Osnove psihologije sporta i sportske rekreacije Boris Balent

Osnove psihologije sporta i sportske rekreacije Boris Balent - HASP boris. balent@gmail. com

Što je sportska psihologija? § § pokušajte definirati područje Znanstvena disciplina koja istražuje ponašanje osoba u sportu i vježbanju, te provodi praktičnu primjenu stečenih spoznaja, prema. Weinberg i Gould (1999) Znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem psiholoških procesa i ponašanja u području sporta (psihološki procesi: emocije, mišljenje i motivacija) znanstvena i primjenjena disciplina

Povijest sportske psihologije Prvi znanstveni rad Tripletta iz 1898. g. : kod biciklista opisao pozitivan utjecaj drugih ljudi na brzinu vožnje n Istraživanja najčešće bila vezana uz psihologiju rada (fizički rad) n 1965; Međunarodno društvo za psihologiju sporta (International Society of Sport Psychology, ISSP) i znanstveni časopis International Journal of Sport Psychology n

U Hrvatskoj n Fakulteta za fizičku kulturu u Zagrebu (današnji Kineziološki fakultet); prof. dr. Konstantina Momirovića

Primjena u praksi n n Coleman Griffith 20. g. prošlog st. pokušavao je svoje spoznaje prenijeti u sportsku praksu (baseball momčad) 1986 status profesije u SADu; osnovana sekcija (divizija) 47 za psihologiju sporta i vježbanja Američkog psihološkog društva (APA) U Hrvatskoj; n dr. Sabioncello n 1994 Ponder n 2005 Stručni razred za psihologiju sporta pri HPK

Što rade sportski psiholozi? informiraju o ulozi psiholoških faktora u vježbanju i sportu n podučavaju specifične vještine važne u sportskom kontekstu (mentalni trening) n pomažu pojedincima da razumiju i poboljšavaju svoj psihički status n educiraju unutar organizacija ili grupa n Association for the Advancement of Applied Sport Psychology, AAASP

Što ne radi sportski psiholog? ! trenerski posao n dijagnostiku i tretmane psihopatologije n tretmane ovisnosti, poremećaje prehrane, pretilost n bračnu i obiteljsku terapiju n dijagnostiku testovima za naplatu osiguranja, dijagnostiku testovima za procjenu mentalnog zdravlja… n Association for the Advancement of Applied Sport Psychology, AAASP

Posao sportskog psihologa (2): Planiranje psihološke pripreme sportaša (psihodijagnostika, prikupljanje info. ) n Savjetodavno – edukacijski razgovori i radionice n Mentalni trening: n oblik rada sa sportašem u kojem mu pomažemo da usvoji tehnike kojima će unaprijediti i učiniti stabilnijim izvođenje aktivnosti u svom sportu

Psihološka procjena sportaša je postupak procjene psiholoških profila pojedinih sportaša na temelju rezultata psiholoških testova, intervjua i opažanja sportaša od strane sportskog psihologa. n Poznavanje psihološkog profila sportaša treneru omogućava optimalizaciju pristupa pojedninom sportašu, detektiranje prednosti (jakih strana) i mogućih slabosti (nedostataka) kako bi se pravovremeno reagiralo te time smanjila vjerojatnost pada i oscilacija u izvedbi, a sve u svrhu postizanja maksimalnog potencijala (? ) n

Kako procjenjujemo? Psihologijski testovi n Razgovor/intervju n Upitnici (analiza stanja, izvedbe i sl. ) n Opažanje n

Što sve procjenjujemo? Kognitivne sposobnosti (po pojedinim faktorima) n Motiviranost i izvore motivacije, ambicioznost (profesionalni ciljevi) n Pažnju i koncentraciju n Ličnost n

Etička pravila rada u sportu Uvažavanja ljudskih prava i dostojanstva osobe n Kompetentnost n Profesionalna i znanstvena odgovornost n (izgradnja poz. stava prema struci, pomoć kolegama) n Integritet znanosti i struke Etički kodeks psihologa

