ORGANIZACIJA LOKALNE ZAJEDNICE U REALIZACIJI PROJEKATA FINANCIRANIH IZ

ORGANIZACIJA LOKALNE ZAJEDNICE U REALIZACIJI PROJEKATA FINANCIRANIH IZ EU FONDOVA 11. 2019. u 18: 00 u Knjižnici u Podsusedu, Podsusedski trg 3. dr. sc. Marijana Sumpor, zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, nezavisna istraživačica i savjetnica iz područja strateškog planiranja i regionalnog razvoja. Vesne Vrga Perović, ing. el. nezavisna je savjetnica, edukatorica i mentorica iz područja upravljanja projektima i organizacijskog razvoja. ured@nezavisnalistazagreb. hr

Zašto smo se okupili u Podsusedu? • Reći ćemo nešto o Kohezijskoj politici EU i ciljevima urbanog razvoja • Predstavit ćemo • CLLD model organiziranja razvoja pod vodstvom lokalne zajednice kako bi se pokrenuli razvojni projekti u gradskoj četvrti • primjere CLLD modela u EU • primjere projekata financiranih iz EU u Zagrebu • Razgovarat ćemo o razvojnim problemima i potrebama gradske četvrti Podsused-Vrapče • Dogovorit ćemo se za daljnje korake, ako ste zainteresirani!

Što je kohezijska politika (KP) EU? Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a. Usmjerena je na poticanje - otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, - održivog razvoja te - poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova Europske unije. 3

Svrha kohezijske politike (KP) EU? Promovirati socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju kroz: Ø podizanje konkurentnosti gospodarstva i Ø smanjivanje razlika u društvenom, gospodarskom i prostornom razvoju između zemalja i regija EU. Fokus: Izlazak iz krize i smanjenje nezaposlenosti, uz pametan, održiv i uključiv rast! 4

5

STRATEGIJA EUROPA 2020 • Pametan rast (smart) – razvoj gospodarstva zasnovanog na znanju i inovacijama • Održiv rast (sustainable) – promocija efikasnijeg, zelenijeg i konkurentnijeg gospodarstva • Uključiv rast (inclusive) -poticanje gospodarstva s visokom stopom zapošljavanja kroz promociju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Međusobno se dopunjuju i nude viziju europskog socijalnog tržišnog gospodarstva za 21. stoljeće 6

Tematski ciljevi (TC) - usmjeravanje investicija iz ESI fondova Tematski ciljevi EFRR KF ESF 1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija (IR) 2. Jačanje pristupa i korištenja IKT 3. Jačanje konkurentnosti MSP, poljoprivrednog sektora i ribarstva 4. Podrška približavanju ekonomiji temeljenoj na niskoj emisiji CO 2 u svim sektorima 5. Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima 6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa 7. Promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi prometne mreže 8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage 9. Promicanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva 10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovita javna uprava 7

Jačanje EU strateškog okvira EUROPA 2020 5 GLAVNIH CILJEVA 11 TEMATSKIH PRIORITETA Nacionalni programi reformi Nacionalne razvojne strategije ZAJEDNIČKI STRATEŠKI OKVIR (Common strategic framework) EUROPSKI SOCIJALNI FOND EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ I KOHEZIJSKI FOND EUROPSKI FOND ZA RURALNI RAZVOJ EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO Druge EU inicijative i programi PARTNERSKI UGOVOR Operativni programi Projekti Operativni programi Projekti 8

Raspodjela alokacije iz ESI fondova za RH 2014. -2020. (www. strukturnifondovi. hr ) ESI fond Alokacija (EUR) Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) 4. 321. 499. 588 Kohezijski fond 2. 559. 545. 971 Europski socijalni fond (ESF) 1. 516. 033. 073 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) 2. 026. 222. 500 Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) Ukupno 252. 643. 138 10. 675. 944. 270 9

Integrirani pristup razvoju urbanih područja n koordinacija između najznačajnijih sektorskih politika – ekonomske, socijalne, prostorne, okolišne, kulturne, prometne i dr. n međusektorska sinergija, dosljednost i suvislost između mjera pojedinih razvojnih politika, djelotvornije ostvarivanje ciljeva n bolje razumijevanje utjecaja mjera koje se provode u okviru jedne politike na mjere drugih, razvojno povezanih politika n naglašena ulogu građana, značaj njihove opredijeljenosti u odnosu na uspješnu realizaciju razvojnih projekata

