OSNOVE RAUNOVODSTVA Doc dr Milanka Aleksi email milanka

OSNOVE RAČUNOVODSTVA Doc. dr Milanka Aleksić e-mail: milanka. a@apeiron-uni. eu 1

Definicije Računovodstvo je sistem čije funkcionisanje obezbjeđuje informacije o finansijskom položaju, uspješnosti poslovanja, tokovima gotovine, promjenama na vlastitom kapitalu i drugim finansijskim i nefinansijskim informacijama značajnim za eksterne i interne korisnike finansijskih izvještaja. Knjigovodstvo je sistem koji obuhvata prikupljanje, klasifikaciju, evidentiranje i sumiranje poslovnih transakcija, te čuvanje originalne poslovne dokumentacije koja pruža dokaze o tim transakcijama. 2

PROPISI • • • Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, Međunarodni računovodstveni standardi ( IAS ), Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja ( IFRS ), Međunarodni standardi revizije ( ISA ), Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor (IPSAS), • Kodeks etike za profesionalne računovođe, • Uputstva, objašnjenja i smjernice koje donosi Odbor za međunarodne računovodsrvene standarde ( IASB ) i Međunarodna federacija računovođa ( IFAC ). 3

SADRŽAJ RAČUNOVODSTVA Ø knjigovodstvo Ø računovodstveno planiranje, Ø računovodstvenu kontrolu, Ø računovodstvenu analizu i Ø računovodstveno informisanje. 4

OSNOVNI ZADACI KNJIGOVODSTVA Ø utvrđivanje poslovnog rezultata Ø utvrđivanje imovinske situacije preduzeća ili finans. strukture, Ø obezbjeđenje pouzdane osnove za analizu poslovanja i kontrolu planskih izvršenja, Ø obezbjeđenje osnove za kontrolu korištenja sredstava. 5

PODSISTEMI RAČUNOVODSTVENOG SISTEMA - Finansijsko - Upravljačko (menadžersko) računovodstvo FINANSIJSKO RAČUNOVODSTV O TROŠKOVNO UPRAVLJAČKO RAČUNOV. RAČUNOVODSTVO 6

KNJIGOVODSTVENA ISPRAVA Ø je pisani dokument, u materijalnom obliku, o nastalim poslovnim događajima koja sadrži sve neophodne podatke za knjiženje u poslovnim knjigama, Ø mora biti potpuna, istinita, računski tačna, uredna, sastavljena tako da omogućava potpun uvid u vjerodostojnost dokumenta, Ø kontrolu knjigovodsvene isprave ne mogu vršiti lica koja su materijalno zadužena za imovinu na koju se isprava odnosi, Ø rokovi za dostavljanje u knjigovodstvo i rokovi knjiženja. 7

POSLOVNE KNJIGE Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju i promjenama na imovini, obavezama i kapitalu, kao i ostvarenim prihodima i rashodima, a čine ih: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige. Dnevnik i glavna knjiga se vode po sistemu dvojnog knjigovodstva. Dnevnik je poslovna knjiga u kojoj se poslovni događaji unose hronološki, prema redosljedu njihovog nastanka. 8

POSLOVNE KNJIGE Glavna knjiga je evidencija u kojoj se sistematično prikazuju stanje i promjene na imovini, obavezama, vlastitom kapitalu, prihodima i rashodima u toku obračunskog perioda i koja predstavlja osnov za sastavljanje finansijskih izvještaja. Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje se vode za nematerijalna ulaganja, nekretnine, postrojenja i opremu, investicione nekretnine, zalihe potraživanja, gotovinu i gotovinske ekvivalente, obaveze, kapital i ostale bilansne pozicije 9

SISTEMI KNJIGOVODSTVA vprosto knjigovodstvo (evidentiranje u knjizi blagajne, knjizi dužnika i povjerioca, te knjizi inventara -popis sredstava i izvora sredstava). vkameralno knjigovodstvo (glavna knjiga, knjiga blagajne, knjiga žiro računa, knjiga inventara i pomoćne knjige za evidentiranje stanja i promjena određenih materijalnih vrijednosti). vkonstantno knjigovodstvo, (u glavnoj knjizi, gdje se evidentiraju prihodi i rashodi postoje tri grupe računa i to : upravni računi, račun blagajne i obračunski računi. vdvojno kniigovodstvo (istovremeno knjiženje poslovnih promjena, u istom iznosu, najmanje na dva konta (na jednom kontu na lijevoj strani, a na drugom kontu na desnoj strani). 10