Sport i ličnost

Ličnost Individualni sklop ponašanja, mišljenja i čuvstava koji obilježava životnu prilagodbu pojedinca, Rathus (2000) - relativno trajan i stabilan sklop

Važnost ličnosti u sportu preko tisuću radova n nema jasnih odgovora n Morgan (1980) je uvjerenja da se najmanje 20% uspjeha u sportu može pripisati ličnosti, drugi smatraju da je udio znatno manji n

Pozitivan stav Emocionalna stabilnost Društvenost Timski duh Komunikacijske vještine Socijalne vještine i taktičnost Povjerenje u odnosima Otvorenost prema ljudima Samokontrola Dosljednost Discipliniranost i volja Upornost Poslušnost vs. Samoživost (nekonformističnost) Samopouzdanje Samopoštovanje Otpornost na stres Odvažnost, hrabrost Povjerenje u druge Anksioznost Otvorenost prema promjenama, otvorenost za novo Energičnost Strpljivost

Procjenite Koje od ovih karakteristika su važne kod profila sportaša/rekreativca? n Koliko je takav profil poželjan u drugim zanimanjima? n

Da li postoji idealan profil ličnosti sportaša/rekreativca ? n Ne postoji jednostavna veza ličnosti i uspjeha n Neki sportaši su uspjeli zahvaljujući svojoj ličnosti, a neki su uspjeli usprkos svoje ličnosti

Istraživanja razlika između sportaša i nesportaša također pokazuju nekonzistentne rezultate n Ne postoji „sportska ličnost“, no postoje stereotipi (mediji. . . ) n

Anksioznost i sport kompleksno, neugodno čuvstvo tjeskobe, bojazni, napetosti i nesigurnosti, popraćeno fiziološkim reakcijama autonomnog živčanog sustava (Petz, 1992) n crta ličnosti/stanje. . . Multidimensional Anxiety Scales n (EMAS-T, EMAS-S); Endler, Skala manifestne anksioznosti; Vulić-Prtorić, Sorić. . n natjecateljska anksioznost (tendencija doživljavanja natjecateljskih situacija kao ugrožavajućih)

Dimenzije Anksioznost kao stanje: kognitivna zabrinutost i autonomno-tjelesna komponenta n Anksioznost kao crta: soc. evalucaija, fizička opasnost, nove/nejasne situacije, svakodnevne situacije (moguće su i druge dimenzije) n

Stres Prirodna pojava koja se događa pri pokušaju organizma da se prilagodi nekom životnom izazovu, događaju ili situaciji. n Resursi koje imamo nisu dovoljni za svladavanje situacije te stoga dolazi do pojave stresa n Pozitivni i negativni stresori n

Da li je anksioznost poželjna? Poželjna mala razina ili uopće nije poželjna? n Processing efficiency theory, Eysenck and Calvo (1992) n Hanin (IZOF model) n

Napetost i ozljede

INTELIGENCIJA U SPORTU Sposobnost snalaženja u novim situacijama (Bujas) n Inteligencija je složena sposobnost, hijerarhijski ustrojena n

Istraživanja su pokazala da je moguće utvrditi povezanost opće inteligencije i uspjeha u sportu (Bosnar i Gabrijelić, 1983; Bosnar i Matković, 1983. ) n Kvalitetnija istraživanja pokazuju niske značajne korelacije (moguće je objasniti do 5% uspjeha u sportu) n opažanja limitiranih dosega osoba sa znatnije ispodprosječnom razinom inteligencije n

Povezanost se objašnjava na tri načina 1. 2. 3. eksploatacijom inteligencije u pronalaženju odgovora u novoj sportskoj situaciji putem korelacije motoričkih sposobnosti i inteligencije (čimbenici koji općenito pozitivno ili općenito negativno djeluju na razvoj) kvalitetnijim stilom života i kvalitetnijim suočavanjem sa stresnim zahtjevima sportskog života osoba s višim intelektualnim statusom

PAŽNJA Predavač Boris Balent - HASP boris. balent@gmail. com

…izloženi smo bezbroj podražaja. . no da li našom percepcijom vlada kaos? Usmjereni smo na samo dio informacija koje formiraju organiziranu i smislenu cjelinu.

