod proizvodnje konoplje saznali smo da se ona sadi na plodnoj i dubokoj zemlji koja je bogata humusom. Početak žetve industrijske konoplje za vlakno obično je padao od 10. -12. kolovoza Najteži dio posla u tehnologiji proizvodnje je sam proces žetve.
Modificiran način koji se primjenjuje oko 1958. umjesto kosira i ručne sječe uvode se u zamjenu travokosačice vučene traktorom ili spregama. Radnici se raspoređuju u određenom redu kuda prolazi travokosačica, odlažu snop i povežu ga. Produktivnost je sada povećana i za obradu jednog hektara troši se svega 100 sati rada, ali takvom proizvodnjom gubi se na kvaliteti.
Kudjeljara u Dardi § § § Konoplja se počela saditi za vrijeme Eugena Savojskog. Sadila se stabljika konoplje i koristilo se sjeme konoplje za vlastite potrebe te za izvoz. Nakon raspada Habshurške Monarhije veleosjed “Belje” došlo je pod upravu Ministarstva financija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Direktori imanja “Belje “ bili su Heker August, grof Bobrinski Vladimir, Mihajlo Sokić, Đorđe Sokolović, Branko Čupić.
§ § Nakon Drugog svjetskog rata Belje je opustošeno i razoreno. Cijelo poljoprivredno dobro pripalo je Ministarstvu poljoprivrede socijalističke Jugoslavije. Stara kudjeljara je nacionalizirana i porušena, a nova kudjeljara podignuta je 1953. godine. Nova kudjeljara podignuta je na mjestu rasadnika i povrtnjaka Aleksandra Bugarina tada je zapošljavala oko dvjestotinjak ljudi. Zadnji direktor kudeljare bio je Vaso Eraković a blagajnica Olga Andrić.
§ § Kudjeljara je bila u vlasništvu kombinata Belje. Plaća radnika bila je 8000 dinara, a radnici su imali topli obrok. Kudjelja se izvozila po cijeloj Jugoslaviji, a daljnja prerada vršila se u Črnkovcima. Pojavom sintetike znatno je sužen asortiman robe konoplje, a time i tržišni prostor za kudjelju i kudjeljine prerađevine. Liberaliziran uvoz jute iz Afrike i manile iz Filipina koje su bile jeftinije od domaće konoplje također je naštetilo proizvodnji konoplje. Nastalo je krizno razdoblje pa su se kudjeljare počele zatvarati. Beljska kudjeljara prestala je s radom 1. 8. 1968. godine nakon velike poplave. Od tog razdoblja biljku konoplju i kudjeljaru više ne nalazimo na prostoru beljskog vlastelinstva.
Zaključak § § Kudjeljsko vlakno ima široku primjenu. Koristi se u izradi brodske užadi, konopaca, konaca, vreća, šatorskih krila i drugih tekstilnih proizvoda, u proizvodnji kompozitnih masa u automobilskoj industriji, građevnom izolacijskom materijalu, geotekstilima. U medicini se koristi u terapiji bolesnika oboljelih od karcinoma i aids -a.
§ § Konopljina vlakna mogu zamijeniti druge sirovine u proizvodnji papira. Za uzgoj konoplje potrebno je osigurati veliku proizvodnju, nisku cijenu, kvalitetno vlakno. Osim konoplje na prostoru Baranje bi se mogle uzgajati druge industrijske i ratarske kulture. Napraviti velika poljoprivredna zemljišta koja bi mogla prehranjivati i nekoliko milijuna ljudi. Takav potencijal Baranja bi morala iskoristiti.
§ Hvala § na § pozornosti! § Amra i Klara
- Slides: 14