Osnove istraivakog rada Sestrinstvo Pregrada Uvod www physics

Osnove istraživačkog rada Sestrinstvo Pregrada

Uvod www. physics. mefos. hr Pismeni ispit – 30 bodova (60%) Seminarski zadatak – 20 bodova (40%) obvezna predaja Temu istraživačkog rada poslati na oir@fdmz. hr do 19. 2. u 20: 00 (isključivo sa službene(AAI@edu. hr) mail adrese) https: //www. fdmz. hr/squirrelmail/src/login. php

Uvod Subject: OIR Prezime Ime Kompletne radove poslati najkasnije do 27. 2. 2020. u 20: 00 Prilikom slanja datoteka nije dozvoljeno koristiti dijakritičke znakove i razmake Umjesto " " koristiti "_" Naziv datoteke mora sadražvati riječi OIR i PREZIME Npr OIR_Brkic_Tema. pdf

Uvod Radove poslati u PDF u Posebno paziti na Zaglavlje Sažetak Uvod Hipotezu Ciljeve Opise slika i grafova Reference Cjeline

Uvod Rad oblikovati prema uputama za pisanje diplomskih i završnih radova FDMZ a http: //www. fdmz. hr/images/studenti/zavrsni_i_dip lomski_radovi/2018/Upute_za_izradu_i_oblikova nje_zavrsnog_i_diplomskog_rada. pdf https: //repozitorij. mefos. hr/islandora/search/%2 A%3 A%2 A? f%5 B 0%5 D=mods_genre_hrv_ms%3 A%22 diplomski%20 rad%22

Pregled Rad poslan? – 2 boda Oblikovanje rada – 5 bodova Na vrijeme Način slanja Prema Uputama Definirani ciljevi – 2 boda Korištenje literature – 1 bod Obrada rezultata – 1 bod Prikaz rezultata – 1 bod Diskusija – 1 bod Zaključak – 1 bod Postotak plagiranja – 3 boda

Ispit Pitanja s višestrukim izborom 20 pitanja statistika 10 pitanja metodologija Seminarski bodovi zbrajaju se s rezultatom pismenog, te se formira konačni broj bodova

Temeljne vrijednost znanosti Izvor stvarnog znanja za čovječanstvo Ključna sastavnica obrazovnog sustava Dio kulture nekog naroda Pridonosi općoj dobrobiti i sigurnosti Znanje je vlasništvo cijeloga čovječanstva pa se i njegovo stjecanje mora odvijati na međunarodnoj razini i međunarodnim kriterijima

Znanost Znanstveni članak je informacija o novoj spoznaji, koja sadrži sve raspoložive dokaza utemeljenosti te spoznaje Temeljna svojstva znanosti Daje privremene zaključke Znanstvene teorije i hipoteze samo objašnjavaju prirodu na osnovu prirodnih zakona Znanstveni zaključci su provjerljivi

Hipoteza treba biti: Svrhovita Provjerljiva Plodna U skladu s postojećim znanjem jednostavna

Racionalnost Suglasno sa subjektivnim standardima razmišljanja Usklađenost čovjekova uvjerenja s općim dobrima Odnos prema istraživanjima koji su doveli do uvjerenja Stav da su u prošlosti izvedeni svi dokazi i pravilan zaključak Iznešeni svi dokazi i pravilan zaključak, ali nije svjestan kontradikcije

Izvori nesavršenosti u razmišljanju Upućivanje iz uzorka na populaciju Raznolikost jedinki u vrsti Varijabilnost patoloških procesa Pogreške mjerenja Nesavršenost instrumenata Nesavršenost ljudskog rada Nesavršenost ljudskog zaključivanja

Pravila znanstveno-istraživačkog rada Rabi izraze i simbole s jasno određenim značenjem Nastoj usavršiti opće i pojedinačne pretpostavke i njihovu uvjerljivost Ustraj na točnosti predviđanja i uvijek naznači širinu pogreške Pokusne podatke smatraj zadnjim prizivnim sudom Uvijek budi pripravan ispraviti ili promijeniti svoju teoriju zbog njezine nelogičnosti ili zato što je pokus opovrgava

Pravila znanstveno-istraživačkog rada Drži na umu da članovi znanstveno istraživačke zajednice ovise jedni o drugima u pogledu vjerodostojnosti tvoriva, intelektualnih postupaka, podataka, zaključaka i teorija Jednostavnost smatraj najvišom vrijednošću i ne izmišljaj nove konstrukcije ako doista nisu neizbježne