Pažnja usmjerenost psihičke i psihomotorne aktivnosti prema određenim sadržajima. Petz, 1992.

u nekim drugim situacijama selektirat ćemo samo neke sadržaje, a drugima jednostavno ne dozvoliti da uđu u percepciju.

Selektivna usmjerenost praćena je odgovarajućom aktivacijom organizma.

Aktivacijske promjene: - somatske orijentacija tijela i osjetila u pravcu izvora podražaja, povećanje mišićnog tonusa

Aktivacijske promjene: - autonomne proširenje zjenica, pliće disanje, promjene u kardiovaskularnom funkcioniranju, itd.

Aktivacijske promjene: - elektroencefalografske promjene desinhronizacija alfa-ritma

Selektivno usmjeravanje prvenstveno će izazvati podražaji koji imaju neko ZNAČENJE za čovjeka.

Jeste li žedni?

FOKUS pažnje Onaj dio objektivne situacije ili naših doživljaja na koji smo posebno usmjereni.

Selektivnost pri percipiranju - dovodi do poteškoća pri pokušaju mijenjanja stavova i ponašanja (sjetite se komunikacije!)

Vanjske (objektivne) determinante pažnje (drugim riječima, svojstva podražaja koja djeluju na pažnju)

svojstva podražaja koja djeluju na pažnju intenzitet

svojstva podražaja koja djeluju na pažnju EKSTENZITET

Thanksgiving Parade, New York

svojstva podražaja koja djeluju na pažnju novost

novost

svojstva podražaja koja djeluju na pažnju neobičnost

neobičnost

svojstva podražaja koja djeluju na pažnju PONAVLJANJE PONAVLJANJE PONAVLJANJE PONAVLJANJE

Pažnja - spontana ili nehotična pažnja - hotimična pažnja - habitualna pažnja

habitualna pažnja trajnija udešenost za primanje određenih podražaja

habitualna pažnja – trajnija udešenost za primanje određenih podražaja posebno važna za sigurna ponašanja

habitualna pažnja

DISTRIBUCIJA PAŽNJE istodobna usmjerenost na dva ili više sadržaja

Ponašanja karakteristična za ADD i ADHD smetnje pažnje sa ili bez hiperaktivnosti-impulzivnosti

TEST PAŽNJE Tablica s brojevima n mreža je ispunjena brojevima od 01 do 25 n brojevi nisu napisani po redu, već su slučajno raspoređeni n vaš je zadatak u što kraćem vremenu pronaći redom sve brojeve u mreži počevši od broja 01, pa dalje 02, zatim 03, i tako dalje do 25

13 23 03 14 10 11 09 22 12 05 24 06 17 25 18 20 16 08 07 21 04 15 02 19 01

Vrste/tipovi pažnje (Nideffer, 1976) n dva faktora: 1. širina pažnje (količinu informacija koju osoba prima; širina perceptivnog polja) široka / uska 2. smjer pažnje internalna / eksternalna n Četiri kombinacije!

karakterističan stil sportaša n individualni razlike u kapacitetu pojedine pažnje n biti oprezan kod davanja uputa n prebacivanje pažnje n razina pobuđenosti n

POSTAVLJANJE CILJEVA U SPORTU Predavač Boris Balent - HASP

POSTAVLJANJE CILJEVA

POSTAVLJANJE CILJEVA MOTIVI - pokretači ponašanja, određuju smjer, intenzitet i trajanje ponašanja. CILJ - ono prema čemu je okrenut naš motiv.