Dvojno knjigovodstvo • Vodi se na dnevniku i glavnoj knjizi. • Registruje se sve poslovne promjene, hronološki. • Evidentira se imovina preduzeća i sve promjene nastale na imovini. • Evidentira se način finansiranja imovine i promjene nastale u njenom finansiranju. • Evidentiraju se poslovne promene koje utiču na stanje prihoda i rashoda. • Imovina preduzeća (AKTIVA) i izvori njenog finansiranja (PASIVA) prikazuju se u finnsijskom izvještaju koji se zove bilans stanja. 11

ASPEKTI DEFINISANJA IMOVINE PREDUZEĆA Oblici imovine (sredstava) STALNA IMOVINA • Nematerijalna ulaganja • Osnovna sredstva ( zemljište, zgrade, oprema ) • Dugoročni fin. plasmani TEKUĆA IMOVINA • Zalihe • Potraživanja • Novčana sredstva Porijeklo - izvori imovine (sredstava) KAPITAL • Sopstveni kapital ( neto imovina) • OBAVEZE - Dugoročne - Kratkoročne ( dobavljači, banke, dražava, radnici) 12

AKTIVA = PASIVA AKRIVA = Zajednički naziv za sva sredstva preduzeća koja predstavljaju njegovu bruto imovinu. PASIVA = Izvori sredstava preduzeća. UKUPNA SREDSTVA = SOPSTVENI KAPITAL + OBAVEZE ( stalna + tekuća ) SOPSTVENI KAPITAL = UKUPNA SREDSTVA - UKUPNE OBAVEZE ( neto imovina ) ( bruto imovina ) 13

RAVNOTEŽA AKTIVE I PASIVE AKTIVA = PASIVA Tabela br. 1: Struktura bilansa stanja AKTIVA A. NEUPLAĆENI UPISANI KAPITAL B. STALNA IMOVINA I Nematerijalna ulaganja II Osnovna sredstva i investicione nekretnine III Biološka sredstva i sredstva kulture IV Dugoročni finansijski plasmani V Odložena poreska sredstva V. TEKUĆA IMOVINA I Zalihe, stalna sredstva II Kratkoročna potraživ. Anja, plasmani i gotovina III ODLOŽENA PORESKA SREDSTVA G. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA PASIVA A. KAPITAL I Osnovni kapital II Emisiona premija III Revalorizacione rezerve IV Rezerve iz dobitka V Neraspoređeni dobitak VI Gubitak do visine kapitala B. DUGOROČNA REZERVISANJA V. OBAVEZE I Dugoročne obaveze II Kratkoročne obaveze E. VANBILANSNA AKTIVA PASIVNA VREMENSKA RAZGRANIČENJA G. POSLOVNA PASIVA D. VANBILANSNA PASIVA UKUPNA AKTIVA UKUPNA PASIVA D. POSLOVNA IMOVINA 14

ODRAŽAVANJE POSLOVNIH PROMJENA NA BILANS vpovećanje aktive dovodi do istovremenog povećanja pasive vsmanjenje aktive dovodi do istovremenog smanjenja pasive, 15

ODRAŽAVANJE POSLOVNIH PROMJENA NA BILANS vpromjene u strukturi aktive v promjene u strukturi pasive. 16

KONTNI OKVIR I KONTNI PLAN Kontni okvir predstavlja pregled (spisak) svih konta koja se mogu otvoriti u preduzeću, dok kontni plan predstavlja stvarno otvorena konta u konkretnom preduzeću. 0 – Neuplaćeni upisani kapital i stalna imovina 1 – Zalihe, stalna sredstva namjenjena otuđenju i dati avansi, 2 – Kratkoročna potraživanja, plasmani i gotovina, 3 – Kapital i gubitak 4 – Obaveze 5 – Rashodi 6 – Prihodi 7 – Otvaranje i zaključak računa stanja i uspjeha 8 – Vanbilansna evidencija 9 – Obračun troškova i učinaka 17