Hipoteza Znanost počiva na dokazu, a dokaz se sastoji od brojeva koji su dobiveni mjerenjem, brojanjem i vaganjem Znanstvenim zaključkom iskazuje se tvrdnja koju se uvijek može provjeriti Razina značajnosti jest dogovorena brojčana vrijednost kojom određujemo granicu kada nešto smatramo slučajnim, a kada stvarnim

Hipoteza Statističku hipotezu čine ništična i alternativna hipoteza Ništična – pretpostavlja da razlike nema Alternativna – razlika postoji Testiranjem jednu hipotezu prihvaćamo, a drugu opovrgavamo Zaključivanje je valjano samo kada istraživanje pronađe razliku koja stvarno postoji Ne pronađe je kada je nema

Hipoteza Statistička hipoteza je elementarna jednoznačna i kesplicitna tvrdnja o nekom obilježju populacije Oblikuje se iz znanstvene hipoteze s osnovnom svrhom da bude provjerena

Vrste istraživanja Presječno istraživanje raščlanjuje trenutno stanje populacije Kohortno istraživanje (prospektivno istraživanje) načelno počinje skupinom zdravih ispitanika te uspoređuje učestalost nekog ishoda (bolest) između poskupine koja je bila izložena nekom čimbeniku (rizični ili zaštitni) s učestalošću toga ishoda u podskupini koja nije bila izložena tom čimbeniku

Vrste istraživanja Istraživanje slučajeva i kontrola (retrospektivno istraživanje) počinje skupinom oboljelih i usporedivom skupinom zdravih ispitanika te uspoređuje prethodnu izloženost nekom rizičnom čimbeniku između skupina

Vrste istraživanja Randomizirani kontrolirani klinički pokus počinje nasumičnim razvrstavanjem ispitanika u dvije ili više skupina (kontrolna i pokusne) te nastavlja usporedbom učinaka istraživačkog čimbenika između tih skupina Kvalitativnim istraživanjima istražuju se društveni odnosi u zdravstvenoj zaštiti

Kohortno istraživanje Prednosti Moguće je mjeriti i kvantificirati čimbenik koji nas zanima Ishodi su incidencija i relativni rizik Moguće je utvrditi slijed između mogućega rizičnog čimbenika i nastupa bolesti Možemo proučavati prirodni tijek bolesti, uključujući čimbenike koji dovode do iznenadne smrti

Kohortno istraživanje Nedostati: Kohortna istraživanja zahtijevaju puno vremena, skupa su, nisu idealna za rijetke bolesti Trajanje istraživanja vrijeme praćenja ovisi o biologiji bolesti te o primarnom ishodu, ali svakako treba imati na umu organizciju i probleme povezane s njom

Istraživanje slučajeva i kontrola Prednosti: Brzo se provodi Jeftino je Pogodno za rijetke bolesti te za bolesti s dugim vremenom između izloženosti i ishoda Dobar je temelj za stvaranje hipoteza U istom se mahu može istražiti povezanost s više rizičnih čimbenika

Istraživanje slučajeva i kontrola Nedostatci: U žarištu istraživanja je samo jedan ishod (bolest) Ne dokazuje uzročnu povezanost izlaganja i ishoda Opterećeno je brojnim oblicima otklona Oblikovanje kontrolne skupine prilično zahtjevno

Randomizirani kontrolirani klinički pokus Prednosti: Visoka razina dokaza Točno mjerenje i procjena željene varijable Prospektivan ustroj Deduktivna logika Moguće nadziranje više vrsta otklona Mogućnost praćenja više ishoda Pogodno za sustavne preglede

Randomizirani kontrolirani klinički pokus Nedostatci: Potrebno je puno vremena Ozbiljni logistički problemi (uključujući financije) Etičke dvojbe Suradljivost bolesnika

Elementi izrade sustavnog pregleda Postavljanje provjerljive hipoteze Utvrđivanje strategije pretraživanja baze podataka Primjena unaprijed definiranih kriterija Kritična ocjena uključenih istraživanja Izrada i sažimanje rezultata Oblikovanja pronalaska

Traženje medicinskih informacija www. webofknowlage. com www. scopus. com scholar. google. com

Znanost • Organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama. • • grč. episteme - razumijevanje, spoznanje, studija lat. scientia eng. i fr. science njem. Wissenschaf Izvor stvarnog znanja za čovječanstvo Ključna sastavnica obrazovnog sustava Dio kulture nekog naroda Pridonosi općoj dobrobiti i sigurnosti