Razvojne teme n istraživanje i razvoj, inovacije – pametna specijalizacija n zeleni gradovi, zeleno gospodarstvo, zeleno poduzetništvo, promet i dr. n energetski efikasni gradovi (zero footprint/zero Co 2) n zdravi gradovi n socijalne inovacije, socijalno poduzetništvo n kulturne i kreativne industrije i niz drugih SMART & RESILIENT CITIES – koncepti objedinjuju sve prethodno

Urbana područja u Hrvatskoj n nisu ostala pošteđena ozbiljnih razvojnih problema n višegodišnja kriza ostavila je ozbiljne posljedice i na ono malo prerađivačke industrije koja je još postojala, a negativne posljedice odrazile su se i na uslužni sektor n sve veći pritisci vezani uz obnovu dotrajale infrastrukture, učinkovitije i djelotvornije pružanje kvalitetnih usluga u uvjetima sve oskudnijih sredstva n pritisci za iznalaženjem najboljih rješenja koja podižu kvalitetu življenja u gradovima nikada nisu bili snažniji

Ima li svjetla na kraju tunela? n kako zaustaviti negativne trendove sa nesagledivim posljedicama za daljnji gospodarski i društveni razvoj? n kako iskoristiti postojeći razvojni potencijal? n kako replicirati uspješna vanjska ali i naša iskustva? n kako se uključiti u nove razvojne teme? n kako poticati razvojne promjene kroz djelotvornije upravljanje urbanim razvojem? Kako iskoristiti mogućnosti Kohezijske politike?

Održiva urbana regeneracija – mogućnosti korištenja za gospodarsku, obrazovnu ili kulturnu svrhu – ili, njihova kombinacija? 14

Devastacija prostora 15

Kolodvori 16

Zapuštene četvrti 17

Primjeri integriranog održivog urbanog razvoja - financirani ESI fondovima 18

Oživljavanje zapuštene četvrti Magdolna n Četvrt poznata po derutnim zgradama, socijalno ugroženim stanovnicima i visokoj nezaposlenosti n renovirana fizička infrastruktura i 20 ak zgrada, trga i škole, izgrađeno sportsko igrališta uz provedbu niza programa usmjerenih na prevenciju kriminala, uz paralelnu edukaciju te realiziran program zapošljavanja. n Ukupna vrijednost investicije: 8 mil. € EFRR: 7. 2 mil. € 19

Sasvim druga priča – grad Altena, Njemačka (URBACT) 20

Poboljšana socijalna kohezija Amadora, sjeverozapadno od Lisabona n renovirane zgrade i javni prostori te izgrađeni društveni objekti, n financirani programi usmjereni na promoviranje samozapošljavanja i MSP, n obnovljene škole i domovi za umirovljenike n obnovljen urbani okoliš Vrijednost investicije: 10 mil. € 21

Bydgoszcz, Poljska Integrirana strategija pretvara zapuštenu četvrt u gradski međunarodni izlog n Provedena restauracija zapuštenih zgrada, uz paralelnu izgradnju institucija koje pružaju inovativne usluge MSP i socijalno marginaliziranim stanovnicima n Izgradnja komunalne i energetske infrastrukture, uz unaprijeđenu mobilnost n Paralelni razvoj rekreativne dimenzije n Ciljalo se na jačanje identiteta zajednice i socijalnu koheziju, uz istovremeni razvoj novog modernog branda za grad kako bi se stvorio njegov novi post-industrijski imidž. n Projekt je dobio niz nagrada (Eurocities Award, 2011. ) n Ukupna vrijednost investicije: 14 mil. € 22

Što potvrđuju primjeri iz EU? • ESI fondovi omogućili realizaciju značajnih investicija • Usmjerenost na rješavanje ključnih problema, transferabilnost • Uključenost ključnih aktera, OCD, predstavnici interesnih skupina, stručnjaka, građana, gospodarstva • Integrirani pristup (višesektorske mjere) – naglašena međuzavisnost različitih dimenzija urbanog života • Paralelne intervencije - od urbane regeneracije do programa obuke i prevencije, uz uključivanje mladih, žena, marginaliziranih… 23