KONTNI OKVIR I KONTNI PLAN Naprimjer, konto 2010: Prva cifra - klasa konta: 2 - Kratkoročna potraživanja, plasmani i gotovina, Druga cifra - grupa konta: 20 - Potraživanja po osnovu prodaje, Treća cifra - vrsta konta: 201 - Kupci u zemlji (sintetički konto), Četvrta cifra - konto : 2010 - Kupci u zemlji – Incel (analitički konto). 18

KONTNI OKVIR I KONTNI PLAN 30 - Osnovni kapital 300 - Akcijski kapital; obične akcije, 301 - Akcijski kapital; prioritetne akcije, 302 - Udjeli društva sa ograničenom odgovornošću, 303 - Ulozi, 304 - Državni kapital, 305 - Zadružni udjeli, 309 - Ostali kapital, 31 - Rezerve 310 - Emisiona premija, 311 - Revalorizacione rezerve, 312 - Zakonske rezerve, 313 - Statutarne rezerve, 314 - Druge rezerve, 32 - Neraspoređeni dobitak 320 - Neraspoređeni dobitak ranijih godina, 321 - Neraspoređeni dobitak tekuće godine, 322 - Neisplaćeni neto prihod od samostalne djelatnosti, 323 - Višak prihoda nad rashodima. 33 - Gubitak 330 - Gubitak ranijih godina, 331 - Gubitak tekuće godine. 19

KARAKTERISTIKE KONTNOG OKVIRA Bilansni kontni okvir i funkcionalni kontni okvir. Bilansni kontni okvir: • Raspored konta u glavnoj knjizi fin. računovodstva je prema rasporedu pozicija u bilansu stanja i bilansu uspjeha, • Organizacija dvije odvojene glavne knjige ( finansijskog i upravljačkog računovodstva), • Postojanje pomoćnih računa u obe glavne knjige koji omogućuju njihovo povezivanje tako da se u svakoj glavnoj knjizi formira zatvoren sistem knjiženja, • Računi sredstava u BS klasifikovani po rastućoj likvidnosti, a račun obaveza po rastućoj dospjelosti. 20

KARAKTERISTIKE KONTNOG OKVIRA Bilansni kontni okvir: • Ukupan fin. rezultat se utvrđuje na osnovu BU po metodi ukupnih troškova, a rezultati poslovanja po pojedinim segmentima se utvrđuju u okviru upravljačkog računovodstva. Funkcionalni kontni okvir: • Postojanje samo jedne glavne knjige, • Finansijski rezultat se utvrđuje po metodi troškova prodatih učinaka. 21

POJAM STALNIH SREDSTAVA ( IMOVINE ) • ako se očekuje da će biti realizovana u toku normalnog poslovnog ciklusa pravnog lica, • ako se ne drži prvenstveno radi dalje prodaje-trgovanja, • ako se ne očekuje da će biti realizovano u okviru najmanje 12 mjeseci nakon dana bilansiranja ili • ako se radi o gotovini ili ekvivalentima gotovine čija upotreba je ograničena za izmirenje obaveza u periodu od najmanje dvanaest mjeseci nakon bilansa stanja 22

KLASIFIKACIJA STALNE IMOVINE 1. Prema pojavnom obliku: - u materijalnom obliku, - u nematerijalnom obliku i - u obliku novca. 2. Prema upotrebnoj vrijednosti: - sredstva u pripremi (pribavljnju), - sredstva u upotrebi i - sredstva van upotrebe. 23

KLASA 0 – STALNA SREDSTVA Grupe računa u okviru klase 0 – Stalna sredstva: • 01 - Nematerijalna ulaganja, • 02 - Nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine, • 03 - Biološka sredstva i sredstva kulture, • 04 - Duroročni finansijski plasmani i • 05 - Odložena poreska sredstva. 24

KNJIGOVOSTVENI RAČUNI (KONTA) 25

EVIDENTIRANJE POSLOVNIH PROMJENA U AKTIVI 26

EVIDENTIRANJE POSLOVNIH PROMJENA U PASIVI 27

EVIDENTIRANJE PRIHODA 28

EVIDENTIRANJE RASHODA 29

GLAVNA KNJIGA Sva knjigovodstvena konta, koja su otvorena u knjigovodstvu jednog preduzeća, čine glavnu knjigu. 30