Podjela znanosti • Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09. , 82/12. i 32/13. ) • Znanstvena i umjetnička područja su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. PRIRODNE ZNANOSTI TEHNIČKE ZNANOSTI BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO BIOTEHNIČKE ZNANOSTI DRUŠTVENE ZNANOSTI HUMANISTIČKE ZNANOSTI UMJETNIČKO PODRUČJE INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA UMJETNOST

Indukcija • put zaključivanja od pojedinačnog k općem • to znači da ono što vrijedi za svaki pojedinačni slučaj jedne vrste vrijedi za cijelu vrstu • takvo se induktivno zaključivanje uzima samo kao vjerojatno • Primjer: • • Pravac siječe kružnicu u najviše dvije točke. Pravac siječe elipsu u najviše dvije točke Pravac siječe parabolu u najviše dvije točke Pravac siječe hiperbolu u najviše dvije točke. • Opći sud : Pravac siječe krivulje drugog reda u najviše dvije točke.

Dedukcija • put zaključivanja od općeg k pojedinačnom • U tradicionalnoj logici dedukcijom se nazivao samo postupak izvođenja pojedinačnoga (logičkim opsegom užega) iz općenitoga (logičkim opsegom širega) kojemu je klasični obrazac silogizam. • Primjer 0. zakon termodinamike

Temeljne vrijednost znanosti • Izvor stvarnog znanja za čovječanstvo • Ključna sastavnica obrazovnog sustava • Dio kulture nekog naroda • Pridonosi općoj dobrobiti i sigurnosti • Znanje je vlasništvo cijeloga čovječanstva pa se i njegovo stjecanje mora odvijati na međunarodnoj razini i međunarodnim kriterijima

Važne deklaracije Magna Charta Universitatum Sorbonska deklaracija Bolonjska deklaracija

Magna Charta Universitatum Bologne, Italija, 1988 Sveučilište je autonomna institucija u srcu društva koja je različito organizirana zbog geografskog i povijesnog naslijeđa; ono proizvodi, preispituje, procjenjuje i prenosi kulturu putem istraživanja i poučavanja. Kako bi zadovoljilo potrebe svijeta koji ga okružuje, istraživanje i poučavanje na sveučilištu mora biti moralno i intelektualno nezavisno od svakoga političkog autoriteta, te intelektualno nezavisno od svakoga političkog autoriteta i ekonomske moći.

Magna Charta Universitatum Nastava i istraživanje na sveučilištima moraju biti međusobno neodvojivi kako nastava ne bi zaostala za potrebama koje se mijenjaju sa zahtjevima društva i napretkom znanosti. Sloboda istraživanja i naobrazba temeljna su načela sveučilišnog života, te vlade i sveučilišta moraju – koliko god je svakome od njih moguće – osigurati poštivanje ovoga temeljnoga zahtjeva. Odbacujući netoleranciju i afirmirajući neprekidnu otvorenost prema dijalogu, sveučilište je idealno mjesto susreta nastavnika, koji su sposobni prenijeti svoje znanje i dalje ga razvijati istraživanjem i inoviranjem, i studenata voljnih i sposobnih da se tim znanjem obogate.

Magna Charta Universitatum Sveučilište je skrbnik europske humanističke tradicije; njegova je neprekidna briga postizanje sveopćih znanja; kako bi ispunilo svoj poziv ono nadilazi geografske i političke granice, te potvrđuje životnu potrebu različitih kultura za međusobnim upoznavanjem i utjecajem. Kako bi se postigli ciljevi slijedeći ova načela, potrebna su učinkovita sredstva, prilagođena sadašnjim uvjetima Radi očuvanja slobode istraživanja i nastave, instrumenti za ostvarenje slobode moraju biti dostupni svim članovima sveučilišne zajednice.