Strategija urbane aglomeracije Zagreb Mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja ITU • Novi mehanizam Europske unije - uveden s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja u razdoblju 2014. – 2020. godine • Provedbeni mehanizam - osmišljen kako bi olakšao provedbu aktivnosti koje imaju naglašenu teritorijalnu dimenziju, a aktivnosti se mogu financirati iz tri različita fonda: Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda • Sedam najvećih urbanih centara u Republici Hrvatskoj s najvećom koncentracijom stanovništva (gradovi koji imaju više od 50. 000 stanovnika u centralnim naseljima – Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Zadar i Pula), kandidati su za financiranje aktivnosti kroz ITU mehanizam • ITU Zagreb i 29 lokalnih jedinica – Urbana aglomeracija – provode se projekti od interesa za razvoj urbane aglomeracije – AKCIJSKI PLAN

Urbana aglomeracija Zagreb 11 gradova (abecednim redom): Donja Stubica, Dugo Selo, Grad Zagreb, Jastrebarsko, Oroslavje, Samobor, Sveta Nedjelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Zabok, Zaprešić 19 općina: Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubravica, Gornja Stubica, Jakovlje, Klinča Sela, Kravarsko, Luka, Marija Bistrica, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Pušća, Rugvica, Stubičke Toplice, Stupnik, Veliko Trgovišće

RAZVOJNA PITANJA GRADSKE ČETVRTI PODSUSED-VRAPČE ? ? ? ØMožemo li pokrenuti razvoj naše četvrti? DA! ØŠto trebamo poduzeti? ORGANIZIRATI SE! • Kako pristupiti razvojnim problemima koji nas okružuju, a nadležne institucije su inertne i ne pokazuju interes za njihovo rješavanje? • IDENTIFICIRATI probleme i potrebe - PRIPREMITI RAZVOJNI KONCEPT • RAZMISLITI I PRIPREMITI moguća rješenja i tražiti saveznike – ANALIZIRATI DIONIKE I PROBLEME TE PRIPREMITI PROJEKTNE PRIJEDLOGE ØKakva su iskustva u organiziranju zajednice za lokalni razvoj u Europi?

Postoji nešto se zove CLLD mehanizam! „Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice” • CLLD (eng. Community Led Local Development) je mehanizam za uključivanje partnera na lokalnoj razini, uključujući i predstavnike civilnog društva i lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu integrirane lokalne strategije koja pomaže njihovom području u prijelazu k održivoj budućnosti. • CLLD se na lokalnom području provodi putem integrirane i višesektorske strategije lokalnog razvoja dizajnirane na način da uvažava lokalne potrebe i potencijale, uključuje inovativne razvojne mogućnosti u lokalnom kontekstu, te omogućava umrežavanje i suradnju. • Imamo priliku pripremiti se za primjenu CLLD modela za razvoj gradskih područja JER REPUBLIKA HRVATSKA ODLUKU ZA UVOĐENJE MODELA ZA URBANI RAZVOJ DONOSI 2020. !

CLLD model u Republici Hrvatskoj 2014. -2020. • CLLD model već se provodi u Republici Hrvatskoj putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (3% ukupne alokacije – 67, 5 mil. Eur) – LAG strategije • predviđeno je i uključivanje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo – FLAG strategije • definirano Partnerskim sporazumom između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje ESI fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014 -2020. • RH se u razdoblju 2021. -2027. može odlučiti za korištenje CLLD modela za razvoj područja UNUTAR gradova zajedno s već odabranim ITU modelom za razvoj urbane aglomeracije

NAČELA CLLD • Razvoj utemeljen na značajkama lokalnog područja • Pristup odozdo - prema stvarno iskazanim potrebama lokalnih dionika • Lokalna javno-privatna partnerstva - provedba putem Lokalnih akcijskih grupa (LAG) • Inovativan pristup lokalnom razvoju • Integrirani i multisektorski pristup • Suradnja • Umrežavanje • De-centralizirana administracija (isporuka projekata preko LAG-ova)

Odabrani ciljevi CLLD modela u Hrvatskoj • Jačanje uloge Lokalnih razvojnih strategija kao centralnog alata za razvoj – oblikovanje i provedbu • Jačanje pristupa integralnom razvoju lokalnih područja • Jačanje slobode LAG-ova u odabiru projekata koji se najbolje uklapaju u njihove razvojne strategije • Jasna podjela zadaća između nadležnih tijela i LAG-ova (ovisno o odabranom modelu provedbe) • Veći fokus na animaciji i jačanju lokalnih kapaciteta • Jačanje partnerskog/participacijskog pristupa – javni, civilni i gospodarski sektor • Jačanje alata umrežavanja između LAG-ova • Povezivanje izvora financiranja – lokalnih, nacionalnih i ESI fondovi