CILJEVI određuju smjer ponašanja i daju mu SVRHU

POSTAVLJANJE CILJEVA Photography by Frantisek Staud

POSTAVLJANJE CILJEVA

POSTAVLJANJE CILJEVA Ponašanje bez cilja teško će uroditi postignućem.

POSTAVLJANJE CILJEVA “životni trener” ili “life coach” pomaže klijentu postaviti životne ciljeve

Locke, Edwin A. (1968) “Toward a Theory of Task Motivation and Incentives” Organizational behavior and human performance, (3)2: 157189.

Postavljanje ciljeva je ključni korak prema postignuću.

Locke, 1968.

Locke (1968): Ciljevi trebaju biti postavljeni tako da su - JASNI (nedvosmisleni) - MJERLJIVI (da postoji povratna informacija o približavanju i dosezanju cilja) Više će motivirati izazovni ciljevi nego vrlo lagani i vrlo teški .

POSTAVLJANJE CILJEVA SMART: Specific (specifični, određeni), Measurable (mjerljivi), Attainable (dosegljivi), Relevant (bitni, važni), Time-bound (vremenski ograničeni).

POSTAVLJANJE CILJEVA SMARTER: Specific (specifični, određeni), Measurable (mjerljivi), Attainable (dosegljivi), Relevant (bitni, važni), Time-bound (vremenski ograničeni), Evaluate (vrednovani), Reevaluate (ponovno procjenjeni).

POSTAVLJANJE CILJEVA DUMB: Doable (cilj kojeg je moguće ispuniti), Understandable (razumljiv), Manageable (koji se postiže procesom kojim je moguće upravljati), Beneficial (koji donosi korist).

POSTAVLJANJE CILJEVA U SPORTU Haile Gebrselassie na cilju maratona u Berlinu 2008.

Chomolungma

CILJEVI primijenjene psihologije u sportu - poboljšanje postignuća u sportu - aktualizacija sudionika u sportu Cox, 2005.

Kako postaviti ciljeve da oni budu što efikasniji? 1) Ciljevi koji se postavljaju trebaju biti umjerene težine i realistični.

Kako postaviti ciljeve da oni budu što efikasniji? 2) Ciljevi trebaju biti specifični.

Kako postaviti ciljeve da oni budu što efikasniji? 3) Treba postavljati dugoročne i kratkoročne ciljeve.

Kako postaviti ciljeve da oni budu što efikasniji? 4) Treba postavljati ciljeve usmjerene i na rezultat i na izvedbu. U sportovima u kojima je velika konkurencija, opasno je inzistirati samo na rezultatu!

Uopće ne razmišljam o plasmanu jer bih si tako samo stvarala pritisak. Cilj je dati maksimum, niti jedan sportaš ne ide samo sudjelovati.

Snježana Pejčić Prva medalja 2002 EP Sljedeća medalja tek 2006.

Kako postaviti ciljeve da oni budu što efikasniji? 5) Treba koristiti tehniku postavljanja ciljeva i kod priprema za natjecanja i tijekom svakodnevnih treninga.

Kako postaviti ciljeve da oni budu što efikasniji? 6) Ciljeve treba definirati u pozitivnim terminima.

Kako postaviti ciljeve da oni budu što efikasniji? 7) Treba definirati rokove za ispunjenje ciljeva

Kako postaviti ciljeve da oni budu što efikasniji? 8) Treba definirati strategiju za postizanje cilja.

Kako postaviti ciljeve da oni budu što efikasniji? 9) Treba zabilježiti ciljeve u pisanom obliku.

10) Treba postojati evaluacija postignuća.

Kako postaviti ciljeve da oni budu što efikasniji? 11) Treba motivirati sportaše da prihvate postavljeni ciljeve.

Spremnost na potpunu usmjerenost i posvećenost sportaša dosezanju ciljeva jedna je od bitnih značajki vrhunskih sportaša. Klodecka-Rozalska (2006)

Lanny Bassham 10 koraka u postavljanju ciljeva K o r a c i 10. Nemojte nikada odustati

Dolazak do cilja treba obilježiti i nagraditi.