Sorbonksa deklaracija Pariz, 1998. Potpisnici – ministri obrazovanja Italije, Frncuske, Njemačke i Velike Britanije Zajednička deklaracija o harmonizaciji strukture Europskog sustava visokoškolskog obrazovanja

Bolonjska deklaracija Bologne, Italija 1999. Ciljevi Bolonjske deklaracije i Bolonjskog procesa: Prihvaćanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih stupnjeva, među ostalim uvođenjem dodatka diplomi (Diploma Supplement), kako bi se promicalo zapošljavanje europskih građana i međunarodna konkurentnost europskog sustava visokog obrazovanja

Bolonjska deklaracija Prihvaćanje sustava temeljenog na dvama glavnim ciklusima, preddiplomskom i diplomskom. Pristup drugom ciklusu zahtijeva uspješno završen prvi ciklus studija u trajanju od najmanje tri godine. Stupanj postignut nakon prvog ciklusa treba odgovarati europskom tržištu rada odgovarajućom razinom kvalifikacije. Drugi ciklus vodit će k magisteriju i/ili doktoratu, kao što je to slučaj u mnogim europskim zemljama. Uvođenje bodovnog sustava, kao što je ECTS, kao prikladnog sredstva u promicanju najšire studentske mobilnosti. Bodovi se mogu postizati i izvan

Bolonjska deklaracija Promicanje mobilnosti prevladavanjem zapreka slobodnom kretanju, uz poseban obzir prema: studentima kojima valja omogućiti pristup studiju i odgovarajućim službama; nastavnicima, istraživačima i administrativnom osoblju kojima valja priznati i valorizirati vrijeme koje su proveli u Europi istražujući, poučavajući ili učeći, bez prejudiciranja njihovih statutarnih prava. Promicanje europske suradnje u osiguravanju kvalitete u cilju razvijanja usporedivih kriterija i metodologija. Promicanje potrebne europske dimenzije u

ZAKON O AKADEMSKIM I STRUČNIM NAZIVIMA I AKADEMSKOM STUPNJU • Akademski naziv stječe osoba koja završi preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij i poslijediplomski specijalistički studij. • Stručni naziv stječe osoba koja završi stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij. • Akademski stupanj stječe osoba koja završi poslijediplomski sveučilišni studij.

Baccalaureus • Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija koji u pravilu traje tri do četiri godine, čijim završetkom se stječe od 180 do 240 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv • sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke. • Kratica naziva univ. bacc. uz naznaku struke (na primjer: univ. bacc. arh. , univ. bacc. oec. , univ. bacc. iur. i slično) i stavlja se iza imena i prezimena osobe • Iznimno, završetkom preddiplomskoga sveučilišnog studija u znanstvenom području tehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka uz naznaku struke

Magistar • Završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, čijim završetkom se stječe najmanje 300 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv • magistar, odnosno magistra uz naznaku struke • Kratica naziva je mag. uz naznaku struke (na primjer: mag. arh. , mag. oec. , mag. iur. i slično) i stavlja se iza imena i prezimena osobe. • Iznimno završetkom preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija iz područja tehničkih znanosti, osoba stječe akademski naziv magistar inženjer odnosno magistra inženjerka uz naznaku struke

• Iznimno, završetkom diplomskog sveučilišnog studija medicine, stomatologije ili veterine osoba stječe akademski naziv doktor, odnosno doktorica uz naznaku struke. • Kratica naziva je dr. uz naznaku struke (na primjer: dr. med. i slično) i stavlja se iza imena i prezimena osobe • http: //www. rektorskizbor. hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Tijela_sluzbe/Rektorski_zb or/dokumenti/Izmjene_i_dopune_Popisa_akademskih_naziva__akad emskih_stupnjeva_i_njihovih_kratica_NN_55_2019. pdf

Dr. sc. • Završetkom poslijediplomskoga sveučilišnog studija koji traje najmanje tri godine osoba stječe akademski stupanj • doktor znanosti, odnosno doktorica znanosti ili doktor umjetnosti, odnosno doktorica umjetnosti uz naznaku znanstvenog ili umjetničkog područja. • Iznimno, ako je to predviđeno općim aktom sveučilišta, uz znanstveno ili umjetničko područje može biti naznačeno i polje. • Kratica akademskog stupnja iz stavka 1. ovoga članka je dr. sc. , odnosno dr. art. i stavlja se ispred imena i prezimena osobe

Specijalist • Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija u trajanju od jedne do dvije godine, čijim završetkom se stječe u pravilu 60 do 120 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv • sveučilišni specijalist, odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa • na primjer: sveučilišni/a specijalist/specijalistica ekonomije, sveučilišni/a specijalist/specijalistica socijalne politike, sveučilišni/a specijalist/specijalistica financijske analize i slično) • Kratica naziva je univ. spec. uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (na primjer: univ. spec. oec. , univ. spec. soc. polit. , univ. spec. fin. anal. , mag. oec. univ. spec. oec. , mag. oec. univ. spec. soc. polit. ) i stavlja se iza imena i prezimena osobe

• Iznimno, završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija u medicini, stomatologiji i veterini, osoba stječe naziv • sveučilišni magistar odnosno sveučilišna magistra uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa koji se može koristiti uz akademski naziv. • Kratica naziva je univ. mag. uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa, može se koristiti uz kraticu akademskog naziva (na primjer: dr. med. univ. mag. epidem. ) i stavlja se iza imena i prezimena osobe.

