Osnove raunala za djecu kako raunalo radi Created

Osnove računala za djecu kako računalo radi? Created by Jodie Fournigault Computer Support Specialist Kreitner Elementary School

Klasično rtačunalo Računalo je sastavljeno od mnogih dijelova. Znate li kako se zovu!

Monitor - zaslon Zaslon izgleda kao televizor i omogućuje da vide datoteke i ostali poslovi

CPU je skraćenica za "Central Processing Unit". Sadrži „mozak računala”. To mogu biti stolni modeli na kojima je monitor ili modeli tornja koji stoje uspravno

Disketa CPU je imao mjesto za umetanje disketa. Disketni pogon čita informacije s vrlo tanke diskete unutar tvrdog plastičnog kućišta. Diskete su mogle sadržavati do 1, 44 megabajta informacija.

CD-ROM označava kompaktnu memoriju samo za čitanje s diska. Oni su ravni, sjajni diskovi na koje se pohranjuju informacije. Većina novih računala ima CD-RW pogone. CD-RW znači Compact Disk. Re. Write. Ova vrsta diska omogućuje pisanje podataka na njega kao i čitanje s njega. Većina ih je mogla pohraniti do 700 megabajta informacija.

DVD pogon / pržilica Novija računala imaju mogućnost DVD pogona. DVD (Digital Video Disc) izgleda poput CD-a, ali sadrži puno više informacija! Oni mogu pohraniti 4, 7 gigabajta podataka i više!

Brzi pogon Flash pogon je noviji tip uređaja za pohranu podataka. To je poput mini prijenosnog tvrdog diska! Uključje ga se u USB (Universal Serial Bus) priključak na prednjoj strani računala

Kako računalo radi? • Unos - slučaj kada se podaci unose u računalo. Neki uobičajeni uređaji za unos uključuju tipkovnicu, miša i skener. • Izlazni podaci - su podaci koji izlaze iz računala nakon obrade. Informacije izlaze na izlaznim uređajima poput pisača ili monitora računala. • Obrada - je slučaj kada se podaci obrađuju u „mozak računala”, poznatom i kao CPU (Central Processing Unit).

Ulaz - uređaji

Tipkovnica je vjerojatno najkorišteniji uređaj za unos. Djeluje slično poput pisaćeg stroja, ali ima mnogo dodatnih tipki pomoću kojih rade posebne stvari koje pisaći stroj ne može.

Posebne tipkovnice Trepereće svjetlo na zaslonu računala naziva se pokazivač. Pokazivač se može pomicati gore-dolje ili lijevo i desno pritiskom na 4 tipke sa strelicama. Ove se tipke sa strelicama nazivaju tipke pokazivača.

Shift tipka Kada je ova tipka pritisnuta istovremeno kad i tipku sa slovom, na zaslonu se pojavljuje veliko slovo. Kad se pritisne tipku sa simbolom i brojem, gornji simbol se pojavljuje na ekranu računala. Postoje dvije tipke shift na tipkovnici.

Backspace (povrat) tipka Kada se pritisne ovu tipku, pokazivač se pomiče jedan prostor u lijevu stranu zaslona računala. Ova tipka je vrlo korisna kod pritiska pogrešnog slova ili broja. Time se mogu izbrisati pogreške!

Tipka zaključavanja (Caps Lock) Kad se pritisne ovu tipku, svijetli malo svjetlo na tipkovnici. Kad god se upali ovo svjetlo, svaka tipka slova koju se pritisne rezultirat će velikim slovom tog slova na ekranu. Ako se drugi put pritisne tipku CAPS LOCK, isključuje se.

Razmaknica To je dugačka tipka koja se nalazi na dnu tipkovnice. Svaki put kada pritisne ovu traku, pokazivač pomiče jedan prostor udesno na zaslonu računala.

Enter tipka Kada se piše pismo ili priča i pritisne tipku Enter, pokazivač će preskočiti do sljedećeg retka. Ovo je vrlo korisna tipka koji se koristi kada se želi započeti novi odlomak

Function tipka Većina računalnih tipkovnica ima između 10 i 12 funkcijskih tipki. Te se tipke obično nalaze na vrhu tipkovnice i korisniku računala daju brze načine davanja računarskih posebnih uputa. Na primjer, pritiskom na tipku F 1 prilikom korištenja programa Windows korisnicima će se omogućiti pristup zaslonu pomoći (Help).

Numeričke tipke Na desnoj strani tipkovnice nalazi se skup tipki grupiranih u kvadrat. Ove tipke imaju dvije funkcije. Kada se pritisne tipku za zaključavanje brojeva, ove tipke nude brz i jednostavan način unosa brojeva u računalo. Kad se ne pritisne tipka za zaključavanje broja, ove tipke upravljaju kretanjem kursora.