SNAGA CILJEVA

TRENERSKI STIL

značajna uloga trenera u razvoju sportaša n Način na koji trener vodi sportaše i ulazi u interakciju sa njima, donosi odluke, daje povratne informacije, pruža podršku, kažnjava/nagrađuje. . . n

2 stila: n n 1. Demokratski 2. Autokratski prednost pojedinog stila ovisi o više faktora: - uzrastu sportaša - profesionalnoj i stručnoj razini sportaša - kontekstu/situaciji - karakteristikama samih sportaša n

Zadatak Koji stil vas više opisuje? n Navedite neke primjere trenera za pojedini stil n

UČENJE PO MODELU 3 elementa: 1. promatranje ponašanja druge osobe (pažnja!) 2. upamćivanje opažanog 3. motivacija za izvođenje upamćenog n

Izvodimo ono ponašanje za koje smo potkrijepljeni n Sportaš ne uči samo ono što trener direktno, svjesno prenosi na njega/nju već i mnogo indirektnih stvari! n

Učenje uvidom (kognitivno učenje) Prevladavaju viši kognitivni procesi; mišljenje n Učenje strategije i tehnike kada sportaš najprije treba naučiti više ključnih segmenata koje treba povezati u izvedbi n Važno je dati sportašu vremena i dodatno objašnjenje ukoliko je to potrebno n

Važnost ponavljanja i krivulja učenja Krivulja učenja (odnos broja ponavljanja i količine naučenog) ovisi o kompleksnosti sadržaja: 1. pozitivno akcelerirana krivulja 2. negativno akcelerirana krivulja 3. sigmoidna krivulja (zastoj u napredovanju) n

Faktori koji utječu na učenje SPOSOBNOSTI (fizičke, psihomotorne, intelektualne i senzorne) KOGNITIVNI STIL (karakterističan način primanja, interpretacije i pohranjivanja info): 1. Analitički (razlaganje cjeline na detalje) i Sintetički (zahvaćanje cjeline) ٭ 2. Refleksivni (sustavni pristup, procjena više mogućih rješenja) i Impulzivni (bez previše razmišljanja odabir prvog rješenja koje se čini prikladnim) 3. Dominantni kanal (vidni, slušni, kinestetički)

MOTIVACIJA n najvažniji faktor! SPOL n žene češće neuspjeh pripisuju nedostatku sposobnosti, a muškarci truda! UMOR n štiti nas od iscrpljenja n tjelesni, mentalni, zasičenje monotonijom LOŠE ZDRAVSTVENO STANJE n može ometati koncentraciju, motivaciju i finije intelektualne sposobnosti

Proces učenja motoričke vještine n n 1. 2. 3. Motorička vještina - sposobnost glatkog i skladnog izvođenja motoričkog zadatka 3 faze: KOGNITIVNA (razmišljanje što i kako, na što obratiti pažnju) ASOCIJATIVNA (pokušaj izvedbe djelova i usporedba sa modelom, povezivanje djelova) AUTONOMNA (formiranje i automatizacija motoričkog programa, slobodni prostor za daljnje bitne stvari tijekom izvebe koje isto treba učiti!; npr. procjena situacije, odabir rješenja , tajming. . . anticipacija? )

Analitička ili sintetička metoda n n n Općenito je poželjnije učenje cjeline Umjesto cijepkanja može se raditi cjelina sa naglaskom na pojedine djelove (postepeno) ili kombinacija (cjelina-teški dijelovi-cjelina) Pratiti prirodnu i logičnu strukturu pokreta kod cjepkanja Ne uzeti samo problematičan dio već i dio strukture pokreta prije toga i nakon toga koji nije problematičan! Problematičan dio uvježbavati samo do približno točnog izvođenja da bi se kasnije lakše uklopio u cjelinu

Izbor metode ovisi o: 1. Dužini i težini zadatka 2. Stupnju integracije njegovih djelova 3. Razvoju kognitivnih i motoričkih sposobnosti pojedinca 4. Stilu pojedinca (analitički/holistički) 5. Crtama ličnosti; anksioznost i emoc. stabiln.