Stručni nazivi • Završetkom stručnog studija u trajanju kraćem od tri godine (manje od 180 ECTS) - stručni pristupnik odnosno stručna pristupnica • na primjer: pristup. oec. , pristup. med. rad. , pristup. polit. i slično i stavlja se iza imena i prezimena osobe • Završetkom stručnog studija u trajanju od najmanje tri godine (80 ili više ECTS) - stručni prvostupnik odnosno stručna prvostupnica • bacc. oec. , bacc. med. rad. , bacc. polit. i slično i stavlja se iza imena i prezimena osobe • Završetkom specijalističkoga diplomskoga stručnog studija koji traje jednu do dvije godine(60 do 120 ECTS) - stručni specijalist (stručna specijalistica) • struč. spec. politeh. i sličnoi stavlja se iza imena i prezimena osobe.

Primarijus • uspješnost desetogodišnjeg specijalističkog rada • Uspješnost rada na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika • najmanje 10 stručnih i/ili znanstvenih radova • najmanje 5 priopćenja na stručnim ili znanstvenim skupovima u kojima je kandidat prvi autor • član stručnih i strukovnih udruga i institucija • Titula se piše ispred imena, nakon nastavnog zvanja, a prije akademskog stupnja • Npr. prof. prim. dr. sc.

Podjela znanosti • Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09. , 82/12. i 32/13. ) • Znanstvena i umjetnička područja su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. PRIRODNE ZNANOSTI TEHNIČKE ZNANOSTI BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO BIOTEHNIČKE ZNANOSTI DRUŠTVENE ZNANOSTI HUMANISTIČKE ZNANOSTI UMJETNIČKO PODRUČJE INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA UMJETNOST

Prirodne znanosti • Polja: • • 1. 01. Matematika 1. 02. Fizika 1. 03. Geologija 1. 04. Kemija 1. 05. Biologija 1. 06. Geofizika 1. 07. Interdisciplinarne prirodne znanosti

Biomedicina i zdravstvo • Polja: • • • 3. 01. Temeljne medicinske znanosti 3. 02. Kliničke medicinske znanosti 3. 03. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita 3. 04. Veterinarska medicina 3. 05. Dentalna medicina 3. 06. Farmacija

Fizika • Grane: • • 1. 02. 01 opća i klasična fizika 1. 02 fizika elementarnih čestica i polja 1. 02. 03 nuklearna fizika 1. 02. 04 atomska i molekulska fizika 1. 02. 05 fizika kondenzirane tvari 1. 02. 06 astronomija i astrofizika 1. 02. 07 biofizika i medicinska fizika

Temeljne medicinske znanosti • Grane: • • • 3. 01 anatomija 3. 01. 02 citologija, histologija i embriologija 3. 01. 03 farmakologija 3. 01. 04 fiziologija čovjeka 3. 01. 05 genetika, genomika i proteomika čovjeka 3. 01. 06 imunologija 3. 01. 07 povijest medicine i biomedicinskih znanosti 3. 01. 08 neuroznanost 3. 01. 09 medicinska biokemija

Kliničke medicinske znanosti • Grane: • • • 3. 02. 01 anesteziologija i reanimatologija 3. 02 dermatovenerologija 3. 02. 03 fizikalna medicina i rehabilitacija 3. 02. 04 gerijatrija 3. 02. 05 ginekologija i opstetricija 3. 02. 06 hitna medicina 3. 02. 07 infektologija 3. 02. 08 intenzivna medicina 3. 02. 09 interna medicina 3. 02. 10 kirurgija 3. 02. 11 klinička biokemija 3. 02. 12 klinička citologija