BERLIN – Pristup upravljanju susjedstvom • Berlin koristi pristup upravljanju susjedstvom više od desetljeća kako bi stvorio više „socijalno integrativni grad“. Taj se pristup koristio za izgradnju suradnje više aktera na lokalnoj razini. • Berlin je vrlo veliki grad i ima jedinstven socijalni razvoj povijesti koja je bila dio dva „svijeta” za mnogo od 20. st. Izvješće iz 1996. o društvenom razvoju otkrilo je da su društvena segregacija i kasnije društveni problemi ikada bili prisutni i štetni za društvo sve do razvojne razine. • Berlinski senat klasificirao je socijalno ugrožene, one u kojima je došlo do očitog zanemarivanja urbanih i zelenih površina, puteva i trotoara, javnih površina, kao i socijalne infrastrukture, koristeći „vage za intervencijom“ koje podliježu redovnom nadzoru, pregledu i reklasifikacija. • Poduzimaju se dodatni koraci za ocjenu područja „prevencije“, koja ističu četvrti i za koje su potrebne intervencije.

BERLIN - Pristup upravljanju susjedstvom • Cilj ovog pristupa bio je stvoriti više vlasništva građanskih zajednica u procesu razvoja osnivanjem vijeća za susjedstvo, iz očitih razloga; ove četvrti nisu oskvrnule preko noći, a članovi zajednice poslužili su kao najbolji povjesničari o tome kako su nastali ovi narušeni uvjeti. Od u lansiranja, broj naselja u sklopu ovog programa je narasla sa 15 na 34. • Na temelju postojeće literature čini se da je ovaj pristup bio uspješan i dalje ostaje središnji instrument poboljšanja uvjeta u ekonomskim i socijalnim nejednakostima. Pristup je uređen oko operativnih područja integracije, obrazovanja i zapošljavanja, koristeći postojeće mreže koje su razvili građani za upravljanje unutar ovih neugodnih područja, istovremeno stvarajući nove mreže kako bi podržale susjedstvo jer se potencijalno kreću prema dolje u svojoj potrebi intervencije.

BERLIN - Pristup upravljanju susjedstvom • Okvir pristupa upravljanju susjedstvom nedavno je nakon ocjenjivanja napretka i procesa preusmjeren i označen je kao: • • • Agent za susjedstvo sa središnjom upravljačkom ulogom Spektar i definiranje ciljeva poboljšanja integriranog područja Razvijanje integriranih koncepcija djelovanja i razvoja Aktiviranje i omogućavanje stanovnika Uspostava fonda za susjedstvo Međuresorno djelovanje i umrežavanje uključenih administrativnih razina Suradnja s okruzima "Jaki partneri" kao saveznici Snažni partneri klasificirani su kao stambena poduzeća, susjedski centri, škole i lokalna poduzeća.

BERLIN – primjeri projekata gradskih četvrti • Obiteljski centar - Središnje mjesto za susrete svih obitelji u susjedstvu i mjesto održavanja većine obiteljskih usluga. • Vanjski prostor za sastanke „mladi za mlade“ - Mladi su bili izazvani stvaranjem posvećenog mjesta za susrete mladih, radeći u suradnji s dizajnerima i projektantima. • Završni ispiti za sve - Da bi se preokrenuli trendovi u napuštanju srednjih škola, treniranje, ispitni časovi i prostori te usluge agencija za praksu. • Bijele ploče - Sve učionice bile su opremljene interaktivnim pločama kako učenici ne bi zaostajali ili zaostali u svojim spoznajama o modernim i inovativnim metodama poučavanja i učenja. Stručno usavršavanje ponuđeno je i učiteljima i roditeljima kako bi potaknulo veće sudjelovanje u društvenoj komunikaciji. • Freska i označeni urbani umjetnički prostori • Trening tolerancije prema sportskim ligama - nogometne lige stekle su priznanje izvan ugleda društveno integrativnog grada za promociju natjecanja kao oblika integracije i tolerancije. • Mješoviti kulturni centar - Zajednički prostor koji nudi alternativne i inovacijske obrazovne usluge, rekreacijske aktivnosti za studente i kulturne programe za umjetnike, studente i obitelji.

PODSUSED SPREMAN ZA EU FONDOVE ?