Tipke za ažuriranje teksta Pored numeričke tipkovnice nalazi se šest tipki za uređivanje teksta. Ove su tipke dizajnirane za korištenje u programima za obradu teksta. Omogućuju brzo kretanje po zaslonu dok se piše. One su vrlo korisne kada se želi popraviti pravopisnu grešku, dodati rečenicu ili jednostavno preći na drugu stranicu.

Miš Nije glodavac! To je još jedan uređaj za unos podataka. Nazvan je mišom zbog oblika i načina na koji je kabel koji ga spaja na računalo izgledao pomalo kao rep miša.

Laserski miš koristi lasersko svjetlo koje čini pomicanje pokazivača. Laserski miševi ne moraju čistiti njihovu unutrašnjost!

Skener je koristan uređaj za unos podataka. Unos teksta ili slike u računalo. Tamo se mogu skenirati i podatke poslati na računalo gdje se mogu mijenjati, širiti, upisati u računalnu datoteku ili ispisati.

Izlazni uređaji • Printeri • Zvučna kartica • Audio zvučnici

Pisači Jedan izlazni uređaj je pisač. Jednom kada korisnik računala stvori nešto na računalu, primjerice priču, može je poslati na pisač. Pisač ispisuje točno ono što se prikazuje na zaslonu.

Vrste pisača Tintni pisač obično ispisuje u boji. Ispisuje se istiskivanjem sitnih kapljica tinte na papiru Laserski pisač koristi lasersku zraku za stvaranje slike koja se prenosi na papir. Koristi toner i bubanj. Tinta je u prahu.

Zvučna kartica je elektronička ploča koja se nalazi unutar računala i koja može proizvesti glazbu i zvukove visoke kvalitete. Ako na računalu igrate videoigre i multimedijske programe, treba vam zvučna kartica!

Zvučnici se mogu povezati s računalom tako da se može čuti vrlo realne zvučne efekte i prekrasnu glazbu. Neki računalni monitori imaju ugrađene zvučnike.

Računalna obrada Nakon što se informacije na računalo pošalju na jedan od ulaznih uređaja one se obrađuju. Računalo koristi „mozak” za obradu informacija. Mozak računala naziva se CPU ili Centralna procesna jedinica.

CPU se naziva i mikroprocesor. Riječ "mikro" znači malo. Budući da se CPU nalazi na malom računalnom čipu veličine oko 1 inča, to ima smisla!

RAM memorija Kad računalo obrađuje podatke, koristi softverske programe. Svaki program zahtijeva određenu količinu elektroničke memorije ili RAM (Random Access Memory) da bi se ispravno izveo.

RAM je privremena memorija. Računalo sadrži informaciju u toj memoriji i dobiva ih kad zatreba. Ako računalo ima više RAM-a, može brže riješiti probleme i obraditi informacije!

ROM memorija Druga vrsta računalne memorije je ROM, što je memorija samo za čitanje. Ova memorija je trajna. Podaci su tamo stavljeni kad je računalo napravljeno. Računalu su potrebne informacije u ROM memoriji da bi moglo funkcionirati.

Koji su sve dijelovi unutar računala i što rade ? ? ?

Hardware • • Tvrdi disk Matična ploča Zvučna kartica i video kartica Memorijska kartica Napajanje NIC kartica BIOS

Hard Disk - tvrdi disk Pogon tvrdog diska je uređaj za magnetsko pohranjivanje. Svi se računalni programi i datoteke koje stvorite i spremite nalaze tamo. Ovo je trajna pohrana (barem dok ne izbrišete datoteku). Tvrdi disk se obično označava slovom pogona "C". Današnji tvrdi diskovi mogu pohraniti ogromne količine informacija.

Unutar kućišta klasičnog tvrdog diska pronaći ćete kružne diskove od čelika. Na diskovima se nalazi mnogo tragova ili cilindara. Elektronički uređaj za čitanje nazvan glava prolazi naprijed i nazad preko cilindara, čitajući podatke s diska ili pišući na njih.

Pogoni tvrdog diska koriste tehnike magnetskog snimanja. Magnetski medij može se lako izbrisati i ponovno napisati te će „pamtiti“ uzorke magnetskog fluksa pohranjene na njemu dugi niz godina!

Pogoni tvrdog diska mogu se vrtjeti pri 7200 ili više okretaja u minuti (okretaja po minuti). To znači da se za jednu minutu tvrdi disk okreće više od 7200 puta!

Matična ploča

Računalo ne može raditi bez matične ploče koja sve povezuje zajedno! Omogućuje svakom dijelu računala da prima snagu i međusobno komunicira. Sve što pokreće računalo ili poboljšava njegove performanse je ili dio matične ploče ili priključak na jedan od njegovih proširenja ili priključke.