• • • • • 3. 02. 13 klinička farmakologija s toksikologijom 3. 02. 14 klinička imunologija 3. 02. 15 medicinska etika 3. 02. 16 medicinska mikrobiologija 3. 02. 17 nuklearna medicina 3. 02. 18 oftalmologija 3. 02. 19 onkologija 3. 02. 20 ortopedija 3. 02. 21 otorinolaringologija 3. 02. 22 patofiziologija 3. 02. 23 patologija 3. 02. 24 pedijatrija 3. 02. 25 radiologija 3. 02. 26 radioterapija i onkologija 3. 02. 27 sudska medicina 3. 02. 28 urologija 3. 02. 29 psihijatrija 3. 02. 30 neurologija 3. 02. 31 sestrinstvo

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita • Grane: • • • 3. 01 epidemiologija 3. 02 javno zdravstvo 3. 03 medicina rada i športa 3. 04 obiteljska medicina 3. 05 socijalna medicina 3. 06 zdravstvena ekologija

Izbor u zvanje Znanstveno nastavna i umjetničko nastavna zvanja su: docent (doc. dr. sc. /dr. art. ), izvanredni profesor (izv. prof. dr. sc. /dr. art. ), redoviti profesor u trajnom zvanju (prof. dr. sc. /dr. art. ). Kratice naziva znanstveno nastavnih i umjetničko nastavnih zvanja na znanstveno nastavnim radnim mjestima pišu seispred imena i prezimena osobe koja je izabrana na navedeno radno mjesto

Na Sveučilištu i sastavnicama nastavnu, znanstvenu, umjetničku i stručnu djelatnost izvode nastavnici i suradnici Nastavnu, umjetničku i stručnu djelatnost na Sveučilištu i sastavnicama mogu izvoditi osobe izabrane u naslovna zvanja. Kvalificiranost nastavnika i suradnika utvrđuje se izborom u odgovarajuća znanstveno nastavna, umjetničko nastavna, suradnička i stručna zvanja u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. Znanstvena zvanja stječu se u postupku i pod uvjetima predviđenim Zakonom i na njima utemeljenim propisima

Znanstveno nastavna zvanja u znanstvenoj komponenti odgovaraju znanstvenim zvanjima kako slijedi: 1)docent znanstvenom suradniku, 2)izvanredni profesor višem znanstvenom suradniku, 3)redoviti profesor znanstvenom savjetniku, 4)redoviti profesor u trajnom zvanju –znanstvenom savjetniku u trajnom zvanju

Nastavna zvanja su predavač (pred. ), viši predavač (v. pred. ), profesor visoke škole (prof. v. š. ), lektor, viši lektor, umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik umjetnički savjetnik.

Suradnička zvanja su: asistent Poslijedoktorand Stručna zvanja su: stručni suradnik, viši stručni suradnik stručni savjetnik

Postupak izbora U odgovarajuće znanstveno nastavno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto može biti izabrana osoba: koja je upisana u Upisnik znanstvenika sa znanstvenim zvanjem stečenim u odgovarajućem polju, koja ispunjava uvjete Rektorskog zbora u pogledu nastavne i stručne djelatnosti koja ima potrebne psihofizičke osobine u postupku izbora u više zvanje ima pozitivno ocijenjene rezultate sveučilišne studentske ankete koja ispunjava i druge uvjete propisane Statutom Sveučilišta, statutom sastavnice i ovim Pravilnikom

Izbor u znanstveno zvanje PRAVILNIKO UVJETIMA ZA IZBOR U ZNANSTVENA ZVANJA (2017) Izvješće o ispunjavanju uvjeta za sva znanstvena zvanja sadrži cjelovitu ocjenu znanstvenog doprinosa pristupnika. Zastupljenost (indeksiranost) časopisa u bazama podataka , čimbenike odjeka (IF, Impact factor, odnosno SJR, SCImago Journal Rank Indicator) znanstvenih časopisa, citiranost radova i druge bibiliometrijske podatke utvrđuju knjižnice javnih visokoškolskih i znanstvenih ustanova u skladu s dostupnim bazama podataka te o tome pristupniku izdaju odgovarajuće potvrde

UVJETI ZA IZBOR Pod pojmom » znanstveni rad « podrazumijeva se izvorni ili pregledni znanstveni članak objavljen ili prihvaćen za objavljivanje u znanstvenom časopisu s međunarodnom recenzijom U području » Biomedicina i zdravstvo « znanstvenim radom smatra se također kratko priopćenje i prikaz slučaja ako je objavljen u časopisu s međunarodnom recenzijom koji se nalazi u prvom (Q 1) ili drugom (Q 2) kvartilu.