Sportaš je usvojio neku motoričku vještinu kada: n n n je svaki dio pokreta optimiziran, usavršen su pokreti povezani i usklađeni se svaki pokret svaki put izvodi na gotovo indentičan način se vještina izvodi bez razmišljanja (automatizirano) je vještina relativno fleksibilna, prilagođava se uvjetima i situaciji nema više vidljivog napretka i izvođenju, ne dolazi do grešaka ili barem broj grešaka ne opada s vremenom, nema zastoja pa nakon toga novog napretka

Korekcija tehnike Stari način/novi način (Juri Hanin) n Prvo treba efikasno identificirati elemente u lancu izvedbe i vidjeti gdje počinje problem! n Postupak: a) 6 x stari način + osvještavanje tijela b) 6 x novi način + osvještavanje tijela c) 6 x kombinacija staro-novo + osvještavanje razlike na razini tijela d) Nastaviti s novim načinom. . . n

Feedback (povratna informacija) Davanje povratne informacije na ponašanje osobe kako bi ta osoba mogla shvatiti (osvijestiti) i poboljšati svoje kompetencije te unaprijediti svoju izvedbu i međuljudske odnose n Svrha feedbacka je napredak n

PRAVILA FEEDBACKA Imajte na umu što želite postići (pomoći osobi da bude što bolja, a ne kritizirati radi toga da bi se osoba osjećala loše ili da bi se mi ispucali tj. emocionalno ispraznili) n Budite taktični n

Dajte pozitivan feedback (ne govoriti što se ne smije, već što bi trebalo, npr. ne kazati ne požuruj, već uspori) n Uz kritiku treba dati i pohvalu jer ljudi ne vole da ih se samo kritizira (dozirajte poz. i neg. !) n

Feedback treba biti specifičan i konkretan, odnositi se na konkretne situacije i konkretna ponašanja (npr. ne kazati nemaš dobar stav, već prilikom prethodnog udarca primjetio sam kako ti je položaj ruke bio dosta visok. . . ) n Opisan bez vrednovanja (npr. Nije dobro što. . . , Loše je. . . ) n Odvojite ponašanje od osobe, usmjerite se radije na ponašanje nego na crte ličnosti (ne ti si takav. . . , već tvoje ponašanje je. . . ) n

n n Budite kratki i provjerite da li vas je osoba razumjela gušenje! Atribucija i usmjerenost na zadatak (izvedbu) Općenito što prije nakon događaja dajemo feedback, staro ponašanje će prije biti promijenjeno, a novo će biti prije usvojeno i naučeno (to je važno jer s vremenom zaboravljamo detalje ponašanja pa često komentiramo nespecifično ili vrednujemo) Feedback mora biti čest ako želimo promijeniti nešto

Optimizacija izvedbe olakšava davanje feedbacka (inače je ometen biomehaničkom bukom) n Ukoliko ne znamo što smo napravili krivo, nećemo znati što treba ispraviti! n Bez feedbacka i najbolji trening postaje manje efikasan jer ne prenosi znanje n

n Koristite više slojeva feedbacka: 1. osobno osvještavanje 2. snimke – vizualni feedback 3. analize (razgovori) sa sportašem/trenerom n Predočavanje akcije također daje jako dobar feedback

Vrhunski treneri ne samo da daju feedback već tako osmisle trening da je feedback uključen u samu vježbu (optimizacija, ponavljanje određenih elemenata i sl. ) n Takav pristup dovodi do automatskog prilagođavanja izvedbe dobivenom feedbacku (FEEDBACK LOOP) n