Zvučna i video kartica Zvučne i video kartice su izlazni uređaji. Sadrže posebne sklopove koji računalu omogućuju reprodukciju zvukova i prikaz grafike na monitoru.

Memorijska kartica RAM (Random Access Memory) ROM (Read-Only Memory)? RAM kartice pamtit će ono što im kaže i čak se mogu promijeniti za pamćenje novih podataka. Ali, kad je računalo isključeno, zaboravlja sve što ste napravili! Zato uvijek štedite svoj posao! ROM je dobar za pamćenje, ali ne može promijeniti zapamćeno. Sadrži podatke koji su u njega ugrađeni!

Napajanje Ako postoji neka komponenta koja je apsolutno neophodna za rad računala, to je napajanje! Bez njega, računalo je samo kutija puna plastike i metala. Napajanje pretvara izmjeničnu struju (AC) iz vašeg doma ili škole u istosmjernu struju (DC) potrebnu računalu.

Zbog napajanja i ventilatora za hlađenje možete vidjeti napajanje sa stražnje strane računala. Računala izlažu puno topline i potreban im je ventilator da ih ne bi pregrijavali. Zastarjelo!!!!

Mrežna kartica NIC kartica (Network Interface Card) omogućuje računalu da razgovara s drugim računalima! Kabel zvan Cat 5 priključen je na NIC karticu i računalo se zatim može priključiti na mrežu i biti na internetu!

BIOS CHIP BIOS čip (Basic Input Output System) je vrlo važna komponenta računala. Jednostavno rečeno, BIOS-ov čip probudi računalo kad ga uključite i podsjeti ga koje dijelove ima i što rade!

Bytes, Kilobytes, Megabytes and Gigabytes • Bajt 8 bita = 1 bajt • KB Kilobajt = 1. 000 bajtova • MB megabajta = 1. 000 (1 milijun) bajtova • GB Gigabajt = 1. 000 (1 milijarda) bajtova

Što je Byte? ? Sve informacije koje se kreću kroz vaše računalo temelje se na 2 naredbe. To je sve, samo dvije. ! Dvije naredbe su ON i OFF. Oni su simbolizirani sa 1 i 0.

Jedine informacije koje računalo može razumjeti su UKLJUČENO (1) i ISKLJUČENO (0)! Milijuni kombinacija dviju naredbi danih u nizu čine ono što računalo radi.

Memorijski čipovi u računalu podijeljeni su u tisuće sićušnih pretinaca koji se nazivaju bitovi. Svaki pojedini zalogaj ima elektronički prekidač ili vrata. ON znači da su vrata otvorena i da puštaju struju.

Zapamtite, računalo čita UKLJUČENO ili otvara bitove ili sklopke kao broj 1. Zatvoreni prekidači su ISKLJUČENI jer struja ne može proći. Računalo čita isključene bitove ili sklopke kao 0.

Podaci se stvaraju grupiranjem ovih bitova zajedno kako bi se stvorile naredbe 1/0 formiraju. Osam bitova je grupirano zajedno u jedan bajt. U toj skupini od 8, 256 je mogućih kombinacija 1/0. Grupiranje 1/0 unutar bajta naziva se Binarni kod je jezik računala.

Evo primjera Binarnog koda: kada tipkate slovo A na tipkovnici, električni se signali s tipkovnice šalju na CPU signale pretvara u Binarni kod. Tada računalo čita kod i šalje ga na monitor da prikaže slovo A. Sve se to događa u trenu!

Što su Megabyte i Gigabyte? ?

Megabyte i Gigabyte Jedan megabajt jednak je milijun bajta. Dakle, računalo s 512 megabajta RAM-a (Random Access Memory) znači da računalo može obraditi 512. 000 (512 milijuna) bajta RAMa. Prostor na tvrdom disku mjeri se i u bajtovima. Dakle, tvrdi disk od 200 GB ima 200 000 000 (200 milijardi) bajtova za pohranu memorije!

Zamislite pritiskanje bilo koje tipke 1 milijardu puta da biste dobili ideju o tome koliko podataka (1/0) može pohraniti. Koliko bi trajalo?

Morali biste pritisnuti tipku 5 puta u sekundi non-stop tijekom više od 6 GODINA da biste dosegli milijardu pritiska tipki. Jedna milijarda pritisaka na tipke jednako je 1 GB memorije! Razmislite o tome sljedeći put kada pomislite da se web stranica prerano sporo učitava!

Samo početak…. . ovom prezentacijom prezentirane su samo osnove! računala. Ali sada možda više razumijete nego prije

Izvori • Kids Domain Resources: Computer Connections, Computers Inside & Out • http: //www. howstuffworks. com • “Computer Basics”, Teacher Created Materials, pub. 1996