Autorom znanstvenog rada smatra se osoba čije je ime izričito navedeno uz naslov rada. Iznimno, u slučaju kolaboracijskih radova, kada je uz naslov naveden samo naziv kolaboracije (projektne grupe) ili samo prvi autor kao predstavnik kolaboracije, autorima se mogu smatrati svi pripadnici kolaboracije čija su imena navedena na izdvojenom mjestu u radu

U znanstvene radove ubrajaju se radovi objavljeni u znanstvenim časopisima zastupljenima u bazama podataka Wo. SCC , Scopus i Medline. Podjela znanstvenih časopisa u kvartile (Q 1, Q 2, Q 3, Q 4) utvrđuje se prema izvješću o citiranosti JCR ili SJR u godini objave Ako za časopis koji je uvršten u bazu podataka Wo. SCC ili Scopus nije određen čimbenik odjeka i on nije razvrstan u određeni kvartil, smatrat će se da je razvrstan u četvrti kvartil (Q 4).

Za izbor u znanstvena zvanja u području » Prirodne znanosti « te u području » Biomedicina i zdravstvo « ukupne kriterije (uvjete) čine: kvantitativni i kvalitativni kriteriji. Pravilnikom su propisane najniže razine kvantitativnih i kvalitativnih kriterija koje je potrebno ispuniti za izbor. Propisane kvantitativne kriterije moguće je umanjiti za najviše jednu trećinu temeljem kvalitativnih kriterija.

Kvantitativni kriteriji Prirodne znanosti Polje Znanstveni suradnik Viši znanstveni suradnik Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju Fizika, kemija, biologija, geofizika i interdisciplinarne prirodne znanosti 9* 18 (6) 30 (9) 33 (3 Q 1, Q 2) Biomedicina i zdravstvo Broj potrebnih radova objavljenih u časopisima indeksiranim u bazama Wo. SCC (Web of Science Core Collection), Scopus ili Medline Polje Temeljne medicinske znanosti Kliničke medicinske znanosti Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita Farmacija Veterinarska medicina Dentalna medicina Znanstveni suradnik Viši znanstveni suradnik Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju 4 9 (3) 18 (5) 24 (4)

Kvalitativni kriteriji pristupnik mora biti glavni autor na najmanje jednoj trećini od ukupnog broja radova potrebnih za izbor. Najmanje jedna trećina radova potrebnih za izbor mora biti objavljena u časopisima čiji se čimbenik odjeka nalaze u prvom (Q 1) ili drugom kvartilu (Q 2) predmetnih kategorija području » Prirodnih znanosti « najmanje dvije trećine radova potrebnih za izbor mora biti objavljeno u časopisima čiji se čimbenik odjeka nalaze u prva tri kvartila (Q 1, Q 2 i Q 3

Uvjeti rektorskog zbora Znanstveno nastavno zvanje A. Kriterij nastavnog doprinosa Docent B. Kriterij znanstveno stručnog doprinosa C. Kriterij institucijskog doprinosa 1 1 0 Izvanredni profesor 2 2 0 Redoviti profesor 3 3 1 Redoviti profesor u trajnom zvanju 4 4 2 Moguće je ispuniti oba uvjeta u jednoj skupini

A. Kriterij nastavnog doprinosa Uvjet mentorstva ili komentorstva pri izradi završnih ili diplomskih radova Uvjet objavljivanja rada u koautorstvu sa studentom iz područja teme završnog ili diplomskog rada Uvjet usavršavanja u znanstvenom području ili struci ili nastavi Uvjet objavljivanja znanstvene knjige, sveučilišnog udžbenika ili sveučilišnog priručnika u autorstvu ili koautorstvu Uvjet inoviranja nastavnog sadržaja

Uvjet mentorstva pri izradi doktorskih disertacija Uvjet objavljivanja rada u koautorstvu sa studentom iz područja teme doktorskog rada Uvjet recenziranja studijskih programa, odnosno članstva u povjerenstvu za reakreditaciju studijskih programa Uvjet recenziranja znanstvene knjige, sveučilišnog udžbenika ili sveučilišnog priručnika Uvjet koordiniranja suradnje s nastavnim bazama

B. Kriterij znanstveno stručnog doprinosa Uvjet prezentiranja radova na znanstvenim ili stručnim skupovima (domaćim i međunarodnim) Uvjet pozvanog predavanja na međunarodnom znanstvenom ili stručnom skupu Uvjet vođenja ili sudjelovanja u realizaciji znanstve no istraživačkih projekata MZOS a Uvjet vođenja ili sudjelovanja u realizaciji znanstvenog programa znanstvenih centara izvrsnosti, europskih i međunarodnih kompetitivnih projekta i projekata Hrvatske zaklade za znanost Uvjet uređivanja zbornika