SINTETIČKA I ANALITIČKA KONTA 31

POTPUNA, NEPOTPUNA I KOREKTIVNA KONTA ØPotpuna konta su ona na kojima se iskazuje cjelina imovinskog dijela, što znači da ona mogu postojati samostalno. ØNepotpuna konta ne prikazuju cjelinu imovinskog dijela, tako da se cjelina može sagledati skupa sa korektivnim kontom. ØKorektivni konto svojim saldom koriguje (povećava ili smanjuje) saldo nepotpunog konta. 32

DNEVNIK 33

PRINCIPI VREDNOVANJA BILANSNIH POZICIJA Vrednovanje ili mjerenje bilansnih pozicija podrazumijeva utvrđivanje novčanoh iznosa u visini kojih bi se bilansne pozicije trebale priznati i iskazati u finansijskim izvještajima. 1. koncept istorijskog troška ( iznos plaćenog novca ili novčanih ekvivalenata datih za pribavljanje sredstava, zasnovan na načelima nastanka poslovnog događaja i načela realizacije), 2. koncept tekućeg troška ( sredstva se evidentiraju u iznosu novca ili novčanih ekvivalenata koje bi trebalo platiti ako bi se sredstvo nabavljalo u sadašnjosti-načelo stalnosti poslovanja), 3. koncept prodajne vrijednosti ( iznos novca ili novčanih ekvivalenata koji bi se ostvarili njihovom prodajom u sadašnjosti) i 4. koncept sadašnje vrijednosti ( sredstva se evidentiraju po sadašnjoj diskontovanoj vrijednosti budućih neto novčanih primitaka koji se očekuju u toku redovnog poslovnog ciklusa). 34

RAČUNOVODSTVENA NAČELA Ø načelo dvostranog obuhvatanja poslovnih promjena, Ø načelo nastanka poslovnog događaja ( obračunska-akrualna osnova), Ø načelo uzročnosti ( sučeljavanje prihoda i rashoda koji su nastali u vezi njihovog ostvarenja), Ø načelo opreznosti ( odmjeravanja fin. rezultata- imovina se vrednuje po principu niže, a obaveze po principu više vrijednosti, procjena rashoda naviše, a prihoda na niže), Ønačelo identiteta bilansa (početni bilans = zaključnom bilansu , osim u slučaju efekata promjene rač. politika ili ispravke grešaka), Ønačelo pojedinačnog procjenjivanja imovine i obaveza ( svaku značajnu poziciju prikazati pojedinačno), Ø načelo stalnosti poslovanja pravnog lica ( going concerne ), Ø načela novčanog mjerila i poslovne jedinice. 35

PRINCIPI UREDNOG KNJIGOVODSTVA Primjena ovih principa treba da osigura dobijanje potpunih, blagovremenih, jasnih, uporednih i pouzdanih knjigovodstvenih informacija. Najvažniji su: • princip potpunosti, • princip ažurnosti, • princip hronološkog reda, • princip mogućnosti provjere, • princip jasnosti, • princip materijalne ispravnosti i • princip ekonomičnosti. 36

ELEMENTI KNJIGOVODSTVENOG DOKUMENTA Ø naziv poslovnog subjekta koji je izdao knjigovodstveni dokument, Ø naziv dokumenta (faktura, izlaz robe, trebovanje materijala i dr. ), Ø datum izdavanja dokumenta, Ø sadržaj poslovne promjene (izražene količinski i vrijednosno), Ø potpis ovlaštenog lica. 37

ČUVANJE KNJIGOVODSTVENIH DOKUMENATA Ø godišnji i konačni obračun plata zaposlenih se čuva trajno, Ø polugodišnji i drugi periodični obračuni se čuvaju 5 godina, Ø dokumenti platnog prometa u ovlaštenim finansijskim institucijama se čuvaju tri godine, Ø prodajni i kontrolni blokovi, pomoćni i slični dokumenti se čuvaju dvije godine, Ø glavna knjiga i dnevnik se čuvaju 10 godina, a pomoćne knjige 5 godina. 38

ISPRAVKE KNJIGOVODSTVENIH GREŠAKA Ø tehničke ispravke, Ø storna i Ø dopunska knjiženja. 39