Kada treba izbjegavati negativan feedback? Ako smo uzrujani n Ako su prisutni drugi ljudi n U takvim situacijama feedback treba odgoditi sve dok se ne smirimo, te možemo „hladne“ glave procijeniti situaciju

n. Treba znati kako je normalno da se u nama javlja otpor i potreba za opravdanjem Pokušajte na feedback gledati kao na informaciju koja nam može biti vrlo korisna u svojem profesionalnom, osobnom i interpersonalnom razvoju

Motivacija u sportu Boris Balent

Motivi pokretači ponašanja koji određuju smjer, intenzitet i trajanje ponašanja n Podjela motiva: 1. biotički (biološki, primarni) 2. socijalni (stečeni, sekundarni) n n socijalizacija biotičkih motiva

Motivacija n stanje u kojem smo „iznutra“ pobuđeni nekim potrebama, porivima, težnjama, željama ili motivima, a usmjereni prema postizanju nekog cilja koji izvana djeluje kao poticaj na ponašanje (Petz, 2005) n pobuđuje, usmjerava i održava ponašanje prema nekom cilju, odnosno određuje cilj, intenzitet i trajanje našeg ponašanja

Povezanost sa sportskim uspjehom USPJEH = (ZNANJE + SPOSOBNOSTI) X MOTIVACIJA

Faktori koji utječu na motivaciju? 1. 2. Individualna motivacijska struktura pojedinca Okolina pojedinca Istraživanja su pokazala kako je upravo trener jedan od ključnih faktora koji utječu na razvoj motivacijske klime (Duda, Balaguer, 1999; Mageau, Vallerand, 2003)

Teorije motivacije

Maslowljeva hijerarhijska teorija motivacije

Način izražavanja potreba ovisi o individualnom iskustvu. Gledajući samo ponašanje na površini možemo se prevariti n Što su potrebe kompleksnije, teže ih je prepoznati n Odgađanje manje ugode radi dugoročno veće ugode n

Motiv za postignućem vrsta socijalnog motiva koji se očituje u težnji k uspjehu i ostvarenju visokih standarda dostignuća (Pety, 2005) n temeljni unutrašnji poriv koji sportaša motivira da posveti velik dio svojeg života postizanju nekog zadanog cilja Cox (2005) n Ovisi o : 1. Osobnim standardima 2. Motivaciji pojedinca n

Tri aspekta motiva za postignućem Osobe se razliku po tome što za njih znači postignuće. 3 osnovna cilja postignuća u sportu: 1. kompetitivna sposobnost 2. sportska vještina 3. socijalno odobravanje (dob) n

ego usmjereni sportaš i ego usmjerena klima n sportaš usmjeren na zadatak i klima usmjerena na zadatak n n Što je bolje?

Motiv za izbjegavanjem neuspjeha Strah od neuspjeha n Ponašanje ovisi o tome koji motiv će biti jači n Kakvi zadaci se biraju? n Utjecaj iskustva! n

Intrinzična i ekstrinzična motivacija n Ekstrinzični motivatori trebaju imati informativni!

Atribucijska teorija i postignuće atribucijski proces odnosi se na zaključivanje o uzrocima i namjerama u ponašanju osobe, Petz (2005) n Weiner smatra da koristimo 3 dimenzije kada atribuiramo uzrok: 1. mjesta (lokus) uzroka – unutarnje / vanjsko 2. stabilnosti uzroka – stabilni / nestabilni 3. mogućnosti kontrole – kontrolabilna / n nekontrolabilna

Pristranost u atribuiranju - tendencija češćeg pripisivanja uspjeha sebi, a neuspjeha vanjskim faktorima n Temeljna atribucijska pogreška tendencija objašnjavanja tuđeg ponašanja unutrašnjim uzrocima, a vlastitog ponašanja vanjskim uzrocima n

n osobe sa izraženom potrebom za postignućem sklonije uspjeh pripisati sposobnostima, a neuspjeh nedovoljnom zalaganju, dok su osobe sa niskom potrebom za postignućem sklonije pripisivati neuspjeh nedostatku sposobnosti (Mc. Clelland)