Uvjet recenziranja članaka u časopisima i zbornicima Uvjet recenziranja projekata Uvjet članstva u organizacijskom ili programskom odboru znanstvenog skupa Uvjet objavljivanja stručnih radova Uvjet dobivanja međunarodne ili istaknute domaće nagrade ili priznanja za znanstveni, nastavni ili stručni rad Uvjet sudjelovanja u programima popularizacije znanosti

C. Kriterij institucijskog doprinosa Uvjet obnašanja čelne dužnosti Uvjet obnašanja voditeljske dužnosti na ustrojbenoj jedinici visokog učilišta Uvjet članstva u sveučilišnim tijelima i voditeljstva u tijelima na sastavnici Uvjet vođenja ili sudjelovanja u realizaciji sveučilišnih razvojnih projekata ili drugih stručnih projekta Uvjet sudjelovanja u vođenju alumni udruga

Uvjet sudjelovanja u izradi i/ili izvedbi programa cjeloživotnog obrazovanja Uvjet sudjelovanja u izradi i izvedbi programa transfera znanja i tehnologije Uvjet članstva u međunarodnim ili nacionalnim tijelima za znanost i visoko obrazovanje Uvjet članstva u uredništvu znanstvenih i stručnih časopisa Uvjet dobivanja nagrade ili priznanja akademskih institucija i udruga

Dodatni uvjeti Svaka sastavnica sveučilišta ih propisuje neovisno

Znanstvene organizacije • U Hrvatskoj su znanstvenu djelatnost registrirale 182 pravne osobe, čime su se upisale u Upisnik znanstvenih organizacija i stekle pravo na javno financiranje. • Nositelji znanstvene djelatnosti među njima su: 25 javnih znanstvenih instituta, 87 visokih učilišta (VU), i to: 10 sveučilišta (8 javnih i 2 privatna sveučilišta), 72 sastavnice javnih sveučilišta (fakulteti, akademije i odjeli), 4 visoke škole (2 javne i 2 privatne ) te 4 javna veleučilišta. 70 pravnih osoba izvan sustava visokog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta koje su registrirale znanstvenu djelatnost, i to: 3 ustanove od posebnog značaja (Nacionalna sveučilišna knjižnica, HAZU, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“), bolnice i zdravstvene ustanove s istraživačkim jedinicama, državni instituti i zavodi (4), arhivi, muzeji i dr.

Znanstvene institucije 1. sveučilišta (lat. universitas) i fakulteti (lat. facultas) • Bologna 1088. , Paris 1208. , Padova 1222. , Napulj 1224. , Prag 1347. , Harvard 1636. , Zagreb 1669. • organizacijske jedinice: katedra (nastava), institut (znanost), zavod ili odsjek (nastava i znanost) 2. akademije: Platonova; sredina XV. st. Rim i Firenca • nacionalne akademije (Academie des Sciences, Pariz, 1666. ; HAZU, Zagreb, 1867. ) 3. znanstvenoistraživački instituti • (NIH – National Institutes of Health u Bethesdi, CERN – Conseil Européen pour la Recherche Nucléaire u Ženevi, Med. ILS – Mediterranean Institute for Life Sciences u Splitu, IRB u Zagrebu i dr. )

Javni znanstveni instituti • Javni znanstveni instituti kao primarnu djelatnost i razlog osnivanja imaju obavljanje znanstvenog i istraživačkog rada, doprinos znanstvenom području u kojem su registrirani i doprinos društvenom razvoju u cjelini. • Od instituta se očekuje sudjelovanju u kreiranju studijskih programa, posebice doktorskih, kao načinu prijenosa visoko specijaliziranog znanja te uspostavljanje znanstvene i stručne suradnje s javnim i privatnim sektorom u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Javni znanstveni instituti svakih pet godina prolaze postupak reakreditacije u kojem se značajniji naglasak stavlja na izvrsnost znanstvenih rezultata, ishode znanstvenog rada i njihov prijenos u društvo. Javni znanstveni instituti kao i javna sveučilišta i njihove sastavnice moraju zadovoljiti minimalne uvjete propisane

Ranking sveučilišta Shangai ranking http: //www. shanghairanking. com/ Times higher education https: //www. timeshighereducation. com/world university rankings/2019/world ranking Webometrics http: //www. webometrics. info/en