Teorija samodeterminacije (samoodređenja), Ryan i Dece objedinjuje pretpostavke o bazičnim psihološkim potrebama s konceptom intrinzične i ekstrinzične motivacije n tri osnovna urođena psihička motiva: 1. autonomije 2. kompetentnosti 3. povezanosti n

n n isključivo vanjski poticaji i posljedice izbjegavanje osjećaja krivnje i rast samopoštovanja važno da to činimo (uvjerenja) izražavamo sebe, pokazujemo to što jesmo (identitet)

Što je psihološka priprema? n )mentalni trening( je oblik rada sa sportašem u kojem sportski psiholog pomaže sportašu u usvajanju tehnika kontrole vlastitih psihičkih procesa kojima će unaprijediti i učiniti stabilnijim izvođenje aktivnosti u svom sportu n ne može nadoknaditi manjak sposobnosti i talenta sportaša ili loš trening i kondicijsku pripremu

zahtjeva ulaganje truda i vježbu n uklopiti u trening n sportaši i treneri će izjaviti da se 40% do čak 90% uspjeha u sportu može pripisati mentalnim faktorima (Krane & Williams, 2006; prema Williams, 2006) n

Poželjna razina pobuđenosti Petz (2005): stanje organizma koje može varirati uzduž kontinuuma; od kome i dubokog sna na jednom kraju i maksimalne pobuđenosti na drugom kraju n ovisi o ličnosti sportaša i zadatku n zabava i interpretacija razine pobuđenosti n

n vrlo niska razina pobuđenosti golf, slobodna bacanja u košarci n niska razina pobuđenosti hvatači u baseballu n umjerena pobuđenost gimnastika, boks n visoka pobuđenost plivanje, hrvanje n vrlo visoka pobuđenost ragbi, dizanje utega, sprint generalno najpoželjnija je srednja razina pobuđenosti

Kako ispitati razinu pobuđenosti? n n biokemijske mjere fiziološke mjere samoiskaz opažanje Važno je uzeti u obzir individualne razlike, te učiti sportaše prepoznati vlastito stanje (SPORTSKI DNEVNIK) Zapamtite! Slaba izvedba sportaša tijekom natjecanja češće je posljedica prevelike pobuđenosti nego nedovoljne pobuđenosti

Upitnici Upitnik praćenja razine pobuđenosti n Profil emocionalnog stanja (ESP - 40): Juri Hanin, 2005 n

Tehnike koje se koriste bihevioralne i kognitivne tehnike n prihvaćanje i pozitivan stav! (pr. djeca) n kreativnost n relaksacijske tehnike i tehnike pobuđivanja (+ umor) n

Predočavanje n proces u kojem osoba zamišlja, doživljava i osjeća slike i predodžbe u svojem mozgu; dosjećanja ili zamišljanja nekog događaja, aktivnosti, atmosfere u našem umu

Pravila predočavanja životopisno i jasno (audio-viz. materijali) n kontrolabilno n realno vremensko trajanje n uključiti i osjećaje n cjelovitost n Internalno i Eksternalno n

Teorije koje objašnjavaju predočavanje n Psiho-neuro-mišićna teorija - jačanja specifičnih živčanih veza; mozak stvara motorički program n Bioinformatička teorija - organizirani set karakteristika (situacije i reakcije) pohranjene u DP-u

daje dobro objašnjenje zašto je poželjno davati povratnu informaciju izraženu u pozitivnim terminima n vrhunskim sportašima sa osvojenim Olimpijskim i svjetskim medaljama vještine predočavanja koriste svakodnevno, Krane i Williams (Williams, 2006) n

Hvala na pažnji! Literatura: Bosnar, K. i Balent, B. (2009): Uvod u psihologiju sporta, priručnik za spotske trenere. Kineziološki fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb